Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž sjutra će saznati da li je izgubljena 13-godišnja pravna bitka koju vodi protiv izručenja iz Velike Britanije u Sjedinjene Države, gdje je optužen za špijunažu.
Dvoje sudija Višeg suda u Londonu sjutra će odlučivati da li britanski sud prihvata uvjeravanja Vašingtona da se Asanž (52) tokom suđenja za špijunažu u SAD neće suočiti sa smrtnom kaznom i da će moći da se pozove na Prvi amandman američkog Ustava o pravu na slobodu govora, prenosi Rojters.
Asanžov pravni tim kaže da su otvorene opcije – da bi mogao da se nađe u avionu za Ameriku u roku od 24 sata, da bi mogao biti oslobođen ili da bi njegov slučaj mogao da ide u novu, višemejsečnu pravnu proceduru.
“Imam osećaj da bi bilo šta moglo da se dogodi u ovoj fazi. On bi mogao biti izručen ili mogao bi da bude oslobođen”, rekla je prošle nedjelje Asanžova supruga Stela.
Vikiliks je objavio stotine hiljada povjerljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima SAD u Avganistanu i Iraku, kao i niz diplomatskih depeša, zbog čega američko tužilaštvo Asanža tereti za kršenje Zakona o špijunaži. Asanžove brojne pristalice u svijetu ocjenjuju da je tužba protiv njega napad na novinarstvo i slobodu govora i osveta.
Brojne grupe za ljudska prava, ali i političari, među kojima je australijski premijer Entoni Albanez, zatražili su oslobađanje Asanža.
Džulijan Asanž je 2006. godine osnovao Vikiliks preko koga je objavljivao povjerljive ili osjetljive informacije.
Vikiliks je 5. aprila 2010. godine objavio video snimak koji pokazuje američki helikopterski napad u kojem su ubijeni civili u Bagdadu, među njima i dvojica novinara Rojtersa.
Asanž je preko Vikiliksa 25. jula 2010. godine objavio više od 91.000 dokumenata, uglavnom tajnih američkih vojnih izvještaja o ratu u Avganistanu.
U oktobru 2010. godine Vikiliks je objavio 400.000 povjerljivih vojnih dosijea koji govore o ratu u Iraku, a sljedećeg mjeseca i hiljade američkih diplomatskih depeša, uključujući i stavove stranih lidera i procjene bezbjednosnih prijetnji.
Asanž je uhapšen 2010. u Velikoj Britaniji, ali je u februaru 2011. godine pušten uz kauciju.
Prekršajni sud u Vestminsteru u Londonu naredio je izručenje Asanža u Švedsku po optužnici za silovanje, ali on se žalio na tu odluku.
Britanski Vrhovni sud odbacio je Asanžovu žalbu, a pet dana kasnije on je nalazi utočište u ambasadi Ekvadora u Londonu i zatražio politički azil.
Asanž je uhapšen 11. aprila 2019. godine nakon što mu je Ekvador ukinuo politički azil, a 1. maja je osuđen na 50 nedjelja zatvora od strane britanskog suda zbog kršenja kaucije. Trenutno se nalazi u britanskom zatvoru, gdje čeka na saslušanje u procesu ekstradicije.
Odugovlačenje i iznurivanje simpazitera i optuženog u neogranicenom pritvoru samo govori o bijedi sudstva i ljudskih prava 20 i 21 stoljeća . Sramno , robovi su imali veća prava i slobode . Fuj.
Ova dva starca niti jedan nece dobit moj glas da se pistave na glavu. Pi