Subota, 24 Februara, 2024
Rubrika:

Beograd-Zagreb: Špijunske igre u predizborno vrijeme

Protjerivanje hrvatskih i srpskih diplomata je obnova krize u odnosima dvije države, ocjenjuju sagovornici DW i ukazuju da se to očito događa u svrhu predizborne kampanje

Hrvatski diplomata Hrvoje Šnajder, kako prenose beogradski mediji, praćen je od strane Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) više od godinu dana i ustanovljeno je da je imao susrete sa srpskim političarima, biznismenima, novinarima i aktivistima nevladinog sektora, što je bio dokaz o njegovom obavještajnom radu.

Teme koje su, kako navode izvori medija, zanimale prvog sekretara hrvatske ambasade u Beogradu, bile su predizborne aktivnosti u Srbiji, domaća partijska politika, kosovsko pitanje, odnosi Srbije sa Rusijom i Kinom, ekonomske prilike, kao i stanje u vojnom sektoru.

Predizborno pretjerivanje

Urednik nedeljnika „Vreme“ Filip Švarm primjećuje da je „na temelju takvog objašnjenja, svaki diplomata u Beogradu špijun”.

”Zato čitavu tu situaciju vidim kao jedan predizborni potez, gdje će protjerivanje hrvatskog diplomate donijeti neki poene na desnici“, kaže Švarm za DW.

Izvjesno otopljavanje međusobnih odnosa Beograda i Zagreba, koje je trajalo od prošlog Božića, sada je ponovo poremećeno ovom diplomatskom krizom, ocjenjuje za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. On navodi da se „u srpskom objašnjenju morao naći neki razlog, ali mislim da je to u opisu radnog mjesta ljudi koji su u ambasadama. Očito je ovo u svrhu predizborne kampanje i čak mislim da je ovo u korist i Beograda i Zagreba, jer se i u Hrvatskoj ide u susret izborima. Obje strane tako mogu da se pokažu kao jedini zaštitnici nacionalnih interesa“, ističe Popov.

Moćna hrvatska špijunaža?

Zašto je baš hrvatski diplomata protjeran u ovom trenutku? Filip Švarm smatra da se „na neki način time pokazuje toj publici tabloida i desničarski opredjeljenom biračkom tijelu kako se love hrvatski špijuni, i da je to taj ton koji se želi predstaviti u predizbornoj kampanji“.

Tabloidi u Srbiji inače već godinama kao jednu od glavnih tema imaju djelovanje hrvatskih tajnih službi. Tvrdi se da je hrvatska tajna služba jedna od najaktivnijih u Srbiji i čak se kao izvjesna kritika vlasti navodi da hrvatski špijuni praktično neometano rovare po Srbiji.

Filip Švarm skreće pažnju da „tabloidi ne mogu da kritikuju vlast, jer ih ova vlast potpuno kontroliše. To je propagandna priča, jer vidimo da Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) vole da se nadmudruju i upoređuju sa Hrvatskom. Imam utisak da je ovo inverzija situacije u Hrvatskoj prije 15-20 godina – sve je tada bilo maslo srpske tajne službe, sve je bila UDBA, sve je bio KOS, i to je bila propaganda koju je HDZ promovisao. Sada se situacija preokrenula i kod Vučića su sada za sve krive hrvatske tajne službe koje rovare po Srbiji“, napominje urednik „Vremena“.

A šta rade druge ambasade?

Aleksandar Popov dodaje da su „domaći tabloidi još prije mjesec dana upozoravali da predstoji velika špijunska ofanziva i da će 3.000 špijuna doći u Srbiju da potplaćuje mlade sa po sto eura da ne glasaju za SNS. To vidim kao dio te priče i da se moralo pokazati kako je to istina“.

Direktor Centra za regionalizam kaže da su objašnjenja srpske strane neuvjerljiva, jer svaka ambasada ima ljude koji se bave pitanjima koja se ovdje pokušavaju predstaviti kao neka velika tajna:

„Možete li zamisliti šta tek radi ruska ambasada ili ambasade nekih drugih moćnijih država? Kada već postoji odijum prema Hrvatskoj onda je najlakše to usmjeriti prema susjednoj zemlji, u smislu oduvijek su nam radili o glavi pa zašto ne bi i sada“, navodi Popov.

Dalje u hladne odnose

Hrvatska strana je po principu reciprociteta protjerala konzula ambasade Srbije u Hrvatskoj Petra Novakovića. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije tvrdi da to nema nikakve veze s reciprocitetom i da srpski konzul ni na koji način nije prekršio Bečku konvenciju. U saopštenju Ministarstva Srbije takođe stoji da je konzul na dužnost stupio polovinom septembra 2023. godine i stoga se od Hrvatske traže dokazi kako je on za svega dva mjeseca uspio da prekrši odredbe Bečke konvencije.

Mini diplomatska kriza svakako neće povoljno uticati na odnose dvije države, koji su kako primijećuje Aleksandar Popov već loši.

„Mislim da je do svega ovoga došlo jer su u prethodnom periodu dvije zemlje imale samo protokolarne susrete, koji nijesu riješili nijedno otvoreno pitanje. A tih pitanja ima mnogo: granica na Dunavu, nestala lica, procesuiranje ratnih zločina, kao i manjinska pitanja“, kaže Popov.

Filip Švarm s druge strane smatra da se to „neće preliti na stvarne odnose građana Srbije i Hrvatske. Dovoljno veliki broj ljudi iz Srbije ljetuje u Hrvatskoj, veliki broj građana Hrvatske dolazi u Beograd za Novu godinu, na koncerte i slične stvari, i tu zapravo prestaje da se vidi ta nacionalistička politika. Možda će se, dakle ti odnosi pokvariti što se tiče dvije države, ali se neće pokvariti što se tiče građana Srbije i Hrvatske“, zaključuje urednik nedeljnika „Vreme“.

IzvorDW.com

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve