Ne postoji čarobni štapić za rješenje problema u crnogorskom pravosuđu. Samo strpljivim profesionalnim i savjesnim postupanjem u okvirima zakonskih nadležnosti, pravosudni sistem se može unaprijediti upotrebom sredstava eksterne i interne kontrole rada sudija i tužilaca, poručuju iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
“Iz pravosudnih afera crnogorsko društvo i političke elite moraju izvući važnu poruku, da onaj ko u pravosudni sistem dolazi na osnovu političke moći privremenih nosilaca izvršne vlasti, a ne ličnog i profesionalnog integriteta ne može dati rezultate drugačije od onih kojima danas svjedočimo. To je posebno važno u kontekstu predstojećeg izbora novih članova Sudskog savjeta, čija su odgovornost pitanja izbora, napredovanja, odgovornosti i razrješenja sudija”, ocjenjuju iz CDT-a.
U pravosudnim sistemima u kojima postoji efektivna mogućnost pozivanja sudije na odgovornost zbog prestupa koji su ustavno predviđeni kao razlozi za razrješenje, tj. u onim pravosudnim sistemima u kojima niko pa ni sudija nije nedodirljiv, ne postoji, smatraju u CDT-u, potreba za revolucionarnim promjenama cjelokupnog sudskog sistema, niti postoji potreba za opštom revizijom rada sudija u zavisnosti od političkih okolnosti.
To je ključni nalaz članka “Suđenje crnogorskom pravosuđu” koji je u okviru CDT-ovog projekta “Akcija” uradio dr Bojan Spaić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu i član Savjeta CDT.
“Akcija”, kako su naveli, ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo. Na ovaj način stvaramo, kako ističu, svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, “koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva”.
“Sudski savjet nikada nije izgradio potrebnu nezavisnost i kredibilitet u sprovođenju svojih ključnih nadležnosti, od pitanja izbora i napredovanja sudija do sprovođenja mehanizama interne kontrole rada. Zato je važno Sudski savjet osloboditi političkog uticaja i podržati izbor članova na osnovu stručnosti i integriteta, a ne na osnovu političkih afilijacija. Osim toga, i mehanizmi eksterne kontrole rada, koja podrazumijeva mogućnost procesuiranja sudija za krivična djela za koja ustav propisuje mogućnost razrješenja, do skoro su bili nefunkcionalni”, navode u saopštenju.
Prema njihovim riječima, potencijalne zloupotrebe položaja gurane su “pod tepih političke podobnosti, sve eksplozije afera hapšenja visokih pravosudnih zvaničnika i njima bliskih osoba”.
“U svijetlu otkrivanja afera u vrhu crnogorskog pravosuđa, pokrenuta je debata o tome u kom smjeru treba mijenjati sudstvo kako bi se smanjio ili iskorijenio potencijal za korupciju i organizovani kriminal. Na jednoj strani su oni koji insistiraju na postepenim, iterativnim promjenama, zasnovanim na postojećim analizama i manjkavostima u pravnom okviru i postupanju najviših pravosudnih tijela. Na drugoj strani su zastupnici radikalnih reformi, oličenih u predlogu da se pristupi opštem reizboru sudija”, kazali su iz CDT-a.
U članku se, kako dodaju, navodi da u dobro postavljenom pravosudnom sistemu, sudije nijesu nedodirljive.
“Vrednovanje njihovog rada od strane nadređenih i stručnih organa, kontinuirane obuke i mogućnost pozivanja na disciplinsku odgovornost jesu interni načini na koje je rad sudija podložan provjeri i kontroli. Eksterna kontrola rada podrazumijeva mogućnost procesuiranja sudija za krivična djela za koja ustav propisuje mogućnost razrješenja, kao i mogućnost stručne pa i laičke javnosti da procijeni postupak izbora, stručnost i učinak sudije. Stalnost sudijske funkcije ne znači nedodirljivost. Nedodirljivost aktivno podriva subjektivnu nezavisnost pravosuđa tako što potkopava povjerenje javnosti u rad sudija i sudstva”, ističe se.
Promjene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti mogu biti, naglašava se, politički osnov za promjene u sudstvu, ali te promjene u okvirima važećeg prava ne mogu biti radikalne već samo postupne, i ne mogu, kako je ocijenjeno, biti sveobuhvatno personalne već samo individualno personalne, u granicama koje su propisane Ustavom.
“Postojeći normativni okvir omogućava efikasnije postupanje najviših pravosudnih tijela, pod uslovom da ta tijela djeluju sa punim personalnim sastavom, uz potpunu javnost djelovanja i uz izbor novih članova koji ispunjavaju sve stručne i moralne uslove za obavljanje funkcije. O tome svjedoče izvještaji evropskih institucija: Venecijanska komisija u jednom skorašnjem mišljenju naglašava da normativna preuređenja ne mogu zamijeniti dugoročna zalaganja da se unaprijedi profesionalizam, transparentnost i etika pravosuđa, te da promjene pravnog okvira ne mogu same po sebi dovesti do kulture poštovanja sudijske nezavisnosti”, zaključuje se u saopštenju.