Bugarski birači u nedjelju izlaze na šeste prijevremene parlamentarne izbore u posljednje tri godine, ali analitičari smatraju da su izgledi za stabilnu koaliciju koja može okončati dugotrajno razdoblje političke nestabilnosti mali.
Bugarska, najsiromašnija članica Europske unije i jedna od njezinih najkorumpiranijih država, bori se s čestim smjenjivanjem vlada otkako su protesti protiv korupcije 2020. pomogli u rušenju koalicije koju je predvodila stranka desnog centra GERB.
Predsjednik Rumen Radev morao je od 2020. imenovati pet privremenih Vlada jer uzastopni izbori nisu donijeli jasan rezultat te su stvorili nestabilne koalicije koje su se brzo raspale.
Bugarskoj treba stabilna vlada koja dobro funkcioniše kako bi ubrzala protok sredstava EU-a u lošu infrastrukturu i kako bi je podstakla da se pridruži eurozoni te u potpunosti učestvuje u europskom otvorenom šengenskom prostoru.
Planovi za pridruživanje eurozoni već su dva puta odgođeni zbog pogrešnog načina rješavanja problema inflacije.
Bugarska i njen sjeverni susjed Rumunija ukinule su provjere pasoša 31. marta za one koji odlaze u ili stižu iz šhengenskog prostora vazdušnim i morskim putem, uključujući većinu drugih država članica EU-a, ali putnici drumskim saobraćajem i željeznicom i dalje se suočavaju s provjerama.
Apatija je jedan od glavnih izazova na nedjeljnim izborima, kada će bugarski birači takođe birati svoje predstavnike za Evropski parlament.
Duboko nepovjerljivi prema političkoj klasi koju smatraju korumpiranom i nesposobnom, mnogi Bugari ne vjeruju da će njihovi glasovi išta promijeniti.
Duboko nepovjerljivi prema političkoj klasi
“Čvrsto sam odlučio da neću glasati… Dugo sam glasao, ali zbog toliko koalicija jednostavno više ne želim učestvovati u takvom cirkusu”, rekao je 71-godišnji fotograf Ivan Dobromirov.
Nedjeljne izbore izazvao je raspad koalicije u martu koja su činili GERB, koji je bio na vlasti veći dio prethodnih 15 godina, i relativno nova reformistička stranka Nastavljamo promjene (PP).
Te dvije stranke, obje snažno proevropske, ali podijeljene ličnim rivalstvom i nepovjerenjem, rekle su u martu da ne mogu formirati novu vladu bez novih izbora.
Anketa koju je u četvrtak objavila sofijska agencija Alpha Research pokazala je da GERB vodi s 25,1 odsto, a da je PP dobio 15,4 odsto glasova. Ultranacionalistička proruska stranka Preporod dobila je 15,2 odsto, a Pokret za prava i slobode, koji predstavlja uglavnom veliku tursku manjinu, 14,8 odsto.
U neizvjesnoj trci, manje stranke, koje uključuju nekada moćnu Bugarsku socijalističku stranku i savez agrarnih i konzervativnih stranaka pod nazivom Plava Bugarska, mogle bi uticati na sastav sljedeće vlade.
Mario Bikarski, viši analitičar za istočnu i srednju Evropu u kompaniji za procjenu rizika Verisk Maplecroft, rekao je da su na jesen mogući još jedni prijevremeni parlamentarni izbori.
“Čak i ako se sastavi vlada, teško da će izdržati do kraja mandata s obzirom na neslaganja između različitih političkih snaga“, rekao je.