Počela je peta sjednica Skupštine Crne Gore Prvog redovnog zasijedanja u 2024. godini.
Na dnevnom redu je izmjena poslovnika Crne Gore.
Tok sjednice:
Aleksandra Vuković Kuč (DPS) predložila je amandman da se izmijeni naziv Poslovnika.
“Do sada je bio Poslovnik Skupštine Crne Gore i da to od sada bude ‘Poslovnik vladajuće većinhe’, dakle rad Vlade je nekada bio transparentan sada toga nema. Ova vladajuća većina ukida kontrolna saslušanja”, rekla je Vuković Kuč.
Vuković Kuč je istakla da se promjenom Ustava ruši građanski koncept Crne Gore.
“Većina pod svaku cijenu želi da nametne onoga koji je podržao Vladu Milojka Spajića. Naša politika nikada nije kalkulisala sa pitanjem Srebrenice, nikada nijesmo kalkulisati o žrtvama Jasenovca, rekli smo i Dubrovniče oprosti, zato ovo što danas radite je strašno”, istakla je Vuković Kuč.
Ona je takođe navela da Poslovnik nije predmet za određivanje, opošljavanje i za partijske spekulacije već da je to nešto što ostaje kao legat.
“Ovo je gaženje Crne Gore i Skupštine Crne Gore”, rekla je ona.
Nikola Camaj naveo je da platforma manjina ne postoji i da nju niko do sada nije potpisao.
“Ne predlaže manjinska stranka niti bilo koji čovjek iz manjinskih partija ove izmjene, mi nijesmo mogli doći do rješenja i diskriminacija je da se traži konsenzus prema manjinama većine”, rekao je Camaj.
Nakon izlaganja Gutića, riječ je imao Boris Mugoša SD.
“Svjedočimo degradaciji Parlamenta. Nadam se da se ove izmjene neže iglasati. Demokratski najnekonstruktivnija parlamentarna većina do sada, puna usta priča o demokratiji a praksa potpuno drugačija”, istakao je Mugoša.
Mugoša poručuje da nije kolaicioni sporazum iznad svega.
“Ne može da se mijenja poslovnik zato što se potpisao neki kolaicioni sporazum, Poslovnik je Ustavna kategorija. Ne izmišljajte argumente koji nemju veze s realnošću”, rekao je Mugoša, dodajući da sa ovim rješenjima Vlada ruši demokratiju u Crnoj Gori.
Nakon Mugoše Ervin Ibrahimović je pozvao Vladu da povuče ovaj amandman.
“Temeljne vrijednosti ovog društva su manjinska prava, a vi direktno zadirete u njih. Ne znam ko ima pravo da govori o EU vrijednostima i da zadire u manjinska prava”, ocjenjuje Ibrahimović.
Damir Gutić rekao je da iskusni poslanici pokušavaju banalizovati i relativizovati današnju temu.
“Ođe se radi o važnoj stvari. Imjena Poslovnika ne odnosi se na nacionalne manjine već na predlagače, a to su manjinske partije. Promjena Poalovnika bi išla u korist Parlamentarnoj većini, ne vodeći računa o tome da se pravila moraju postaviti tako da budu univerzalna”, istakao je Gutić.
Miodrag Laković (PES) kaže da oni kao odbor nemju potrebu za hitnošću kontrolnih saslušanja, te da tu potrebu ima samo Upravi sud.
“Intervencija u pravcu izmjene Poslovnika ide u korist podnosiocima tih inicijativa. Imali smo to da je moralo sedam članova odbora da glasa za kontrolno saslušanje. Podržavam inicijativu da se nađe mehanizam za dijalog, ali ne da bude obrazac diktiranja opozicije Vladi kada će se pojaviti na koji odbor”, navodi Laković.
Ervin Ibrahimović (BS) zatražio je riječ kazavši da norma kaže da manjinski narodi biraju predstavnika.
“Hvala na brizi svakoga ko brine što nemamo predstavnika, ali otkud nekome pravo da odlučuje kako nije dobro da potpredsjednici ne budu ispred predstavnika manjina”, rekao je Ibrahimović.
Nikola Rakočević (DPS) rekao je da danas ponovo moraju diskutovati o potrebi crnogorske opozicijue da uputi poruku molbe “da se ne uskraćuju demokratska prava i uzusi u Crnoj Gori”.
“Pričamo o Poslovniku i dva su ključna problema u izmjeni istog. Prvi je taj što se partijama manje brojnih naroda uskraćuje pravo koje je ista ova parlamentarna većina kada je Bečić bio predsjednik Skupštine, predvidjeli su i napravili demokratski iskorak da se partije manje brojnih naroda dogovore ko će biti potpredsjednik Skupštine”, objašnjava Rakočević.
Kako navodi parlamentarna većina sada uskraćuje to pravo manjinskih partija, već parlamentarna većina umjesto njih donosi odluku.
“Čemu potpis na korak unazad od svih vas? Drugi razlog za koji treba da se zabrinemo je kontrolna uloga Parlamenta Crne Gore, a to je ponovo iskorak Skupštine iz 2021. godine, prijedlog kolege Bogdanovića”, rekao je Rakočević.
Ističe da bi trenutna većina mogla biti opozicija pa će se tada desiti, nakon ovakvog rješenja, da vlast mijenja ova rješenja.
Slaven Radunović (ZBCG) navodi da potpredsjednik iz redova nacionalnih manjina je nešto dobro što je naslijeđeno iz prethodnih saziva.
“Da, postojala je mogućnost da se oni dogovore, međutim ne postiji šansa da se oni dogovore jer gospoda iz albanskih redova insistiraju na tom mjestu a s druge strane gospoda iz BS takođe insistiraju na tome i sad vas pitam je li bolje da niko od njih ne bude ili neko od njih da bude? Ukoliko ne mogu oni da se dogovore bolje da se nađe rješenje kako bi neko bio izabran”, ocijenio je Radunović.
Navodi problem je što su jedni opozicija, a jedni Vlast.
“Da je BS u vlast lako bi se oni dogovorili, a vama je problem što će biti tri potpredsjednika iz vlasti”, rekao je on.
Rakočević je na to odgovorio da razumije što on govori, ali da se mora naći mehanizam koji će omogućiti dijalog između manjinskih naroda.
“Suguran sam da bi našli mehanizme, principijelno je da se dođe do dijaloga”, objašnjava Rakočević.