Demokrat Džo Bajden dobiće na predsjedničkim izborima u utorak konačnu ocjenu života u cijelosti posvećenog politici.
Nakon porodičnih tragedija, dva neuspjela pokušaja da osvoji Bijelu kuću i predizborne kampanje koju je poremetila pandemija, politički veteran nada se da je, sa svojih 77 godina, uvjerio Amerikance da je upravo on osoba koja će ih ujediniti nakon Donalda Trampa.
“Možemo okončati vladavinu predsjednika koji nas od početka nastoji podijeliti, rastrgati”, poručio je u posljednjim satima kampanje bivši američki potpredsjednik.
“Možemo okončati vladavinu predsjednika koji nije znao zaštititi zemlju, koji je raspirivao vatru mržnje”.
Bajden do samog kraja ostaje vjeran poruci koju je istakao objavljujući kandidaturu u aprilu prošle godine: “Vodimo bitku za dušu Amerike”.
U nedavnom trenutku iskrenosti, koja mu je svojstvena, kazao je da bi poraz od nepopularnog republikanskog milijardera značio da je on bio “jadan kandidat”.
To bi svakako značilo kraj njegove karijere na nacionalnom nivou koju je trijumfalno započeo s 29 godina, ali nije u njoj dugo uživao zbog nezamislive porodične tragedije.
Empatija
U novembru 1972. proslavio je izbor za američkog senatora, kao peti najmlađi u istoriji, okružen presretnom porodicom. Mjesec dana poslije, njegova supruga i kći poginule su u automobilskoj nesreći, dok su mu dva sina bila povrijeđena.
Ta tragedija i te smrt najstarijeg sina 2015. povećale su njegovu empatičnost. Saosjećanje je pretvorio u svoju zaštitni znak.
Godine 2020. drži se jednako ponosno kao i na početku karijere i nastupa jednako strastveno.
Ali taj prekaljeni politički vuk ne izgleda više jednako dobro u svojim savršeno skrojenim odijelima kao na svojem vrhuncu kada je bio potpredsjednik Baraka Obame.
Sklon je gafovima i gubitku kontrole i neki, čak i među njegovim pristalicama, bojali su se da ne posrne, ne sruši se, tokom duge bitke sa 74-godišnjim Donaldom Trampom.
Pandemija koja je u martu naglo paralizovala predizbornu kampanju oduzela mu je jedan od najjačih aduta: direktan kontakt s biračima.
Premda je pred kraj avgusta nastavio putovanja nešto sporijim ritmom, strogo je poštovao zdravstvene upute pa nije bio toliko prisutan na terenu. Kampanju je vodio daleko od birača, izbjegavajući često novinare, na što su upozoravali njegovi kritičari.
Donald Tramp, koji ga je prozvao “Pospanim Džo”, izruguje se “dječjim pitanjima” koja mu postavljaju novinari i ne propušta kritikovati njegovu fizičku formu.
Bajdenov katkad nerazumljiv govor, posljedica mucanja u mladosti, neprestano se vrte po Twitter profilima Trampovih pristalica, a njegova ga kampanja otvoreno opisuje kao senilnog starca.
Istorijski preokret
Bivša desna ruka Baraka Obame može im protivrječiti trijumfom na demokratskim predizborima, nakon istorijskog preokreta u američkoj politici.
Po nekima prestar, drugima previše u centru, Bajden je prvo doživio tri bolna poraza u Ajowi, New Hamspshireu i Nevadi, da bi potom osvojio veliku većinu u Južnoj Karolini zahvaljujući afroameričkim glasovima, koji su neophodni za svakog demokrata koji želi u Bijelu kuću.
Na krilima te pobjede, nizao dalje je jednu za drugom, brzo dobio podršku drugih umjerenih kandidata i potom pobijedio velikog suparnika, samoproglašenog socijalistu Bernieja Sandersa.
Suprotno od teške i duge bitke 2016. između Sandersa i Hillary Clinton, Bajden je uspio brzo okupiti lijevo krilo stranke, vođeno istim ciljem: pobijediti Donalda Trampa.
Premda se Bajden takmiči, po riječima Baraka Obame, „s najprogresivnijim programom” u istoriji američkih predsjedničkih izbora, neki na ljevici smatraju ga preslabim. I gunđaju kada govori da će obnoviti dijalog s republikancima.
Nisam zlopamtilo
Bajdenu je ovo treći pokušaj da postane predsjednik, nakon neuspjeha na demokratskim predizborima 1988. i 2008.
Senator više od 35 godina (1973.-2009.), potom potpredsjednik od 2009. do 2017., Bajden je decenijama dio vašingtonskog establišmenta.
Njegova politička karijera duga je, puna kontroverznih epizoda, ali i uspjeha kojima se rado hvali.
Sedamdesetih godina prošlog vijeka, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole kako bi se podstaklo njihovo miješanje. To je tada odgovaralo bijelim biračima u Delawareu, ali mu se poslije osvetilo, na primjer kada mu je to usred televizijske debate prebacila senatorica Kamala Harris, tada njegova suparnica na predizborima.
Ističući da nije “zlopamtilo”, Bajden ju je ipak izabrao za svoju potpredsjedničku kandidatkinju.
Harris je prva afroamerička potpredsjednička kandidatkinja u istoriji SAD-a. Ona je po majci indijskog porijekla.
Popularan među Afroamerikancima, Bajden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova. I često ističe kako mu je iskustvo učitelja plivanja u većinski crnačkoj četvrti pomoglo u političkoj karijeri.
Ima još epizoda koje su opteretile njegovu kampanju za Bijelu kuću: njegov glas za rat u Iraku 2003. i podrška krivičnom zakonu iz 1994., koji se smatra odgovornim za eksploziju broja zatvorenika, velikim dijelom Afroamerikanaca.
“Greška”, priznaje danas Biden, koji insistira na drugom aspektu te velike reforme – zakonu protiv nasilja nad ženama, kojim se “jako ponosi”.
Ušavši u Bijelu kuću Baraka Obame na vrhuncu finansijske krize, bivši senator radio je na usvajanju golemog plana spašavanja ekonomije od 800 milijardi dolara. To rado ističe kako bi dokazao da može ponovno pokrenuti privredu koja je u velikoj krizi zbog pandemije.
Dijete iz Scrantona
Joseph Robinette Biden Jr. rođen je 20. novembra 1942. u Scrantonu u Pennsylvaniji. Taj je rudarski i industrijski grad 1950-ih prolazio kroz težak period. Njegov otac potražio je posao u susjednoj državi Delaware i potom je preselio cijelu porodicu u Wilmington. Joe Bajden imao je tada deset godina. Taj grad pretvorio je u svoju bazu.
“Moj otac uvijek je govorio: ‘Šampionu, čovjekova veličina ne mjeri se po tome koliko je puta bio srušen na zemlju, nego po tome koliko mu je trebalo da se digne na noge'”, prisjeća se često.
Ankete pokazuju da je razlika između dvojice kandidata u Pennsylvaniji tijesna pa obojica nastoje pridobiti birače do posljednjeg trenutka.
“Pennsylvanija je ključna na ovim izborima”, istaknuo je Biden u nedjelju.
“Živim u Delawareu, ali sin sam Pennsylvanije, rođen u Scrantonu”.
Tramp ga pak optužuje da je zaboravio na državu iz koje potiče i da ugrožava njene rudnike uglja i sektor hidrauličkog frakturiranja obećanjima da će ostvariti 100 posto čistu energiju i neutralnost do 2050.
Beau, jesi li ponosan?
Ni Bidena nisu zaobišle optužbe da voli dirati žene. On se za to izvinio u aprilu 2019., obećavši da će poštovati “lični prostor” drugih. Tara Reade čak tvrdi da ju je 1990-ih napadao, što on kategorički odbacuje. Tramp to nije puno komentarisao jer je i sam ima desetak takvih optužbi.
Vodeći kampanju za njega širom zemlje, supruga Jill Biden (69) diskretna je s tim u vezi. Dinamična profesorica, ona je jedan od njegovih najvećih aduta. Par se vjenčao 1977. i imaju kćer Ashley.
Bajden je jako vezan za svoju porodicu. Godine 2015. umro mu je najstariji sin Beau Biden od raka na mozgu. Često o tome s tugom govori. Zbog toga se nije kandidovao na predsjedničkim izborima 2016.
Katolik koji se ponosi svojim irskim korijenima, Bajden gotovo svake nedjelje posjećuje malu crkvu sv. Josipa u Wilmingtonu.
U januaru je u vezi svojeg pokojnog sina Beaua kazao: “Svakog se jutra budim i … pitam se: ‘Ponosi li se mnome”?.