Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je danas da će Hrvatska pomoći Ukrajini u razminiravanju i pitanju odgovornosti za ratne zločine, što su područja u kojima Hrvatska ima “nesretno iskustvo” iz Domovinskog rata.
Plenković je na 16. Dubrovnik Forumu istakao da Hrvatska planira “da završi proces razminiravanja do 2026”.
“Dakle, govorimo o 35 godina za razminiravanje jedne teritorije koja je bitno manja od teritorija Ukrajine”, kazao je Plenković na uvodnom panelu Dubrovnik Foruma “Navigating the Global Reshuffle”, u kojem su učestvovali i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Žozep Borelj i generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić.
Pejčinović Burić je podsjetila da je Savjet Evrope “snažno i jasno” reagovao na rusku agresiju tako što je Rusija izbačena iz organizacije, dodavši kako je za “održiv i pravedan mir” u Ukrajini potrebno osigurati odgovornost za ratne zločine.
Zvanicama su se prije panela obratili šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman ipreko videoveze čelnik Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Mathias Cormann i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Kuleba je u svom izlaganju ponovio da je Ukrajini važno da na predstojećem samitu NATO-a u Viljnusu dobije “jasan signal” da će se moći pridružiti NATO-u “kada se ispune svi nužni preduslovi”.
Proširenje Zapadnog Balkana i neregularne migracije
Osim o Ukrajini, na panelu se govorilo i o nužnosti proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana.
Plenković je kazao da je Hrvatska godinama govorila partnerima u EU da Unija nije dovoljno uključena u regionu, što će iskoristiti drugi akteri te da se situacija po tom pitanju promijenila 2018. kada je Bugarska predsjedavala Evropskom unijom.
“Momenat je tu. Iskoristićemo svoje iskustvo kako bi progurali to pitanje”, kazao je Plenković.
Pitanje neregularnih migracija je naglasio kao jedno od “temeljnih pitanja” koja uzrokuju rezervisanost nekih zemalja prema proširenju.
“Moramo to pitanje shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno”, kazao je Plenković, istaknuvši da je grčki premijer Kiriakos Micotakis učinio puno na zaštiti grčke granice i ujedno vanjske granice EU.
Tajani je naglasio da je Zapadni Balkan “prioritet” za italijansku vladu, naglasivši kako je potrebno podržati punopravno članstvo i Ukrajine i zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.
Za Italiju je važno da zaustavi priliv nedokumentovanih migranata putem mediteranske i zapadnobalkanske rute, pa je Tajani apelovao na zajednički rad na suzbijanju “krijumčara ljudima”.
“Svakodnevno imamo probleme u Furlaniji-Julijskoj krajini s ilegalnim migrantima. Moramo djelovati zajedno protiv ilegalne imigracije. Moramo zaustaviti krijumčare. To ne mogu činiti Italija samostalno ili Hrvatska samostalno”, kazao je Tajani.