Ponedjeljak, 4 Marta, 2024
Rubrika:

Hodorkovski razotkriva Putinove neistinite tvrdnje iz intervjua sa Karlsonom

Od zakazivanja pa do objavljivanja Carlsonov potez praćen je upozorenjima da se ruskom lideru pruža propagandna platforma kroz njegov prvi intervju za jedan zapadni medij još od februara 2022., kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu

Najbogatiji Rus, bivši saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, a sada njegov prognani kritičar, Mihail Hodorkovski, razotkrio je na društvenim mrežama, X i Facebooku neistinite tvrdnje koje je ruski predsjednik izrekao u intervjuu s američkim komentatorom Tuckerom Carlsonom, piše Radio Slobodna Evropa.

Intervju sa Putinom koji je uradio Karlson, američki komentator koji je stekao popularnost šireći teorije zavjere, kao i dovođenjem u pitanje podrške Vašingtona Kijevu u njegovoj borbi protiv invazije ruskih trupa, dočekan je kritikama i osporavanjima.

Od zakazivanja pa do objavljivanja Carlsonov potez praćen je upozorenjima da se ruskom lideru pruža propagandna platforma kroz njegov prvi intervju za jedan zapadni medij još od februara 2022., kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

U intervjuu dužem od dva sata, objavljenom na Carlsonovoj web stranici rano ujutro 9. februara, Putin je ponovio tvrdnje da Ukrajina predstavlja prijetnju Rusiji, jer Zapad uvlači tu zemlju u NATO. Riječ je o tvrdnji koju Sjevernoatlanska alijansa naziva lažnom.

Dvanaest tvrdnji

Hodorkovski je u objavi koja je uslijedila nakon toga napisao:

  1. Putin tvrdi je da je Rusija postala najveća evropska ekonomija. Istina: Rusija se nalazi na 32. mjestu u Evropi po bruto društvenom proizvodu (BDP) po glavi stanovnika.
  2. Putin je još jednom iznio staru laž o obećanjima SAD-a da se NATO neće širiti na istok. Istina: Nikada nije postojao takav sporazum. Čak je i Gorbačov to rekao, a u svakom slučaju, zemlje pristupaju NATO-u svojom slobodnom voljom. Ako Putin nije želio da NATO raste, ne bi trebao objavljivati rat svojim susjedima.
  3. Putin je negirao da je ikada rekao da se SAD sprema napasti Rusiju. Istina: U stvari, on je to rekao, tri dana prije invazije na Ukrajinu, za koju je rekao da će biti ‘uporište’ za napad NATO-a.
  4. Rekao je da su protesti na Majdanu postali nasilni, iako je Janukovič odbio upotrijebi bilo kakvu silu protiv demonstranata. Istina: Janukovičeva interventna policija Berkut brutalno je rastjerala demonstrante, a njeni snajperisti su za tri dana u februaru 2014. godine ubili 76 ljudi.
  5. Rekao je da je Kijev započeo sukob u Donbasu koristeći svoje vazduhoplovstvo protiv civila. Istina: Sukob je počeo 12. aprila 2014. kada je oficir FSB-a Igor Girkin poveo separatiste da zauzmu grad Slavjansk. Ukrajina je prvi put upotrijebila svoju avijaciju kao odgovor, 26. maja, u bici za aerodrom u Donjecku.
  6. Tokom govora o alternativnoj istoriji na početku intervjua, Putin je rekao da je Ukrajina umjetni entitet stvoren na inicijativu Josifa Staljina. Istina: Ukrajina je dodana Sovjetskom Savezu 1922., pod Lenjinom. Ali Ukrajinska Narodna Republika je proglašena 1917. – prije boljševičkog preuzimanja – i bila je priznata od strane ruske privremene vlade.
  7. Rekao je da je Poljska ‘primorala’ Hitlera da objavi rat 1939. tako što je bila “nekooperativna” u njegovim planovima. Istina: Hitlerovi planovi uključivali su istrebljenje poljskih Slovena i Jevreja i njeno ponovno naseljavanje Nijemcima. Takozvana poljska provokacija korištena je kao izgovor za invaziju.
  8. Govoreći o Zelenskom, Putin je rekao da je jednom pitao ukrajinskog predsjednika zašto bi on, kao sin veterana Drugog svjetskog rata, sarađivao s neonacistima. Istina: Otac Volodimira Zelenskog rođen je 1947. godine, nakon završetka Drugog svjetskog rata.
  9. Putin je rekao da NATO ima “opcije” da prizna rusku aneksiju dijelova Ukrajine. Istina: Nema. UN je aneksije proglasio nezakonitim po međunarodnom pravu, a čak i da želi, NATO nema više pravo osporavati tu odluku.
  10. Putin tvrdi da se Ukrajinci i dalje smatraju Rusima. Istina: Putin je suštinski pogrešno razumio ukrajinski nacionalni identitet i lažno vjerovao da Ukrajinci sebe vide kao Ruse, što je ključna greška koja je dovela do katastrofalne invazije. Anketa iz 2022. godine pokazala je da 93 posto Ukrajinaca podržava nezavisnost, a samo tri posto ih podržava spajanje s Rusijom.
  11. Putin je rekao da je Zelenski zabranio mirovne pregovore s Rusijom. Istina: Zelenski je posebno zabranio pregovore s Putinom i rekao da je Ukrajina ‘spremna za dijalog s Rusijom, ali s drugim predsjednikom’.
  12. Rekao je da je novinar Wall Street Journala Evan Gerškovič uhapšen zbog prikupljanja tajnih informacija o ruskoj vojsci u ime američkih obavještajnih službi. Istina: Prije hapšenja Gerškovič je radio kao novinar u Rusiji od 2017. Drži ga protivzakonito kako bi natjerao SAD da pristanu na neku vrstu ustupaka.”

Trenutak u kojem je objavljen intervju

Razgovor se inače pojavljuje u trenutku u kom je američka vojna podrška Kijevu dovedena u pitanje jer republikanski zakonodavci blokiraju paket pomoći od 60 milijardi dolara koji je predložio predsjednik Joe Biden.

Takođe, objavljivanje razgovora poklopilo se i sa smjenom glavnog komandanta ukrajinskih oružanih snaga nakon što je kontraofanziva postigla rezultate ispod planiranih.

Putinov režim na udaru je i zbog zatvaranja američkih državljana, a što je jedan od razloga zbog kojih se Carslonov intervju suočio sa osporavanjem i prije nego što je obljavljen.

Putinova vlada drži zatvorene dvoje novinara Evana Gershkovicha (Gerškovič), novinara Wall Street Journala, i američku novinarku Alsu Kurmaševu iz Radija Slobodna Evropa, pod optužbama vezanim za njihovo izvještavanje koje oboje oštro negiraju.

Slučaj Kurmaševe nije ni pomenut u intervjuu, dok je Carlson isprovocirao negativne reakcije Wall Street Journala sugerišući da bi Putin trebao osloboditi 33-godišnjeg novinara čak i ako je “možda na neki način prekršio vaš zakon”.

Američki Stejt department zvanično je označio Gerškoviča kao nezakonito pritvorenog.

Novinari u zatvoru u Rusiji

Putin je rekao da se “može postići dogovor” da se Gerškovič oslobodi, i sugerisao mogućnost njegove zamijene za ruskog državljanina koji trenutno služi doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva u Njemačkoj.

Riječ je o Vadimu Krasikovu, bivšem pukovniku ruske vojske, koji je osuđen za atentat na bivšeg čečenskog borca usred bijela dana u Berlinu 2019. Putin nije naveo njegovo ime, ali je podvukao da je riječ o “patrioti”.

Ubistvo čečenskog komandanta u Berlinu, ko je naručilac?

U toku intervjua nije spomenuto da je, prema nekim procjenama, oko 1.000 nezavisnih ruskih novinara bilo prisiljeno napustiti zemlju u strahu za svoju sigurnost zbog strogih zakona o cenzuri koje je Putin uveo i koji kritičko izvještavanje o ratu protiv Ukrajine smatraju krivičnim djelom.

Protiv ruskog predsjednika je inače izdat nalog za hapšenje od strane Međunarodnog krivičnog suda za nezakonitu deportaciju i transfer djece tokom sukoba. U samoj Rusiji, njegovi protivnici poput opozicionih ličnosti kakvi su Aleksej Navaljni i Vladimira Kara-Murze, zatvoreni su sa presudama na višegodišnje zatvorske kazne.

Opisujući svoju odluku da intervjuiše Putina u najavi objavljenoj na mreži X (nekadašnji Twitter) 6. februara, Carlson je ustvrdio da se američki mediji laskavo fokusiraju na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da se Putinov glas ne čuje u Sjedinjenim Državama jer se zapadni novinari nisu “potrudili” da intervjuišu njega od početka invazije.

Brojni zapadni novinari odbacili su ovu tvrdnju, rekavši da su stalno pokušavali da intervjuišu Putina, ali su bili odbijeni.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kasnije to potvrdio, rekavši da njegova kancelarija prima “brojne zahtjeve za intervjue s predsjednikom”, ali da su većina zapadnih medija koji pitaju “tradicionalni TV kanali i velike novine koje čak ni ne pokušavaju djelovati nepristrasno u svom izvještavanju.”

Carlson je bio jedan od najbolje ocijenjenih voditelja Fox Newsa prije nego što je naglo napustio mrežu prošle godine nakon što je Fox izašao iz procesa za klevetu zbog izvještavanja o predsjedničkim izborima 2020. godine.

Fox je pristao da plati 787 miliona dolara kompaniji za glasanje “Dominion”, nakon što je ta kompanija podnijela tužbu navodeći da je mreža širila lažne tvrdnje da su njene mašine namještene protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Carlson je povremeno imao težak odnos s bivšim predsjednikom, ali tokom Trumpovog mandata imao je njegovu punu podršku i podržao je Trumpa u njegovoj namjeri da se vrati u Bijelu kuću 2024.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

3 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
xxy
13.02.2024-07:37 07:37

9. medjunarodno pravo UN ,Nato ,Amerika !?!?
pa ljudi moji je li Nato napao i bombardovao SRJ bez odobronja UN , pa opet poslije bombardovanja UN donosi Rezoluciju 1244 po kojoj je KiM dio Srbije i srpska vojska ima pravo da posalje 1000 vojnika na KiM i plus vojnici za obezbjedjenje Manastira i crkava.
Pa nikom nista pa je Amerika 2008 priznala Kosovo i mnoge zemlje pod njenim uticajem .
Za Nato i SAD ne vazi Medjunarodno pravo, plan Nato je bio baze na Krimu kao sto je na Kosovu samo sto Rusija nije Srbija.

cetinje
13.02.2024-11:06 11:06
Reply to  xxy

Oli i ti “ugrozeni”medju tom 1.OOO nebeskih na Republiku Kosovo,e zelja ce vas biti nadajte se,a nada potonja umire.

cetinje
13.02.2024-11:08 11:08

Ovaj me Putin “podsjeca”na oca srbske nacije Dobricu Cosica koji rece za svoje,citiram; Srbi su najlazavija nacija,e za razliku od njih Putin je najlazaviji Rus.