Ministar vanjskih poslova Slovačke Rastislav Kačer smatra da se Crna Gora nalazi u dubokoj, složenoj krizi, za koju su jedino rješenje izbori, dok je dalji „kreativni“ pokušaji rješavanja samo dalje produbljuju.
U intervjuu za Pobjedu, Kačer kaže da se vlada, koja bi bila formirana na osnovu neustavnog Zakona o predsjedniku, ne može smatrati legitimnom, te da bi takvo rješenje garantovano izazvalo reakciju saveznika i partnera.
POBJEDA: U svom postu na Tviteru napisali ste da ste zabrinuti zbog najnovijih političkih dešavanja u Crnoj Gori. Što Vas najviše brine?
KAČER: Crna Gora je uspješna priča čemu je donekle doprinijela i slovačka diplomatija. Odmah nakon obnavljanja svoje nezavisnosti Crna Gora je definisala svoj strateški geopolitički cilj – postati član transatlantske porodice demokratskih država koje dijele zajednički sistem vrijednosti, među kojima se ističe vladavina prava. Crna Gora je uspjela da ispuni ovaj strateški cilj – postala je članica NATO-a i još uvijek je, iz pogleda napredovanja u procesu pristupanja, na čelu peletona zemalja kandidata koje idu ka EU.
Slovačka je veoma aktivno podržavala evroatlantske ambicije vaše zemlje, ja lično sam se 2009. godine uključio u javnu raspravu o datim temama. Spremni smo da vas i dalje podržavamo – bez Crne Gore i regiona uopšte, projekat slobodne i prosperitetne Evrope neće biti potpun. Mi smo već danas prijatelji i saveznici u NATO-u. Stoga ne možemo biti ravnodušni prema tome kako i u kom pravcu se razvija politička situacija u našoj savezničkoj državi, da li tekući politički procesi ne ugrožavaju njenu unutrašnju stabilnost i bezbjednost i sposobnost da ispuni obaveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u.
Unutrašnji politički razvoj u vašoj zemlji u posljednje vrijeme izaziva mnoga pitanja i opravdanu zabrinutost. Zabrinuti smo što u zemlji jača uticaj retrogradnih nacionalističkih snaga koje su bile i jesu protiv vašeg članstva u evroatlantskim strukturama. Simptomatično je da upravo ove političke snage ostvaruju svoje političke ciljeve grubim narušavanjem Ustava, demokratskih standarda i procedura. Veoma nas je zabrinulo usvajanje Zakona o predsjedniku koji mnogi u EU i NATO smatraju grubim gaženjem Ustava, prekoračenjem crvenih linija.
U demokratskim zemljama ustavna ovlašćenja šefa države ne mogu se mijenjati običnim zakonom, ali isključivo ustavnim zakonom, to znači uz podršku ustavne većine. Ovaj korak podriva osnovne principe vladavine prava, ključnog kriterijuma sa stanovišta kvaliteta demokratije kroz optiku Evropske unije i NATO.
POBJEDA: Koliko je realno, u sadašnjim političkim okolnostima, govoriti o daljem evropskom putu Crne Gore?
KAČER: Rekao sam da je Crna Gora, tehnički posmatrano, i dalje na čelu zemalja kandidata koje idu ka EU. Bio bih veoma iznenađen ako bi zemlja u ovim okolnostima zadržala ovu poziciju. Političari u Crnoj Gori treba vrlo brzo da shvate da se problemi moraju rješavati dijalogom, a ne jednostranim odlukama. Bojim se da će primjena protivustavnog Zakona o predsjedniku u praksi, drugim riječima – formiranje vlade uz učešće DF-a, kako je to u više navrata saopštavano i javno od strane naših najvećih saveznika, još više zakomplikovati proces evropskih integracija. Na osnovu Zakona, koji se smatra neustavnim i samim tim nelegitimnim, jednostavno nije moguće formirati ustavnu legitimnu vlast.
Dozvolite mi da se dotaknem još jednog vašeg specifičnog fenomena koji ne mogu da razumijem: većina poslanika koji su glasali za usvajanje protivustavnog Zakona o predsjedniku dolazi iz političkih partija koje za sebe tvrde da su građanske i proevropske, dakle podržavaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Ali svojim glasanjem za pomenuti Zakon, kao i drugim odlukama, oni zapravo prave politiku koja se može nazvati čak i antievropskom. Pitam se – koji je od tih stavova ispravan? U koji treba da vjerujemo? A u šta da vjeruju građani Crne Gore?
POBJEDA: Posljednji izvještaj EK konstatuje stagnaciju u pregovorima u posljednje dvije godine. Kako vidite mogućnost za dalji napredak?
KAČER: Za uspjehe i neuspjehe u procesu integracije odgovorne su vladajuće elite koje su na vlasti. Dvije vaše vlade – Krivokapićeva i Abazovićeva – u oblasti evropskih integracija u suštini nijesu učinile ništa pozitivno. Zemlja stagnira na putu ka EU od izbora 2020. godine. Istovremeno, evropske integracije u vašoj zemlji imaju dugoročnu visoku podršku, čak 80 procenata građana. Po mom mišljenju, problem je u tome što vladajuće političke elite u protekle dvije godine umjesto da ispune želju građana da uđu u EU, rješavale su svoje političke, nacionalne, konfesionalne interese i interese moći.
Naravno, ništa još uvijek nije izgubljeno. Uvijek ima mjesta za samorefleksiju, za promjene, za novi početak. Međtim, bojim se da sadašnja vladajuća elita to više jednostavno ne može. Promjene mogu donijeti samo novi, vjerovatno vanredni parlamentarni izbori, sa kojih će, vjerujemo, izaći stabilna i kompetentna vlada sa jakim pro-evropskim mandatom.
POBJEDA: Aktuelnoj vlasti je u avgustu ove godine izglasano nepovjerenje, a subjekti stare skupštinske većine nastavljaju da pokušavaju da ostanu na vlasti i kroz Zakon o predsjedniku, koji ste pomenuli. Da li mislite da je takvo stanje održivo ili je rješenje u izborima?
KAČER: Crna Gora se nalazi u dubokoj složenoj krizi iz koje, kao što sam već gore pomenuo, po mom mišljenju, postoji samo jedan pravni izlaz -vanredni izbori. U demokratskim zemljama oni su standardno rješenje za dugu političku krizu. Političari u demokratskim društvima imaju obavezu da za izbore pripreme odgovarajuće uslove, da vode međusobni dijalog bez ultimatuma i da u dobroj volji postignu kompromisno, takozvano vin-vin (win-win) rješenje, u epicentru kojeg su interesi građana.
Dalji „kreativni“ pokušaji rješavanja krize samo će je produbiti. A pokušaj rješiti je, na osnovu neustavnog Zakona o predsjedniku, garantovano izaziva negativne reakcije vaših saveznika i partnera. Možda ćemo imati poteškoća smatrati vladu formiranom na osnovu tog zakona za partnera. Želim da vjerujem, nadam se, da u Crnoj Gori ima dovoljno odgovornih političara koji mogu izbjeći ovu opasnost.
POBJEDA: Kakav je Vaš stav o „Otvorenom Balkanu“? Da li bi bilo dobro da Crna Gora razmisli o pristupanju takvoj inicijativi?
KAČER: Mislim da je odgovor na vaše pitanje donio nedavni samit Berlinskog procesa. Njegov tok i njegovi zaključci, kao i visok nivo učesnika, potvrdili su da je Berlinski proces za vas iz više razloga najbolji format za regionalnu saradnju. U okviru ovog procesa sarađuju sve zemlje Zapadnog Balkana i nekoliko zemalja članica Evropske unije tako da Berlinski proces nije samo regionalni, već i evropski. Prva linija saradnje je saradnja između zemalja regiona, druga linija je saradnja između zemalja regiona i Unije.
Proces sadrži mnoge važne projekte iz nekoliko oblasti koji se finansiraju iz fondova EU. I ono što je za vas najbitnije – saradnja u ovom procesu je istovremeno i priprema za vaše buduće članstvo u EU. ,,Otvoreni Balkan“, u okviru kojeg do sada sarađuju samo tri zemlje regiona, još ne može Crnoj Gori a ni regionu donijeti prednosti i prilike koje nudi Berlinski proces. Ako se ,,Otvoreni Balkan“ otvori za sve regionalne igrače, onda će biti moguće govoriti o simbiozi i možda vremenom o komplementarnosti obje platforme. Važi pravilo da sve inkluzivno što ujedinjuje zemlje regiona na dobrovoljnoj osnovi i u cilju pozitivne agende kompatibilno je sa evropskim integracijama i obrnuto.