FDA je dala saglasnost za promet ovih proizvoda na domaćem tržištu kao dio strategije smanjenja štete od pušenja koja odraslim pušačima koji ne žele prestati da puše omogućava prelazak na bezbjednije oblike unosa nikotina.
“Budući da su ovi proizvodi manje štetna opcija od nastavka pušenja, potrebno ih je drugačije oporezovati”, navodi Gaj Bentli, direktor udruženja Slobode potrošača.
Prema njegovim riječima, porezi na cigarete često se označavaju kao “porezi na grijeh”, ali poreze na bezdimne alternative cigaretama treba smatrati “porezom na vrline”, jer se u protivnom, kako kaže, “potrošači kažnjavaju za upotrebu manje štetnih proizvoda”.
“Manje štetne nikotinske alternative predstavljaju manji rizik za pušače i smanjuju buduće izdatke za zdravstvenu zaštitu za razvoj bolesti koje su povezane s pušenjem”, smatra Bentli, čiji je dugogodišnji fokus istraživanja usmjeren na poresku politiku, regulativu duvanskih i nikotinskih proizvoda, kao i hrane i pića. Porezi na bezdimne alternative ne samo da destimulišu promjenu, već predstavljaju i regresivni oblik oporezivanja, kaže on.
Šta je oporezivanje proporcionalno riziku i koje su prednosti?
“Oporezivanje nikotinskih i duvanskih proizvoda proporcionalno njihovom riziku znači da bi porezi na bezdimne alternative uvijek trebalo biti znatno niži od onih na cigarete, ako se uopšte i trebaju oporezovati”, navodi ovaj stručnjak u svom autorskom članku Rizon fondacije. Drugo, što je veća poreska razlika između cigareta i manje štetnih bezdimnih alternativa, to je veći podsticaj pušačima da ih počnu koristiti i time poboljšaju svoje zdravlje, kratkoročno i dugoročno, smatra on. Treće, kako navodi, u okviru sistema oporezivanja proporcionalnog riziku, redovni pušači koji prelaze sa cigareta na alternative uštedjeli bi značajne svote novca.
Kako bi maksimizirali korist za javno zdravlje i unaprijedili ekonomsko blagostanje potrošača, donosioci odluka bi trebalo da se opredijele na niže poreze za bezdimne alternative od onih na tradicionalne cigarete, zaključuje Bentli.