Temperaturne turbulencije, kao što su toplotni talasi, mogu imati veoma različite efekte na stope budućih infekcija i ishode bolesti u zavisnosti od prosječne pozadinske temperature, kaže se u izveštaju objavljenom danas u eLife-u.
Taj neprofitni naučni časopis otvorenog pristupa za biomedicinu i nauke o životu u studiji sugeriše da će biti sve teže predvidjetii posljedice klimatskih promjena na interakcije domaćin-patogen kako globalne temperature rastu i ekstremni vremenski događaji postaju sve češći.
Zarazne bolesti imaju duboke efekte na ljude, domaće i divlje životinje. Dobro je poznato da su interakcije između patogena i njihovih domaćina osjetljive na promjene temperature. Ali ono što je manje dobro shvaćeno je kako iznenadne i ekstremne varijacije temperature utiču na ovaj odnos i kako to utiče na ukupne stope infekcije i ishode bolesti.
Naučnici su u studiji ispitali efekte različitih temperatura na različite osobine organizma malog raka “Daphnia magna” i njegovog poznatog parazita u crijevima “Odospora colligata”. Prenos parazita je reprezentativan za klasični prenos iz životne sredine, sličan onom kod bolesti kao što su SARS-CoV-2 i kolera.
Tim je posmatrao kako su organizmi reagovali na tri različita temperaturna režima: konstantnu temperaturu i dva varijabilna režima, sa dnevnim fluktuacijama od +/- tri stepena i trodnevnim toplotnim talasima od šest stepeni iznad temperature okoline. Zatim su izmjerili životni vijek rakova, plodnost, status infekcije i broj spora parazita u njihovim crijevima. Na kraju su obrađivali podatke u statističkom modelu kako bi uporedili uticaj tri različita temperaturna režima.
„Naši nalazi pokazuju da varijacije temperature mijenjaju ishod interakcija domaćin-patogen na složene načine. Ne samo da varijacije temperature utiču na različite osobine domaćina i patogena na poseban način, već su bitni i tip varijacije i prosječna temperatura na koju se primjenjuje“, pojašnjava se u studiji, uz komentar, da promjenjivi obrasci klimatskih varijacija, koji se naslanjaju na promjene srednjih temperatura zbog globalnog zagrijavanja, mogu imati duboke i neočekivane efekte na dinamiku bolesti. Stoga će, kako se zaključuje, biti znatno teže predvidjeti i kontrolisati buduća zarazna oboljenja.