Petak, 1 Marta, 2024
Rubrika:

Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi: Nespremnost vlasti da odloži popis je nepoznavanje procesa demokratije

Crnogorski PEN centar, Udruženje ''Otvoreno društvo'' i Udruženje pravnika Crne Gore organizovali okrugli sto

Nespremnost organa vlasti da uvaže zahtjev većine građana Crne Gore za odlaganje popisa primjer je i potpuni je pokazatelj nepoznavanja legitimiteta, ocijenjeno je na današnjem okruglom stolu “Popis – statistički ili politički proces”. Okrugli sto su organizovali Crnogorski PEN centar, Udruženje “Otvoreno društvo” i Udruženje pravnika Crne Gore.

Prodekan za razvoj Pravnog fakulteta, Dražen Cerović, rekao je da je dilema da li je popis administrativno ili političko pitanje istovremeno lako i teško odgovoriti.

“U slučaju Crne Gore glavna karakteristika međuzavisnosti popisa i politike dodatno je produbljena procesima kojima nedostaje ono što je pored legaliteta najvažnije u pravu, a to je legitimitet političkih i pravnih procesa. Dakle, duboka usklađenost sa javnim interesom”, naveo je Cerović.

Istakao je da je javni interes zajedničko dobro svih građana i njihovih skupina, prožeto svim njihovim različitostima – političkim, religijskim, nacionalnim i svim drugim posebnostima koje možemo zamisliti.

“Bilo koje odluke i postupci državnih vlasti koji pate od nedostatka legitimiteta i ne uvažavaju potrebu usklađenosti sa javnim interesom, ne mogu biti od strane istih tih građana prihvaćene i ne mogu biti legitimne”, kazao je Cerović.

Ocijenio je da nespremnost organa vlasti da uvaže zahtjev većinske skupine građana Crne Gore za odlaganje popisa eklantantan je primjer nepoznavanja procesa demokratije i potpuni je pokazatelj nepoznavanja temeljnog pravnog principa – legitimiteta.

“U bilo kojoj državi koja prihvata pravila prosvijećenih naroda nemoguće je reći ne zanima me mišljenje i stav najmanje polovine građana te države. Tada sasvim posljedično mora doći do onoga što naziva pravo na otpor”, istakao je Cerović.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović rekao je da akademska zajednica ima svoj odgovor i da dio političke strukture ima svoj odgovor, kad je u pitanju održavanje popisa.

“Nacionalne zajednice imaju svoj odgovor, ali moramo dati jedan odgovor, on je zadržan u pravu ličnog integriteta”, naveo je Radulović.

Citirao je stihove Valtazara Bogišića koji je rekao “što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi”, navodeći da će u tom smislu popis završiti pogrešno.

“Loše je po javni interes, po državu, po pravo, po poredak, po uzajamno povjerenje. Da li rješenje postoji? Naravno da postoji. Jedino optimalno rješenje je bilo da Vlada, u tehničkom mandatu, donese uredbu kojom se van snage stavlja uredba o utvrđivanju popisa stanovništva, stanova čime bi se omogućilo budućnoj Vladi da odredi novi termin održavanja popisa”, rekao je Radulović.

Smatra da sa druge strane odgovor nije dijalog, već kazne.

“Kada dođete sa namjerom da prijetite, Ustav postoji da bi se zaustavila sila i loša namjera. Bilo bi dobro da predstavnici političkih organizacija koji prijete da će postaviti straže ispred kuća i prijavljivati sugrađane i komšije, pročitaju član Ustava koji se odnosi na pravo na privatnost”, naveo je Radulović.

Kazao je da neki smatraju da je odgovor na popis u bojkotu.

“Moj odgovor da je to stvar lične odluke i integriteta. Ovdje nije pitanje bojkota, već neotuđivog prava na građansku neposlušnost”, zaključio je Radulović.

Prof. dr Olivera Komar sa FPN kazala je da, ukoliko se popis sprovede kako treba, podaci neće biti drugačiji u odnosu na prethodne kad je u pitanju nacionalna pripadnost.

“Imamo demografsku situaciju u kojoj razlike nema, tačnije ona je mala i ispod dva procenta kad pogledamo bilo koju statističku grupu. Kada pogledamo u kom smjeru ide, ide u pogrešnom smjeru za one koji žele promjene. Ako svi znamo da je tako, kome ima interes da se popis održi”, navela je Komar.

Prema njenim riječima ukoliko postoji volja da se popis uradi kako treba, podaci će biti kao što su bili 2011. godine.

“Ako je tako, postavlja se pitanje motivacije da se po svaku cijenu, uprkos stavu javnosti, akademske zajednice, Evropskog parlamenta, brže bolje završi popis”, rekla je Komar.

Istakla je da od prvog popisa koji je ikad napravljen, on je uvijek bio u službi javnih politika.

“Javne politike su politička stvar. Da, ovo se radi u svrhu javnih politika, samo je pitanje kojih. Ako pogledate srednjoročni plan rada Vlade do 2024. godine, tu ne postoji nijedna aktivnost koja zahtjeva podatak sa popisa. Sve podatke koje dobijate iz popisa koji se odnose na relativni odnos možete dobiti iz istraživanja javnog mnjenja”, navela je Komar.

Pomoćnica direktora u MONSTAT-u Snežana Remiković, kazala je da podržava ideju o registarskom popisu, navodeći da smatra ako se ovaj popis ne održi da Crna Gora mora ići u registarski popis kao jedini mogući.

Podsjetila je da je donešen Zakon o popisu, koji je usvojen u decembru 2022. godine, navodeći da od februara 2022. godine imamo uredbu Vlade koja govori o tome da će popis biti održan od 1. do 15. novembra 2023. godine.

“MONSTAT, kao profesionalni organ, ne može ništa drugo da radi nego da priprema popis od 1. do 15. novembra, poštujući sva akta koja su na snazi”, rekla je Remiković.

Poručila je da će MONSTAT poštovati svaku odluku, ali da trenutno nema zakonsku mogućnost da mijenja odluke Vlade.

Komentarišući ugovor sa agencijom Nina Media, koja MONSTAT-u uređuje društvene mreže, a koja je dio firme iz Srbije, Remiković je rekla da je ta agencija dobila posao na tenderu.

“MONSTAT nema kapaciteta i radi sa 50 odsto kapaciteta i to su uglavnom eksperti koji se bave staistikom i nemamo druge mogućnosti da autsorsujemo takve poslove”, rekla je Remijović.

Komentarišući spisak popisivača koji su objavili mediji, a koji se dovode u vezu sa političkim partijama, Remiković je kazala da su u okviru javnog oglasa predviđeni kriterijumi koje moraju da zadovolje popisivači.

“Ukoliko lica zadovoljavaju kriterijume koji su predviđeni javnim oglasom, oni su i primljeni”, navela je Remiković.

Smatra da poziv za bojkot nije nepoznat, da se dešavao i ranije, i ako dođe do neodziva na popis, moraju da se rade procjene za stanovništvo.

Doc. dr Zlatko Vujović sa Fakulteta političkih nauka (FPN) rekao je da je pitanje popisa osjetljivo pitanje u zemljama kao što je to Crna Gora, u kojoj je, kako je naveo, nacionalna struktura veoma osjetljiva, a sa druge strane postoji jasna ambicija da se utiče na nacionalnu strukturu.

“Uzmimo primjer Makedonije, gdje je popis zbog osjetljivosti odložen preko deset godina dok se nisu stvorili uslovi da se građani izjasne na popisu, ali isto tako da se nacionalne zajednice osjećaju prijatno i sigurno i da će ono što građani kažu biti urađeno na etički način”, naveo je Vujović.

Ukazao je da je nepovjerenje u institucije rašireno u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, navodeći da su problemi koji su se javili povodom popisa bili lako predvidljivi.

“Javnost je zabrinuta, jer su se desili problemi u radu MONSTAT-a i ta institucija je bila “plijen političkih partija”. Kao proizvod toga imali smo smjenu svih koji su bili odgovorni u državnim institucijama i MONSTAT nije bio tu izuzetak. U nezakonitoj proceduri je smijenjena direktorica MONSTAT-a i u nezakonitoj proceduri je imenovano novo rukvodstvo po političkom kriterijumu, kao dio koalicionog sporazuma.”, ukazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, cilj koji ima jedna od vladajućih struktura na popisu jeste da se “promijeni nacionalna struktura.

“Kad to kaže nacionalno udurženje, to je u redu, ali kad to kaže vladajuća partija, koja kontroliše rad institucije i uzdiže na nacionalni cilj vlasti da se promijeni nacionalna struktura. Svima nama treba da bude cilj, kada je riječ o popisu, da dobijemo vjerodostojne podatke i da zaštitimo integritet prikupljanja podataka”, naveo je Vujović.

Podsjetio je da se Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), čiji je član Upravnog odbora, od 2003. godine zalaže za tehnička rješenja i da su tražili da se obezbijedi politički neutralno sprovođenje popisa u cilju tačnih podataka.

“U CeMI-ju se zalažemo za registracione popise kako bi se rasteretili građani. Mogla su se dodati još neka pitanja prilikom vađenja ličnih dokumenata koja bi građani popunili bez ikakvog pritiska i niko ne bio osjetio bilo kakvu kampanju. Mi od ovog popisa pokušavamo napraviti politički projekat”, smatra Vujović.

Ocijenio je i da prilikom popisa mora postojati međusobna kontrola vlasti i opozicije – ako vlast sprovodi popis, opozicija je kontroliše.

“Ništa ne znači da li ćemo imati popis pola godine ranije ili kasnije, mnogo je važnije da novac koji smo opredijelili iskoristimo na najefikasniji način da dođemo do kvalitetnih podataka. Bojkot je realan. Nova Vlada bi trebalo da nađe kompromis sa novom opozicijom i da se prihvati rješenje na interes svih građana Crne Gore”, zaključio je Vujović.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve