Zbog aktuelnih ratnih dešavanja u svijetu, Zemlje Zapadnog Balkana se suočavaju sa procesom modernizacije borbenih sistema, ulaganja u skuplju vojnu opremu, kao i sa diversifikacijom. To je kazao Daniel Šunter, izvršni direktor Balkanske bezbjednosne mreže, drugog dana konferencije, koja se održava u Podgorici, povodom pokretanja nove bezbjednosne inicijative američkog State Departmenta i Balkan Security Networka, namijenjena državama Zapadnog Balkana, u partnerstvu sa Ministarstvom odbrane Crne Gora.
Prema njegovim riječima ulaganje u naoružanje košta.
„To su velike i važne odluke, razmjena iskustava u tom smislu izuzetno je bitna, i tiče se i odluka država, a i da sa druge strane građani i sve institucije znaju zašto se to radi, finansijska opravdanost tih poduhvata koji su neophodni i kako oni utiču na oblikovanje politika svih zemalja“, dodaje Šunter.
On smatra da je tema neproliferacije oružja za masovno uništenje, i dezinformacije koje se u tom kontekstu dešavaju, jako važna zbog složenog globalnog bezbjednosnog ambijenta.
„Nažalost to se često dešava, postoje mnogobrojni izazovi u tom smislu, od upotrebe bojnih otrova, upotreba biološkog i hemijskog oružja, kao i pitanja kako se te upotrebe pretvaraju u dezinformacije“, kazao je Šunter.
On dodaje da je Crna Gora promoter svih međunarodnih sporazuma koji postoje kako bi se ta situacija držala pod kontrolom.
„U regionu niko ne posjeduje, niti proizvodi takvu vrstu oružja, tako da se prostor Balkana nalazi u povoljnom ambijentu“, zaključuje Šunter.
Ovakvi događaji pružaju obilje informacije važnih za bezbjednost u regionu, smatra dr Marina Kostić Šulejić, iz Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanja Republike Srbije.
„Pored toga smatrali smo bezbjednosnu situaciju, ne samo u smislu rizika, već i smislu potencijala za saradnju, između naših zemalja, i nadam se da će čitav ovaj događaj da doprinese boljem razumijevanju funkcionisanja, ne samo razloga, mogućnosti i povećanja oružanih kapaciteta ovdje, već i onog drugog dijela, a to je kontrola naoružanja, stvaranje većeg povjerenja i stabilnosti“, kazala je Kostić Šulejić.
Ona naglašava da je važno govoriti o mogućnostima kontrole oružja za masovno uništenje, kao i aspektima njegove kontrole na Balkanu.
„Efekti i upotrebe ovog oružja su nediskriminatorni i nehumani, i bilo kakva upotreba oružja za masovno uništenje, se tiče svih nas, svih ljudi koji mogu biti pogođeni bilo kakvom upotrebom, da li od strane druge države ili od strane nedržavnih aktera poput terorističkih organizacija“, smatra Kostić Šulejić.
Prema njenim riječima to su situacije koje mogu da se dese u određenim okolnostima.
„Postojale su najave da određene terorističke organizacije teže posjedovanju oružja za masovno uništenje, to je jedan vid asimetričnog oružja, koje bi po njima možda proizvelo nesrazmjerne efekte u odnosu na njihove kapacitete“, dodaje Kostić Šulejić.
Ona zaključuje da upravo zbog toga postoje svi režimi kontrole tog naoružanja, da bi se spriječile ovakve situacije.
Na dvodnevnoj konferenciji stručnjaci i zvaničnici iz Crne Gore, SAD, Srbije, Slovenije i Rumunije, zajedno sa slušaocima iz državnog i nevladinog sektora, akademske zajednice i medija, govorili su o modernizaciji naprednog konvencionalnog naoružanja, strategijama jačanja kontrole, smanjenju zavisnosti i pronalaženju alternativa, tehnologijama dvojne namjene, sankcijama, dezinformacijama i eroziji normi neproliferacije oružja za masovno uništenje.
Crna Gora je prva država regiona u kojoj se realizuje ova inicijativa, nakon čega će biti održana u Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Njen cilj je da zemljama Zapadnog Balkana omogući razmjenu iskustava o ovim važnim temama i podrži njihove integracione i reformske procese.