Subota, 13 Aprila, 2024
Rubrika:

Vlada utvrdila izmjene zakona o slobodnom pristupu informacijama

Zbog promjena u organizaciji i načinu rada državne uprave, Vlada je donijela Odluku o Savjetu za prava djeteta kojom je predviđeno da Savjetom predsjedava potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade

Vlada je, na današnjoj Sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu
informacijama.

“Utvrđen je i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane/Bune. Radi se o Sporazumu koji je potpisan u Podgorici 27. februara 2023. godine na zajedničkoj sjednici vlada dviju država. U diskusiji je istaknuto da je cilj ovog projekta unapređenje saobraćajne veze između Crne Gore i Albanije stvaranjem uslova za maksimalno korišćenje prirodnih i kulturnih potencijala, kao i jačanje ekonomskog i društvenog razvoja regiona”, saopšteno je iz Vlade.

Takođe, Vlada je donijela Odluku o godišnjem planu zvanične statistike za 2024. godinu. Godišnjim planom je planirana realizacija 200 statističkih istraživanja. Od tog broja 172 (ili 86 odsto) će se realizovati od strane Uprave za statistiku, kao glavnog nosioca i diseminatora statističkih podataka, 26 (13 odsto) istraživanja, realizovati drugi proizvođači zvanične statistike, dok će se dva istraživanja realizovati kroz saradnju Ministarstva finansija, Centralne banke Crne Gore i Uprave za statistiku. Oblast zvanične statistike, shodno Godišnjem planu, podijeljena je u četiri statistička domena: Demografija i socijalne statistike (51); Ekonomske statistike (76); Sektorske statistike (60) i Životna sredina i višedomenske statistike (13). Za realizaciju Godišnjeg plana zvanične statistike u Budžetu za 2024. godinu planirano je 11.071.534 eura.

“Usvojena je Informacija o presjeku stanja u željezničkom sektoru. U Informaciji se naglašava da, kada je u pitanju finansijsko poslovanje, željezničke kompanije koje su u većinskom državnom vlasništvu ne ostvaruju dovoljno prihoda kojima bi pokrile troškove poslovanja i većinom imaju negativne finansijske bilanse. Sa aspekta resursa, ključni problemi koji opterećuju željeznička pivredna društva su: neadekvatna kadrovska struktura, nedostatak stručnog kadra i kvalifikovane radne snage usko specijalizovane za željeznicu itd. S druge strane, sve četiri kompanije imaju prekomjeran broj zaposlenih u administraciji. Kada je riječ o kvalitetu usluge koja utiče na efikasnost i efektivnost željezničkog saobraćaja, opredijeljena budžetska sredstva su često nedovoljna za tekuće i investiciono održavanje, zato što se budžetska sredstva uglavnom koriste za finansiranje poslovnih troškova, u kojima se na zarade zaposlenih izdvaja i do 70 odsto”, navode iz Vlade.

U prethodnom periodu je, izmneđu ostalog, sproveden niz aktivnosti na unapređenju stanja u željezničkom sektoru, kroz uvećanje budžetskih izdvajanja za održavanje javne infrastrukture, javni prevoz putnika, zatim za remont voznih sredstava, ali je evidentno da se infrastrukturni projekti realizuju sa kašnjenjima, što zahtijeva hitnu reakciju, posebno imajući u vidu da je Crna Gora nedavno dobila najveći grant u iznosu od 112 miliona. U tekućoj godini odobren je kredit od dva miliona eura za hitan remont voznih sredstava, a u toku su procedure za izdavanje državnih garancija za kupovinu tri nove garniture vozova.

“Vlada se upoznala sa Informacijom o postojanju pravnog osnova i drugih spornih pitanja u vezi isplate troškova prevoza na rad i sa rada za period 2008. – 2015. godine. Informacija, pored ostalog, sadrži i Mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore u kojem se ocjenjuje neosnovanim potraživanje državnih službenika i namještenika za naknadu troškova prevoza na rad i sa rada za traženi period”, dodaje se u saopštenju.

Ova ocjena se, prije svega, temelji na činjenici da je stupanjem na snagu Zakona o zaradama državnih službenika i namještenika iz 2004, 2007, i 2008. godine prestao da važi Zakon o platama u oblasti vanprivrede u dijelu koji se odnosi na zarade i druga primanja državnih službenika, ali i drugi propisi kojima su uređena pitanja plata, naknada i drugih primanja državnih službenika, te da pravo na naknadu troškova prevoza na rad i sa rada ne propisuje niti jedan propis nakon stupanja na snagu ovog Zakona, pa ni Opšti kolektivni ugovor, niti Granski ugovor za oblast uprave i pravosuđa. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da sačini analizu o potencijalnim finansijskim efektima u vezi sa ovim pitanjem i da predloži formiranje međuresorne radne grupe za utvrđivanje konačnog rješenja.

“Usvojena je Informacija o Finansijskom sporazumu za program saradnje Interreg VI-C URBACT IV 2021-2027 i prihvaćen tekst Finansijskog sporazuma. Riječ je o jednom od jedanaest programa prekogranične i teritorijalne saradnje u kojima Crna Gora učestvuje u okviru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA III). Glavni cilj programa URBACT IV je unapređenje integrisanog održivog razvoja u gradovima, poboljšanje politika na lokalnom nivou i učinkovitosti fondova EU u gradovima. Gradovi će biti podržani u procesu zelene, pravedne i digitalne tranzicije kroz umrežavanje i aktivnosti izgradnje kapaciteta i znanja. Ukupan budžet Programa iznosi 85 miliona eura od čega je 80 miliona ERDF sredstava i 5 miliona za IPA zemlje. Takođe, za zemlje korisnice Ipe biće izdvojeno 750.000 eura za tehničku podršku, od čega će za Crnu Goru biti na raspolaganju 150.000 eura za sedam godina (100 odsto EU sredstva)”, piše u saopštenju.

Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Memoranduma o saradnji između Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije i Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore za donaciju opreme za Centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) i prihvatila tekst Memoranduma o saradnji. Riječ je o donaciji hardverske i softverske informatičke, multimedijalne i druge opreme i usluga čija procijenjena vrijednost iznosi 100.000 eura.

“Usvojena je Informacija o saradnji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Samostalnog sindikata đačkih i studentskih domova Crne Gore i prihvaćen tekst Sporazuma o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u domovima učenika i studenata u Crnoj Gori. U diskusiji je naglašeno da je shodno Granskom kolektivnom ugovoru za ustanove učeničkog i studentskog standarda predviđeno da poslodavac u cilju rješavanja stambenih potreba zaposlenih u domovima, na žiro račun posebnog fonda Sindikata uplaćuje iznos koji će ugovorne strane odrediti posebnim Sporazumom. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da za 2024, 2025. i 2026. godinu, za potrebe realizacije Sporazuma, Samostalnom sindikatu učeničkih i studentskih domova obezbijedi iznos od po 70.000 eura na godišnjem nivou”, dodaje se u saopštenju.

Vlada je, takođe, dala saglasnost za pretvaranje potraživanja – duga privrednog društva Luštica Development AD Tivat u iznosu od 4.000.000 eura (četiri dospjele dodatne godišnje rate za 2019, 2020, 2021. i 2022. godinu) prema državi Crnoj Gori u akcije (pojedinačno po nominalnoj vrijednosti od 1,00 eura, odnosno, u 4.000.000 običnih akcija), odnosno akcijski kapital u navedenom društvu. Ugovorom o zakupu i izgradnji, koji su Luštica development AD Tivat, Vlada Crne Gore i Opština Tivat, zaključili 23. oktobra 2009. godine, predviđeno je da će Društvo, između ostalog, za prvih 10 godina perioda zakupa plaćati Vladi, i tzv. dodatnu godišnju zakupninu u iznosu od 1.000.000 eura, pri čemu je predviđeno da navedena dodatna godišnja zakupnina neće predstavljati novčano plaćanje, već će biti plaćena u naturi, u formi izdavanja Državi običnih akcija u društvu.

“Konstatovano je da je do sada već izvršno plaćanje dodatne godišnje zakupnine u ukupnom iznosu od 5.000.000 eura, po kom osnovu je Država stekla vlasništvo nad dodatnih 5.000.000 običnih akcija u Društvu (ukupni akcijski kapital društva na dan donošenja Odluke Skupštine akcionara društva, iznosi 69.559.781 eura i podijeljen je na 69.559.781 običnih akcija, pojedinačne nominalne vrijednosti 1 euro). Na osnovu emisije akcija koja treba da se sprovede obezbjeđuje se plaćanje godišnje dodatne zakupnine Vladi, za četiri godine, odnosno za 2019, 2020, 2021. i 2022. godinu, dok će za 2023. godinu, nakon donošenja odgovarajuće Odluke Skupštine akcionara biti izvršeno i plaćanje posljednjeg iznosa po osnovu dodatne godišnje zakupnine za 2023. godinu”, dodaju iz Vlade.

Usvojena je i Informacija o potrebi formiranja Radnog tima za strategiju razvoja sjevera Crne Gore sa Odlukom o obrazovanju Radnog tima. U diskusiji je istaknuto da je jedan od prioriteta Vlade razvoj sjevera Crne Gore koji ima izuzetan potencijal za zeleni i održivi razvoj, kao i da se uspostavi uravnotežen regionalni razvoj i razvoj sjevera Crne Gore. Radni tim, koji se formira radi podsticanja održivog razvoja i unapređenja kvaliteta života na sjeveru Crne Gore, biće posvećen osnaživanju lokalnih zajednica, promovisanju ekonomskog rasta, očuvanju kulturnog nasljeđa i obezbjeđivanju održivosti životne sredine.

“Vlada je usvojila Predlog za produženje roka važenja državne garancije po kreditnom aranžmanu između Prve banke Crne Gore a.d. Podgorica – osnovana 1901. godine i Stambene zadruge radnika prosvjete Crne Gore „SOLIDARNO“ Podgorica i prihvatila tekst Aneksa III Ugovora o kreditu i tekst Aneksa 3 Garancije, na 80 % stanja duga, odnosno 0,95 miliona eura. Aneksom III Ugovora o kreditu produžen je rok otplate kredita na period do 30.04.2024. godine, odnosno za četiri mjeseca, i promijenjen je ugovoreni iznos kredita, odnosno Aneks se potpisuje na stanje duga u visini od 1.185.071 eura”, piše u saopštenju.

Usvojen je Predlog za finansiranje početka rada Komore poreskih savjetnika Crne Gore, iz Tekuće budžetske rezerve u ukupnom iznosu od 50.000 eura. Zakonom o poreskim savjetnicima propisano je da Komora stiče sredstva za rad od članarina, naknada za izdavanje licence, za davanja podataka iz registra koje vodi, donacija, sponzorstva, poklona i drugih izvora. Takođe, Zakonom je predviđeno da se sredstva za početak rada Komore mogu obezbijediti iz budžeta Crne Gore.

Vlada je između ostalog, donijela Odluku o obračunskoj vrijednosti koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru za fiskalnu 2024. godinu. U diskusiji je istaknuto da je Ministarstvo finanija obavilo pregovore sa ovlašćenim predstavnicima reprezentativnih sindikata Crne Gore (Unija slobodnih sindikata Crne Gore i Savez sindikata Crne Gore), nakon kojih je predloženo da se za fiskalnu 2024. godinu bruto obračunska vrijednost koeficijenta utvrdi u iznosu od 90 eura.

“Donijeta je Uredba o izmjeni Uredbe o grupama poslova i koeficijentima za zarade policijskih službenika. Uredbom se uređuju grupe poslova i koeficijenti za zarade policijskih službenika zavisno od kvalifikacije obrazovanja, složenosti poslova, odgovornosti i drugih elemenata bitnih za vrednovanje određenog posla. Koeficijenti se uvećavaju 10 %, čime će se omogućiti primjena odredaba Kolektivnog ugovora za zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova i poboljšati materijalni status polciijskih službenika, što će dovesti do veće profesionalnosti i posvećenosti u vršenju policijskih poslova i poboljšanja rezultata rada Uprave policije, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova”, navodi se u saopštenju.

Vlada je usvojila Informacija o potrebi zaključivanja Programa o kulturnoj saradnji između Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Ministarstva kulture i inovacija Mađarske za period 2024-2027 i prihvatila tekst Programa. Program predviđa realizaciju projekata i programa iz oblasti muzičko-scenske djelatnosti, pozorišta, kinematografije, vizuelne umjetnosti, književnosti i prevodilaštva, s posebnim akcentom na direktnu saradnju između relevantnih institucija dviju zemalja. Osim toga, predviđeno je zajedničko učešće kulturnih djelatnika iz Mađarske i Crne Gore na značajnim festivalima i manifestacijama, ekspertskim događajima i međunarodnim konkursima.

Zbog promjena u organizaciji i načinu rada državne uprave, Vlada je donijela Odluku o Savjetu za prava djeteta kojom je predviđeno da Savjetom predsjedava potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi unapređenja oblasti priređivanja igara na sreću. U dokumentu se navodi da je priređivanje igara na sreću oblast koja zahtijeva sveobuhvatan i međuresorni pristup jer utiče na sve aspekte društva kako socijalne, tako i ekonomske i zdravstvene prirode. Konstatovano je da je utvrđivanjem Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću bolje regulisano priređivanje igara na sreću putem interneta i da je to jedan značajan iskorak u regulisanju ove oblasti. Međutim, ono što je neophodno jeste sagledavanje svih odredbi važećeg Zakona o igrama na sreću, a mjere koje bi se u tom smjeru preduzele moraju biti utemeljene na zaštiti javnog interesa, koji se ogleda u:
• obezbjeđivanju sredstava za zadovoljavanje potreba u oblasti socijalno-humanitarnih djelatnosti, zaštite mentalnog zdravlja, za programske aktivnosti omladine i za druge namjene određene ovim zakonom,
• usklađivanju igara na sreću sa socijalno-ekonomskim i drugim prilikama i
• izbjegavanju rizika od kriminala i zaštiti od obmana i otklanjanju negativnih dejstava koja imaju igre na sreću.
Tim povodom, zadužen je potpredsjednik Vlade za za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju da dostavi Predlog odluke o obrazovanju međuresorske radne grupe za unapređenje oblasti priređivanja igara na sreću.

Donijeta je Odluka o raspodjeli dobiti „Monteput” d.o.o. Podgorica. Odlukom je predviđeno da se nerealizovana sredstva iz dobiti Društva za 2021. i 2022. godinu u ukupnom iznosu od 2.952.059 eura, raspodijele se na sljedeći način:

Sredstva u iznosu od 2.452.059 eura raspodjeljuju se Društvu za izradu projektne dokumentacije za Jadransko-jonski autoput, kao i administrativno-tehničke poslove za auto-puteve i brze saobraćajnice i sredstva u iznosu od 500.000 eura raspodjeljuju se Društvu, koja će uplatiti za doprinos razvoju sporta, kao sponzorstvo Košarkaškom klubu Budućnost iz Podgorice.

“Vlada je usvojila Odluku o formiranju Međuresorske radne grupe za izradu analize o stalnim i privremenim radnim tijelima koje je obrazovala Vlada Crne Gore. Imajući u vidu da je u mandatu prethodnih Vlada, u posljednjih deset godina, obrazovan ili imenovan veliki broj privremenih radnih tijela (savjeta, komisija, radnih grupa i sl.), ukazala se potreba za preispitivanjem opravdanosti postojanja i funkcionisanja navedenih radnih tijela. U tom kontekstu, obrazovana je Međuresorska radna grupa sa zadatakom pripreme analize o aktima o obrazovanju tijela koje je obrazovala Vlada u periodu od 2013. do 2023. godine a koji su i dalje na snazi, sa aspekta ovlašćenja za obrazovanje navedenih radnih tijela, sastava tih radnih tijela i zadataka, odnosno poslova za koje su obrazovana”, kazali su iz Vlade.

Donijeta je Uredba o dopuni Uredbe o Vladi Crne Gore. Dopunom Uredbe uvodi se obavezna provjera integriteta šefa Kabineta predsjednika Vlade, zamjenika šefa Kabineta predsjednika Vlade, te savjetnika predsjednika i potpredsjednika Vlade, kao dio procedure njihovog zapošljavanja, u cilju izbjegavanja i rješavanja mogućih rizika sukoba interesa, i na taj način poboljšava se efikasnost antikorupcijskog mehanizma u okviru Vlade. Novim članom Uredbe propisuje se postupak provjere navedenih lica kroz evidencije koje vodi Agencija za sprečavanje korupcije, a na prethodni zahtjev generalnog sekretara Vlade.

“Vlada je donijela Odluku o dopunama Poslovnika Vlade Crne Gore. Radi smanjenja korupcijskih rizika u sadržaju propisa, predlaže se uvođenje preliminarne kontrole na rizike od korupcije – CPL, kao obavezne u proceduri izrade predloga zakona i drugih propisa koje utvrđuje Vlada, a u skladu s aktom Ministarstva pravde kojim se uređuje sadržaj CPL obrasca. Preliminarna kontrola na rizike od korupcije treba da omogući predlagaču propisa da sagleda potencijalne korupcijske rizike koje propis može sadržati, a Agenciji da brže prepozna norme koje sadrže korupcijske rizike i dā preporuke u cilju njihovog otklanjanja. Dopunama Poslovnika unapređuje se efikasnost pravnog okvira za sprečavanje i borbu protiv korupcije i jača uloga Agencije u dijelu sagledavanja rizika od korupcije u zakonima i drugim propisima koje utvrđuje Vlada”, zaključuju u saopštenju.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve