Ponedjeljak, 22 Aprila, 2024
Rubrika:

Wall Street Journal: Stručnjaci za bezbjednost upozoravaju – Putin želi rat na Balkanu

Prava regionalna kriza bi Kremlju dala priliku da stekne lokalni uticaj kroz trgovinu oružjem i posredovanje, dok bi skrenula pažnju sa Ukrajine i dala Rusiji uticaj nad zapadnim liderima

Moskva pokušava “otvoriti novi front na Balkanu”, ali da bi to postigla ne mora slati svoju vojsku u regiju, navode Ivana Stradner i Mark Montgomery iz Fondacije za odbranu demokratije u analizi za Wall Street Journal. Upozoravaju da se “Rusija treba samo osloniti na Srbiju u podsticanju nasilja i nestabilnosti, računajući na to da će NATO posustati”.

Njihov autorski tekst, naslova “Putin želi rat na Balkanu”, prenosimo u cijelosti:

“Dok su sve oči uprte u Ukrajinu, u Evropi se sprema još jedan sukob. Tri decenije nakon krvavog raspada Jugoslavije, nedavni sukobi između Srbije i Kosova ponovno su zapalili dugotrajne etničke sukobe. Dok Srbija pokreće događaje na terenu, Moskva raspiruje vatru.

Vladimir Putin je bio iskren u svojoj želji da oslabi Organizaciju Sjevernoatlantskog pakta i vrati Rusiju na njene istorijske granice. Ali s obzirom na to da ruske snage trpe gubitke u Ukrajini, Moskva može dobiti puno podsticanjem problema na drugim mjestima na kontinentu. Prava regionalna kriza bi Kremlju dala priliku da stekne lokalni uticaj kroz trgovinu oružjem i posredovanje, dok bi skrenula pažnju sa Ukrajine i dala Rusiji uticaj nad zapadnim liderima.

Zapadni Balkan je savršen kandidat. Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu članice NATO-a. Kao što Moskva nastoji dominirati onim što naziva “ruskim svijetom”, Srbija već dugo poziva na ujedinjenje “srpskog sveta”. Taj koncept je 1998. godine podstakao Srbiju da izvrši invaziju na Kosovo — sukob koji je okončan tek vojnom intervencijom NATO-a u martu 1999. kako bi se okončala srpska kršenja ljudskih prava nad etničkim albanskim stanovništvom.

Iako hiljade vojnika NATO-a ostaju na Kosovu kao mirovne snage, tenzije su visoke. Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije i dobilo priznanje od mnogih zapadnih zemalja, uključujući i SAD. Ali Srbija i dalje ne priznaje suverenitet Kosova. Predsjednik Srbije Aleksander Vučić jača vlast u zemlji i tokom prošle godine je, uz rusku podršku, vršio pritisak na Kosovo.

Srbija je u maju stavila svoje trupe u borbenu pripravnost nakon sukoba između pobunjenika etničkih Srba i međunarodnih mirovnih snaga u kojem je povrijeđeno 90 vojnika NATO-a. Bio je to potez po uzoru Kremlja, koristeći etničke tenzije kao izgovor za vojni pokret. U septembru je Vučić prepisao još jednu stranicu iz Putinove knjige. Trideset teško naoružanih etničkih Srba, za koje je Kosovo navelo da ih je opremila Srbija i da su povezani sa Vučićem, napalo je policijsku patrolu na Kosovu, pri čemu su četvorica poginula. Predsjednik Srbije je negirao da je naoružao napadače.

Srbija je taj incident iskoristila kao izgovor za slanje masovne količine teškog naoružanja i vojnika na granici sa Kosovom krajem septembra. Bijela kuća je postala “jako zabrinuta da se Srbija sprema da pokrene vojnu invaziju”, izjavio je kasnije američki zvaničnik za Time.

Takav sukob bi se lako mogao preliti na susjednu Sjevernu Makedoniju, članicu NATO-a. Zabrinutost zbog nastale krize navela je Washington da objavi obavještajne podatke sa kojih je skinuta povjerljivost u vezi sa jačanjem vojske Srbije i napadom na kosovsku policiju.

Danima kasnije, Srbija se povukla sa granice, ali očigledno je da Beograd i Moskva spremaju drugu kampanju nasilja i provokacija za 2024. godinu. Rusija sprovodi operacije uticaja s proratnim porukama u Srbiji i slanjem oružja. Kina takođe isporučuje oružje.

Srbija je obećala da će ove godine povećati vojnu potrošnju i nastavlja biti domaćin takozvanog humanitarnog centra koji vodi Rusija u blizini glavne baze NATO-a na Kosovu, za koju zapadni zvaničnici kažu da služi kao ruski špijunski centar. Srbija i Rusija to negiraju. Čini se da su Srbi željni izgovora za akciju. U februaru je Srbija izjavila da kosovska zabrana srpskog dinara kao valute predstavlja etničko čišćenje.

I ovo nije jedino bure baruta u regiji. Bosna i Hercegovina se takođe nalazi na rubu kolapsa. Krajem prošle godine, lider bosanskih Srba Milorad Dodik, još jedan ruski saveznik, zaprijetio je da će se njegova poluautonomna regija, Republika Srpska, otcijepiti od zemlje. U narednim mjesecima ovo bi moglo ponovo zapaliti etničko nasilje koje je ubilo više od 100.000 ljudi tijekom rata u Bosni 1992.-95.

U izvještaju od 5. februara, američki Biro direktora nacionalne obavještajne službe saopštio je da očekuje povećan rizik od međuetničkog nasilja 2024. godine na Zapadnom Balkanu.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je krajem prošle godine da Rusija ima planove za destabilizaciju Balkana, što je zabrinuto izrazio britanski ministar vanjskih poslova David Cameron u januaru.

Zapadne sile moraju spriječiti dalju nestabilnost na Balkanu. NATO bi tamo trebao preusmjeriti vojne i diplomatske resurse i pojačati vojne obaveze na Kosovu.

Koalicija voljnih članica NATO-a trebala bi se sada javno obvezati da će pružiti vojnu pomoć ako Srbija ili Rusija poduzmu agresivne korake na Balkanu.

U međuvremenu, SAD treba da nastave s uvođenjem sankcija zvaničnicima koji potkopavaju sigurnost na Zapadnom Balkanu, a Evropska unija im se pridružiti.

Washington i njegovi saveznici takođe bi trebali nastaviti koristiti obavještajne podatke s kojih je skinuta oznaka tajnosti da podrže svoju diplomaciju. NATO bi trebao rasporediti timove protiv hibridnog ratovanja za borbu protiv ruskih i srpskih propagandnih kampanja uz poboljšanu cyber sigurnost.

Dok NATO slavi 75. godišnjicu, a Putin trpi sve više gubitaka u Ukrajini, Moskva pokušava otvoriti novi front na Balkanu. Moskva ne mora slati svoju vojsku u regiju. Rusija se treba samo osloniti na Srbiju u podsticanju nasilja i nestabilnosti, računajući na to da će NATO posustati”.

IzvorN1

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve