The Telegraph: Putin želi da raspiri sukob između Srbije i Kosova i unutar BiH

Piše: Ivana Stradner (The Telegraph)

Rusija je nedavno proslavila Dan pobjede, veliki državni praznik u spomen na sovjetski poraz nacističke Njemačke. Govoreći pred ruskim vojnicima u formaciji parade na Crvenom trgu, Putin je obećao da će Rusija uskoro ponovno pobijediti – ovaj put nad Ukrajinom. Takav bi ishod ugrozio ne samo Ukrajinu, već i sigurnost u Europi i šire. Jer njegova sljedeća osvajanja već su mu na vidiku.

Kremlj je bio iskren u svojoj želji da oslabi NATO, razbije jedinstvo Zapada i pokori ruske susjede. Za Putina se rat u Ukrajini ne odnosi samo na tu zemlju. Trenutni sukob vidi kao odlučujući trenutak u njegovoj široj borbi protiv Zapada i preoblikovanju svjetskog poretka.

Putin je rekao da Rusija ne planira da napadne nijednu zemlju NATO-a i previše zapadnih čelnika mirno vjeruje da je ruski rat strogo ograničen na Ukrajinu jer je članak 5 NATO-a “nepropustan”. Ali ako se Moskvi dopusti da prevlada u Ukrajini, druge zemlje – uključujući članice NATO-a – biće u daleko većem riziku. Suprotno tome, zapadna potpora Ukrajini pokazuje Putinu da će platiti “još veću” cijenu za napad na NATO te se priprema u skladu s tim.

Tu činjenicu ne zanemaruju zemlje koje su najbliže Rusiji. Baltičke su nacije, prije svega, upozorile da bi se Rusija mogla “brzo okrenuti” od Ukrajine i napasti njihovu teritoriju. I Moldavija, koja se nada da će se osloboditi uticaja Rusije i pridružiti Zapadu, strahuje da će biti sljedeća ako Putin izađe kao pobjednik u Ukrajini.

Ono što je ključno, Rusija ne treba da šalje tenkove i avione na takva mjesta. Pobjednička, ohrabrena Rusija, okupirana Ukrajinom i s rezervnim kapacitetima, mogla bi se osloniti na alate hibridnog ratovanja, koristeći “male zelene ljude” i na terenu i u informacijskom prostoru kako bi uvjerila Zapad da je tamošnji sukob unutrašnji i stoga , u slučaju Baltika, ne pokreće članak 5.

To je ono što je njemački ministar obrane Boris Pistorius mislio kada je upozoren da bi Rusija mogla napasti državu članicu NATO-a u roku od “pet do osam godina”. Ne mora biti tako očito kao tenkovi koji se kotrljaju preko granice NATO-a. Zapravo, Rusija već radi na destabilizaciji Evrope.

Rusija vodi pojačanu kampanju hibridnih operacija

U maju je NATO upozorio da Rusija vodi “pojačanu kampanju” kibernetičkih napada i drugih “hibridnih” operacija protiv svojih članica. Britanska obavještajna služba upozorila je da Moskva čak planira i “fizičke napade” na Zapad.

Znamo da Rusija regrutuje krajnje desničarske ekstremiste za izvođenje napada na pojedince, a evropske obavještajne agencije kažu da je Moskva, želeći da nas oslabi, organizovala nasilne sabotaže širom Evrope i planira još toga. Rusi se već pokušavaju umiješati u ovomjesečne izbore za Evropski parlament, a američki izbori u novembru bez sumnje su takođe na Putinovu jelovniku.

U međuvremenu, Rusija koristi svoj pogon za hibridno ratovanje da podstakne haos u ”mekom trbuhu” NATO-a: Zapadnom Balkanu. Koristeći informacione operacije i koruptivni uticaj, Moskva ima za cilj da raspiri etničke napetosti između Srbije i Kosova kao i unutar Bosne i Hercegovine.

Dok se Gruzija suočava s velikim protestima izazvanim predloženim zakonom koji cilja na civilno društvo i njegove težnje da se pridruži EU, Rusija kalkuliše bezbjednosnu pomoć. S izborima u Moldaviji i glasanjem o članstvu u EU ove godine, Rusija vjerovatno neće propustiti priliku da posije daljnje razdore u zemlji.

Ruska pobjeda nad Kijevom takođe bi imala ozbiljne implikacije u Indo-Pacifiku i šire. Ako Moskva uspije nadživjeti Zapad u Ukrajini, Peking bi mogao zaključiti da će se suočiti sa slabim otporom kineskoj vojnoj agresiji na Tajvan. Nadalje, Moskva ima za cilj da ojača svoj vojni trag u Africi, na čemu je već radila uz pomoć ostataka svoje skupine plaćenika Wagner. U osnovi, Rusija i Kina vjeruju da je pad američke globalne moći neophodan i zagovaraju multipolarni međunarodni sistem koji ne vodi Washington.

Zapad može dobiti ovaj rat samo ako lideri razumiju Putinovu igru

Otkako je Putin prvi put došao na vlast, vodio je ofanzivu s ciljem sticanja “refleksne kontrole” Zapada. “Refleksivna kontrola” je stari sovjetski koncept, stran većini zapadnih zemalja. To uključuje uplitanje u donošenje odluka druge zemlje sve dok vlada ne bude prisiljena predduzeti radnje u interesu Kremlja.

Prema riječima ruskog Ministarstva obrane, ruska ratna igra djeluje kroz “masovnu psihološku manipulaciju stanovništva kako bi se destabilizovala država i društvo”. To je ono što je Moskva učinila s određenim uspjehom u Ukrajini prije revolucije na Majdanu 2014. kada su ljudi uzvratili.

Predsjednik Zelenski je rekao da “možemo i trebamo razmišljati samo o tome kako pobijediti”. Nažalost, ovo mišljenje ne dijele mnogi na Zapadu. Ostaje dvosmislenost oko toga što pobjeda znači i što znači obećanje da će stajati uz Ukrajinu “koliko god bude potrebno”. Ovo je ostvarenje sna za Putina koji mu daje sposobnost za dugotrajni rat.

Jedno je sigurno, Zapad ima moć da osigura poraz Rusije. Kolektivno, zapadne zemlje čine Rusiju ekonomski patuljastom i nadmašuju je vojno. Ali taj potencijal moraju pretočiti u stvarnost.

To zahtijeva strpljenje i odlučnost da se stane uz Ukrajinu i da joj se osigura oružje i obuka koja je njenim snagama potrebna za pobjedu na bojnom polju. Inače će Ukrajina biti samo prva domina koja će pasti.