Crna Gora je spremna za finalnu fazu pregovora, a na liderima Evropske unije je da pokažu kredibilitet politike proširenja, rekao je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji, otvarajući konferenciju “Ka zajedničkoj budućnosti” u Briselu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Varhelji je ponovio da Evropa mora biti spremna za naredno proširenje, imajući u vidu trenutne geopolitičke okolnosti.
“EU lideri smatraju da će proširenje EU biti u top tri prioriteta narednog mandata Evropske komisije i to jasno obavezuje obje strane, kako EU, tako i države kandidate da iskoriste transformativnu moć ovog procesa i sprovedu neophodne reforme”, poručio je Varhelji.
Gorčević: Pristupanjem EU planiramo oblikovati crnogorsko društvo u vremenu koje dolazi
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je da pristupanje Evropskoj uniji za Crnu Goru nije još jedan politički prioritet, već generacijski izbor, kojim planiramo oblikovati naše društvo u vremenu koje dolazi.
“Posljednjih nekoliko mjeseci iz Crne Gore su stizale samo pozitivne vijesti. Odlučnim pristupom uspjeli smo riješiti najproblematičnije obaveze iz oblasti vladavine prava i uvjereni smo da ćemo ovim tempom uspjeti da završimo pregovore i postanemo 28. članica EU do 2028. godine”, poručila je ministarka.
Podsjetila je da Crna Gora ima stoprocentnu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, da je članica NATO-a, da već koristi euro, kao i da 80 odsto građana podržava članstvo u EU.
“Nema otvorenih sporova sa susjednim zemljama, ima status favorita u pregovorima o pristupanju EU i jasno pokazuje spremnost da kao sljedeća država članica EU dodatno doprinose daljoj stabilnosti EU i Zapadnog Balkana”, pojasnila je Gorčević.
Ona je dodala da je predstojeća proslava 20. godišnjice najvećeg proširenja EU “još jedna prilika u kojoj svi možemo svjedočiti ogromnom uspjehu postignutom u okviru politike proširenja EU”.
“Računam na mudrost i odgovornost evropskih političkih elita da preduzmu prave korake i ponove prethodni uspjeh proširenja ovaj put u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu”, kazala je Gorčević.
Kako je kazala, ruska invazija na Ukrajinu bila je alarm koji je podsjetio donosioce odluka EU na njeno najefikasnije sredstvo za širenje demokratije, stabilnosti i prosperiteta na evropskom kontinentu, a to je politika proširenja EU.
Danas, dodala je da bi, bez uspješnih priča o prethodnim proširenjima, bilo nezamislivo ili gotovo nemoguće riješiti tekuću agresiju u Ukrajini.
“Razumijem da postoje neke članice EU koje su zabrinute zbog dodatnih troškova ili budžetskih implikacija koje proširenje može da donese. Međutim, mislim da nestabilan region Zapadnog Balkana, pod uticajem trećih zemalja, predstavlja mnogo veću prijetnju i za države članice i za EU projekat”, rekla je Gorčević.
Ona je posebno naglasila regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose kao jedan od tri glavna stuba crnogorske vanjske politike, uz kredibilno članstvo u NATO-u i evropske integracije.
Ukazala je i da će Novi plan rasta za Zapadni Balkan otvoriti horizont postepene integracije zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, što će imati veliki uticaj na dalji razvoj ekonomija Zapadnog Balkana.
Konferenciju “Ka zajedničkoj budućnosti” organizovali su Međunarodni republikanski institut (IRI) i Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED).