Piše: Mirela Muračević
Kada Sjedinjene Američke Države sankcionišu nekoga, to je urađeno na osnovu činjenica koje su nam pokazale da se ta osoba bavi koruptivnim, antidemokratskim ili antidejtonskim aktivnostima. To je vrlo rigorozan i ozbiljan proces, zasnovan na zakonima i propisima SAD-a, objašnjavaju za Al Jazeeru iz američke Ambasade u Bosni i Hercegovini.
Naglašavaju da će nastaviti koristiti ove ovlasti kako bi pojedince i pravne subjekte pozvali na odgovornost za ove vrste destabilizirajućeg ponašanja.
“Sankcionisane osobe često kažu u javnosti da ih nije briga za sankcije, ali privatno, mnogi troše vrijeme i novac u pokušaju da se sankcije ukinu. Sankcije utiču na ove pojedince i njihov ugled, na njihovu finansijsku situaciju i poslovanje, na njihove bankovne račune i mogućnost pristupa komercijalnim kreditima ili kreditnim karticama.”
Ne možete putovati u Sjedinjene Američke Države, konkretiziraju iz Ambasade, a otežano je putovanje i u druge zemlje.
“Pristupanje digitalnim uslugama sa sjedištem u SAD-u također može biti izuzetno teško. Posljedice za osobe pod sankcijama su znatne. Ugrožene su i finansijske institucije koje pružaju usluge takvim pojedincima.
One ne mogu biti zamjena za aktivnosti domaćih institucija zaduženih za vladavinu prava”, navode.
“Sjedinjene Američke Države podržavaju rad nezavisne policije, tužilaca i sudija kako bi pojedince pozvali na odgovornost za njihove koruptivne i destabilizirajuće aktivnosti na osnovu zakona Bosne i Hercegovine. Međutim, određivanje sankcija pojedincima od strane Sjedinjenih Američkih Država, ne vrši se u saradnji sa pravosudnim sistemom BiH. To je nezavisna aktivnost koju poduzima američka vlada.”
Ko zapravo provodi sankcije?
Praksa stavljanja pojedinaca na američku crnu listu, posebno sredinom 20. stoljeća, obuhvatila je mnoge kompanije i pojedince, ciljajući osumnjičene za koruptivne i subverzivne aktivnosti. Dok su službene namjere iza dodavanja novih imena na crnu listu bile usmjerene na nacionalnu sigurnost i očuvanje američkih vrijednosti, pomnija istraživanja otkrivala su složenu mrežu skrivenih motiva i planova, koji su utjecali na živote i karijere nebrojenih pojedinaca.
Motivi iza crne liste nisu bili samo nacionalna sigurnost, već i politički. Jedan od značajnijih pokretača crne liste je politička osveta. Nije neuobičajeno da oni na pozicijama moći iskorištavaju crnu listu kao sredstvo ušutkavanja ili kažnjavanja svakoga ko dovodi u pitanje njihov autoritet ili ideologiju.
“Osnovni ciljevi koji se navode u odluci američkog predsednika Josepha Bidena o uvođenju sankcija, podrazumevaju sankcionisanje ljudi koji se bave poslovima korupcije, sumnjivog finansiranja, organizovanog kriminala, ali i terorizma. Sankcije ne mogu biti jednokratne, a to znači da određivanje takvih mera i provera svih podataka, zahteva dosta vremena”, rekao je Dušan Janjić, beogradski politički analitičar, za Al Jazeeru.
Unutar organizacija, borbe za moć i tržišni sukobi, mogu dovesti do stavljanja pojedinaca na crnu listu ako prijete statusu quo ili položaju onih na vlasti. U tom kontekstiu, ona postaje alat za očuvanje hijerarhijskih struktura, dinamike moći i pružanja zaštite stečenih interesa.
“U suštini, to je jedan komplikovan proces, ali se politički, nakon izvesnog vremena, pokazuje kao vrlo efikasan”, nastavlja Janjić.
Složena mreža politika, propisa i upravnih tijela
Razumijevanje američkih sankcija zahtijeva razotkrivanje složene mreže politika, propisa i upravnih tijela. Kada je riječ o donošenju i provedbi sankcija, američki predsjednik zauzima centralnu ulogu. S ovlastima koje mu je dodijelio Kongres i onim inherentnim prema Ustavu, predsjednik ima mogućnost da pokrene i ukine sankcije, ciljajući na zemlje, pojedince ili čak određene kompanije iz različitih razloga, uključujući kršenje ljudskih prava, širenje nuklearnog oružja ili vojnu agresiju. Međutim, predsjednik ne djeluje sam u ovom procesu.
Znatan broj američkih sankcija sprovodi i Ministarstvo finansija preko Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC). State Department i Ministarstvo trgovine, uz prethodno odobrenje predsjednika SAD-a, također su u mogućnosti izricati sankcije.
Kao primjer se izdvaja vanredno stanje za Zapadni Balkan, koje američki predsjednik godišnje obnavlja te na taj način jednostavnije kontrolira starije sankcije i uvrštava nova imena.
Za ilustraciju, Zvonko Veselinović povezuje se s organizacijom barikada i nereda na sjeveru Kosova, ubistvom političara Olivera Ivanovića, švercom nafte, droge i oružja. U Srbiji mu se sudilo dva puta zbog malverzacija i zloupotrebe položaja. Uprkos spomenutim optužbama, nikada zbog njih nije odgovarao. U SAD-u se nalazi na crnoj listi.
Na crnu listu američke administracije uvršten je i njegov poslovni partner Milan Radoičić, organizator oružanog napada na kosovsku policiju prošle jeseni. Građevinske firme u njihovom vlasništvu angažovane su na državnim projektima i bilježe milionske zarade.
I evropske države imaju svoje mehanizme
Između ostalog, i Angela Merkel, bivša kancelarka Njemačke, imala je svoje mehanizme određivanja sankcija, kao što su ih zagovarali Velika Britanija, ali i druge evropske zemlje.
“Nemačka do dana današnjeg nije aktivirala nijednu listu za koju pouzdano znam, a s kojom sam detaljnije upoznat svojevremeno tokom jednog razgovora u njenom kabinetu. Samo za Srbiju na spisku se nalazi 200-ak ljudi. Ako uzmemo taj podatak, to znači da u Srbiji imamo relativno mali broj lica, s tim što se i određeni broj ljudi vezuje za Kosovo i slučaj Radoičić i Vaselinović”, ističe Janjić.
“Nova lista, koja se verovatno priprema za objavu, ubraja ozbiljan broj ljudi. Imate primer Milorada Dodika koji se po uticaju tiče i Bosne i Hercegovine, ali i Srbije. Kako ‘dobro obavešteni’ kažu: ‘oni koji se kreću sve bliže vrhu vlasti’ su upravo oni koji se suočavaju s mogućim ograničenjima. Logika sankcija je zapravo da oni ljudi koji mogu da utiču i koji utiču na stvaranje uslova za održavanje organizovanog kriminala, visoke korupcije, izazivanje sigurnosnih rizika i stabilnosti putem terorističkih akcija, budu sprečeni u tim namerama”, objašnjava.
Crna lista imala je u prošlosti groteskni učinak na slobodu govora. Ljudi su oklijevali izražavati progresivna stajališta, bojeći se mogućih posljedica, a autocenzura je postala prevladavajuća. Ova klima straha i samokontrole prisutna je i danas, ali ne u tolikoj mjeri na Balkanu.
“Očigledan primer uticaja takvih mera je sasvim sigurno i nedavna poseta Christophera Hilla, američkog ambasadora u Srbiji, kompaniji Milenijum tim i njenom suvlasniku Ivanu Bošnjaku, koja je izazvala velike nedoumice ovdašnje javnosti i u SAD-u. To je jedna od situacija gde bi se mogle provesti dodatne mere. Sankcija nisu pošteđeni ni određeni američki državljani koji su se ranije povezivali sa slučajevima na Zapadnom Balkanu”, navodi Janjić.
‘Ruski recept’
Za prikaz djelovanja takvih mjera, Janjić kao primjer uzima Aleksandra Vulina, bivšeg čelnika srbijanske obavještajne službe, koji je stavljen na listu sankcija SAD-a. Naglašava da je “targetriran tačno tamo gde je najbolnije”.
“Vrlo je jasno da će istraga o Banjskoj potvrditi neke nove detalje, ali teško je predviđati imena i nije to zahvalno. Borba protiv Vulinovog mehanizma, kojeg je preuzeo iz Rusije, borba je protiv ‘obojenih revolucija’ i to je tzv. pokušaj sprečavanja demokratskih promena i opstanka vladara na vlasti koju kontrolišu. Potpuno su različiti ciljevi. Radoičić je u istrazi zbog sumnje na organizovani kriminal i terorizam proveo nepuni dan u istražnom zatvoru, dok su studenti koji su bili na demonstracijama protiv Aleksandra Vučića proveli 30 dana. Ili nedavno hapšenje advokata… to je ruski recept”, naglašava Janjić.
Srbijanski poduzetnik i političar Bogoljub Karić također se suočava sa sankcijama Evropske unije (EU) kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Na listi se našao zbog povezanosti s preduzećem Dana Holdings, odnosno Karić je razvio mrežu preduzeća za poslovanje nekretninama u Bjelorusiji i mrežu kontakata s porodicom predsjednika Aleksandra Lukašenka.
“To je primer kako određivanje sankcija može trajati godinama. Kariću, koji je od ranije bio na listi sankcija zbog finansiranja rata, sredstva su bila blokirana u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji. S obzirom na to da nije procesuiran u Hagu, Bogoljubu Kariću su deblokirana sredstva u Kanadi pre nekoliko godina i to 2,4 milijarde kanadskih dolara i četiri milijarde funti u Londonu. Kada se neko nađe na listi sankcija, onda gleda na sve moguće načine, uključujući i političke, da se približi onome koga je sankcionisao. Ti ljudi mogu da urade vrlo ozbiljne poslove u smislu promena zarad sopstvenog uvažavanja sankcija, politike i ponašanja”, ističe Janjić.
Nema sudskih postupaka, prema njegovim riječima, a smatraju se obavezujućim.
“Samo u Bosni i Hercegovini što se nadgornjavaju s Dodikom, sudovi i tome slično, to je sve marginalija. Kuća, pa ovo, pa ono, a još niko nije krenuo po sankcijama, iako je to obaveza. Potrebno je proveriti preduzeća i jasno definisati kako su radila, jer nisu oni poslovali samo u Beogradu. Koliko je to poželjno što Dodik radi sa strane Rusije, toliko je nepoželjno za sankcije SAD-a.”
Veći broj sankcija izdali su u poslijeratnom periodu, a kao povod naveli su rad Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i ugrožavanje mira i sigurnosti. Takvo djelovanje uočljivo je u slučajevima Ratka Mladića i Darija Kordića. Pretraga OFAC-ove baze podataka, pokazala je da se dio sankcija odnosi na veze sa organizovanim kriminalom i terorizmom.
Godine 2021. Biden je proširio ovlaštenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, izvršnom naredbom “EO 14003“, koja uključuje korupciju i ugrožavanje mira i stabilnosti.
Prema spomenutom osnovu, izrečena je većina sankcija licima u Bosni i Hercegovini tokom 2022. godine. Uključujući mjere iz iste godine, SAD je sankcionisao ukupno 107 osoba i sedam pravnih lica.
Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a je prošle godine na listu sankcionisanih sa Zapadnog Balkana zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije dodao još 10 osoba i kompanije iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije.
Američka administracija ne spekuliše o mogućim daljim sankcijama.