Utorak, 5 Marta, 2024
Rubrika:

Da li je moguć novi sukob na Balkanu?

I dok se u tekstu navodi da invazija Srbije nije vjerovatna, kao i da zahvaljujući prisustvu NATO i EU snaga na Kosovu za sada nije moguć povratak oružanom sukobu, ipak se dodaje da postoje tenzije na sjeveru, koje će otežavati normalizaciju, ''pogotovo ako se ispostavi da napad u Banjskoj nije bio izolovani incident, već dio šireg plana destabilizacije, ili Srbije ili lokalnih Srba koji djeluju nezavisno od Beograda''

Dok traju ratovi u Izraelu i Ukrajini, pojedini političari i analitičari pominju bojazan da se može dogoditi novi sukob na Balkanu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio 15. novembra da bi Rusija mogla da stvori nove krize na Balkanu i u Moldaviji kako bi skrenula pažnju svijeta s rata u Ukrajini. On je u razgovoru sa novinarima afričkih medija tada rekao da treba obratiti pažnju na Balkan.

„Vjerujte mi, imamo informacije da Rusija ima dugoročni plan. Bliski istok, pa Balkan, ako svjetske zemlje ne urade ništa, tamo će ponovo biti eksplozija“, rekao je Zelenski, a prenio ukrajinski Interfaks.

Ova izjava izazvala je reakcije zvaničnika EU, SAD i NATO.

Prvi čovjek NATO Jens Stolenberg, koji je ove nedjelje obišao zemlje Zapadnog Balkana, upitan je o tome na konferenciji za novinare u Skoplju na kraju turneje.

„Treba da shvatimo da je ovaj region od velike važnosti za NATO i trenutno ne vidimo nikakvu prijetnju za Alijansu u ovom regionu. Vidimo pojačane tenzije, pogotovo na Kosovu. Vidimo i rastuće tenzije u Bosni i Hercegovini, ali ne primjećujemo nijednu direktnu vojnu prijetnju ijednoj zemlji. Tako da, da, jesmo zabrinuti oko razvoja događaja koji idu u pogrešnom pravcu u nekim zemljama regiona, ali isto tako je važno imati u vidu snagu i važnost NATO“, naveo je Stoltenberg.

Zabrinutost Zelenskog podelili su i zvaničnici Evropske unije. Kako je povodom obraćanja predsjednika Ukrajine izjavio portparol EU Peter Stano, i EU ima informacije i posmatra aktivnosti Rusije već neko vrijeme, te naveo da se sa zapadnobalkanskim partnerima radi na tome kako da se suoče sa time.

Portparol Stejt departmenta izjavio je za Glas Amerike da ruska agresija na Ukrajinu samo podvlači hitnost i važnost rada Sjedinjenih Američkih Država da se pomogne zemljama Zapadnog Balkana da ostvare želje za evropskim integracijama i članstvom u evroatlantskim institucijama.

On je naveo da će SAD nastaviti da rade sa zemljama Zapadnog Balkana i evropskim partnerima na jačanju vladavine prava, izbornih i reformi u borbi protiv korupcije koje bi smanjile mogućnost za ruski maligni uticaj i da se ostvari dugotrajni mir, stabilnost i prosperitet u regionu. Kao jedno od mjera su navedene upravo i sankcije koje su Sjedinjene države uvele pojedincima iz regiona, kako bi se spriječio ruski maligni uticaj i korupcija.

Tri dana prije početka rata Izraela protiv Hamasa, usljed čega je i pominjanje otvaranja novog fronta na Balkanu na kratko prestalo, obavještajna platforma Stratfor je objavila analizu sa pitanjem:“Hoće li Srbija i Kosovo ući u novi rat?“. Tekst analizira situaciju posle incidenta u Banjskoj, objave i upozorenja Bijele kuće da Vojska Srbije obustavi gomilanje Vojske Srbija na granici sa Kosovom, kao i zastoj u pregovirma Beograda i Prištine.

I dok se u tekstu navodi da invazija Srbije nije vjerovatna, te da zahvaljujući prisustvu NATO i EU snaga na Kosovu za sada nije moguć povratak oružanom sukobu, ipak se dodaje da postoje tenzije na sjeveru, koje će otežavati normalizaciju, ”pogotovo ako se ispostavi da napad u Banjskoj nije bio izolovani incident, već dio šireg plana destabilizacije, ili Srbije ili lokalnih Srba koji djeluju nezavisno od Beograda”.

U istoj nedelji u medijska kuća Gzero, koja izvještava o globalnim kretanjima u okviru Eurasia Grupe, firme koja se bavi geopolitičkim savjetovanjem izlazi članak sa pitanjem:“Da li će Srbija stvarno da uradi nešto ekstremno na Kosovu?“. Kao odgovor na ovo pitanje, navodi se da i Srbija i Kosovo vide svoju budućnost u EU, kao i da „srpski predsjednik Aleksandar Vučić zna da bi invazija Kosova bila samoubilački poduhvat u bilo kojim nadama za članstvo u EU“. Osnivač i predsjednik Eurasia Grupe, američki politikolog Ijan Bremer za CNBC izjavljuje tih dana, da „od nula ratova u Evropi, možda uskoro budemo bilo svjedoci dva rata“. Strahinja Matejić koji radi u Bremerovom kabinetu, ističe da su to komentari nakon napada na kosovsku policiju u Banjskoj, ali i dati danima prije početka rata u Izraelu.

„Ijanov komentar i naša analitika se prije svega baziraju na fokusu ka Ruskoj Federaciji, ka njihovom ratu u Ukrajini. Činjenica da bi potencijalni drugi konflikti bili dobri za predsjednika Vladimira Putina i samu Rusiju ne znači samim tim da su šanse za tako nešto, pogotovo na Balkanu, ogromne. One se jesu povećale, uzimajući u obzir geopolitička dešavanja u posljednjih godinu i po, do dvije dana, prije svega u srpsko-albanskim odnosima, prije svega na Kosovu i Metohiji, ali to i dalje ne znači da je to, što bismo mi to ovde u firmi okarakterisali kao „base case“, kao glavni slučaj za nekakvo dešavanje, ratno zbivanje na Balkanu. Prije svega bih umirio ta očekivanja a pogotovo, ovi Ijanovi komentari bili su u svijetlu dešavanja u Banjskoj, a svakako ne prije dešavanja prije šest nedelja napadom Hamasa na Izrael“, navodi Matejić za Glas Amerike.

Međutim, tačno mjesec dana od početka rata u Izrelu, ali i prije upozorenja Zelenskog, 7. novembra američki magazin „Forin afers“ objavljuje analizu o ulozi Rusije na Balkanu, pod nazivom „Ruski drugi front u Evropi“, te kako Zapad treba da učini sve da zaustavi Putina da provocira rat na Balkanu. U tekstu se navodi da „Rusija rado potpiruje istorijski sukob između Kosova i Srbije, kao i da tenzije između Kosova i Srbije testiraju otpornost NATO-a u regionu, a da podrška Srbiji daje Rusiji uporište i na Balkanu“.

Preporučuje se da se ojača prisustvo NATO-a u regionu i uspostave kredibilne „crvene linije” koje Srbija ne može da pređe bez izazivanja vojnog sukoba sa NATO snagama. Takođe se preporučuje da se uvedu sankcije Beogradu ako se čelnici Srbije ne distanciraju od Moskve i ne deeskaliraju tenzije.

„Ne bih okarakterisao Rusiju da direktno podstiče vlade, srpsku ili bilo koji drugu na Zapadnom Balkanu da pod znacima navoda, otvara novi konflikt. Da li bi, otvoreno kažem to bilo benefitno za vlasti u Moskvi? Svakako da da, ali to ne znači da Rusija uopšte ima u ovom trenutku kapacitet da tako nešto radi. Rijetko koje zemlje, poput možda Rusije, Kine, Sjedinjenih Država, mogu da brinu o dva ogromna sukoba svjetskih razmjera, svjetskih implikacija kao što su rusko ukrajinski i izraleski protiv Hamasa, a kamoli sad koji veći. Rusija nema u ovom trenutku ni kapacitete ni želje, smanjio bih taj ratni doboš koji možda određeni autori gore pomenutih tekstova spominju“, navodi Matejić.

Za sagovornika Glasa Amerike jedna od mogućnosti je da Brisel kao što je omogućio Ukrajini, da ustupke i Zapadnom Balkanu kao spremnost EU da integriše region i stabilizuje ga pod sopstvenim okriljem.

(Glas Amerike)

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
@@@@
25.11.2023-10:56 10:56

Ma incident u Banjskoj je izolovani slucaj jer ono nekolicina Srba pili u kafani pa “OCEMO LI OCEMO”pravo u Banjsku.Vucic i Srbija nikako!Nebi oni to …..

Pero
25.11.2023-12:01 12:01
Reply to  @@@@

Hahahaha! “Izlolovan slučaj”, pripreman mjesecima u vojnim kampovima za obukuj u Srbiji!