Signal nije mogao da bude jasniji: novi glavni savjetnik turskog predsjednika za spoljnu politiku Akif Čagataj Kilič sastao se u Ankari s delegacijama Brisela, Helsinkija i Stokholma kako bi pregovarali o pristupanju Švedske NATO. Međutim, važne izjave po tom pitanju daje isključivo Redžep Tajip Erdogan.
A on je to uradio još u vazduhu, tokom povratka iz Azerbejdžana. Turska novinska agencija Anadolu prenijela je njegovu izjavu iz aviona:
„Gdje je stub NATO za borbu protiv terorizma? To bi trebalo razjasniti jednom zauvjek. Ako to ne razjasnimo, ne možemo u Vilnjusu da kažemo ’sve je u redu’“, rekao je Erdogan, prenosi Dojče vele.
Samit NATO održava se u Vilnjusu u Litvaniji za manje od mjesec dana. Plan je bio da se Švedskoj tu dozvoli da se pridruži Alijnsi. Mnogi su očekivali da će Turska i Mađarska ukloniti svoje blokade. Tako je mislila i direktorka Instituta za evropsku politiku Fundu Tekin.
„Mene lično čudi što se oni tako čvrsto drže tog svog antišvedskog stava, da tako kažem. Mislim da se sada sve sklopilo i da Erdogan ima zgodnu priliku da popusti“, kaže ona.
Tekin pritom ukazuje na unutrašnjo-političke faktore: s obzirom na pobjedu na izborima u maju, Erdogan sada može da vlada mnogo opuštenije.
„Nacionalno-politički argument, kojim bi pokazao snagu svojim stavom prema Švedskoj, sada gubi na značaju. To znači da bi Erdogan sada zapravo trebalo da izađe iz modusa izborne kampanje“, kaže Tekin.
Propala Stoltenbergova posjeta
Ali, turski predsjednik je daleko od toga. To je pokazao već i njegov govor na balkonu u izbornoj noći nakon pobjede. Erdogan je i dalje u fazi napada, i to nije promijenila ni posjeta generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, koji je prisustvovao Erdoganovom polaganju zakletve.
U svojoj najnovijoj izjavi, Erdogan odbacuje ono što je zapravo bilo zamišljeno kao snažan signal Stoltenberga i NATO.
„Rekli smo mu, ako želite da ispunimo vaša očekivanja, onda Švedska najprije mora da preduzme mjere protiv terorističke organizacije. Stoltenberg je to čvrsto obećao“, kaže Erdogan, „a teroristi su u isto vrijeme demonstrirali na ulicama Švedske.“
U Švedskoj je, inače, početkom mjeseca na snagu stupio novi Zakon o borbi protiv terorizma.
„On je veoma dalekosežan, ako se u obzir uzmu švedski standardi. To znači da se zaista može reći da je to ustupak Erdoganu, odnosno da su mu izašli u susret“, kaže Fundu Tekin. Takođe, švedski sudovi su počeli i da donose odluke o protjerivanju.
Navodno je Ankara prije izvjesnog vremena Finskoj i Švedskoj predala spisak sa 130 imena. Prema turskim medijima, riječ je uglavnom o navodnim teroristima, čije izručenje Turska traži.
Da li Erdogan još uvijek želi avione F16?
U sjedištu NATO u Briselu nadali su se da će na taj način ispuniti uslove Turske sa samita Alijanse u Madridu prije godinu dana. Ali, sve do sada učinjeno, Erdoganu nije dovoljno. Njegovo „Da“ za pristupanje Švedske ima svoju cijenu. A ona je, izgleda, veća nego što se mislilo.
Direktorka Instituta za evropsku politiku Fundu Tekin pritom podsjeća na američke avione F16:
„Erdogan će vjerovatno insistirati na nabavkama aviona F16, kako bi dobio komplet-paket.“ Tekin kaže da ne misli da Erdogan sve koči samo zbog pitanja ko demonstrira u Švedskoj, a ko ne.
Američki predsjednik Džozef Bajden čestitao je Erdoganu na izbornoj pobjedi i očigledno povezao ulazak Švedske u NATO s isporukom borbenih aviona F16 – suprotno zvaničnoj verziji. Međutim, američki Kongres ne želi da isporuči te avione Turskoj, jer je Ankara ranije kupila ruski protivraketni sistem S-400.
„Erdogan je sada imao priliku da ublaži zabrinutost partnera po pitanju Turske kao veoma teškog partnera u NATO i da napravi ustupke“, kaže Tekin. Ali on očigledno želi F16, prije nego što Švedskoj kaže „Da“. To će, za sada, vjerovatno da pokopa nade EU i Zapada u bolje odnose, a turski predsjednik nastavlja da njeguje imidž komplikovanog partnera.
