Utorak, 28 Maja, 2024
Rubrika:

Miler: Što prije riješiti probleme u funkcionisanju institucija; Zakoni o Vladi i o Parlamentu obaveza za budućnost

Činjenicu da u Crnoj Gori imamo Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje prije devet mjeseci i Skupštinu koja je raspuštena, a da se obje institucije ponašaju kao da su u punom mandatu, Miler kaže da je istražio i primjetio da postoje različita mišljenja, uključujući ona koja su kritična

Evropska unija (EU) nikada nije bila ujedinjena kao što je to sada, rekao je Karl Miler, ambasador Austrije u Crnoj Gori, gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.

“Proslave Dana Evropa su se odvijale u pozadini tekućeg brutalnog agresorskog rata protiv Ukrajine, i to je bila dominantna karakteristika, ali i prilično depresivna. To je najveći izazov za Evropu i EU od Drugog svjetskog rata”, kazao je Miler.

Dodaje da su svi vjerovali da je rat nemoguć, da je to bila stvar prošlosti, međutim, kako ističe, umjesto toga imamo povratak rata, neselektivnog ubijanja civila, uskraćivanje slobode identiteta i neustrašivog normalnog postojanja, normalnog života.

“Takođe i negiranje demokratije, vladavine prava i istine. I ono što je najgore, nastojanja da se uništi čitav jedan narod. Dakle, to je u osnovi kontekst i to je, naravno, pokvarilo praznično raspoloženje proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope”, objasnio je Miler.

Govoreći o sredstvima kojima se Zapad brani od ruskog malignog uticaja, Miler ističe da dezinformacije dolaze sa mnogih strana, ne samo iz Rusije, kao i da je apsolutni imperativ podizati svijest o medijskoj pismenosti.

“Da obučavamo ljude kritičkom razmišljanju od najranijeg uzrasta. Ali to je na duge staze. To neće uspjeti za kratko vrijeme. Za kratko vrijeme postoje i druga sredstva i nadamo se još efikasnija za rješavanje. Provjera činjenica, suzbijanje dezinformacija gdje god ih možete pronaći. Postali smo mnogo efikasniji u tome”, naglasio je ambasador Austrije u Crnoj Gori.

Miler je mišljenja da će bitka protiv ruskog malignog uticaja u Evropi uvijek morati da se vodi, kao i da, kako ističe, nikada neće biti okončano i dobijeno na taj način.

“Možemo samo da budemo sve bolji i bolji u tome i da predviđamo poteze koji su upereni protiv istine, i da koristimo najnovija tehnička sredstva. Mislim da je Evropa u tome sve bolja, ali nikada, nažalost, ne možemo reći da je borba završena”, kazao je Miler.

Postoje, kako ističe, razne institucije koje se bave otkrivanjem malignog uticaja, uočavaju ih i bore se protiv njih.

“Teško je govoriti o dimenziji problema, ali mislim da smo sve bolji u lociranju u velikom broju evropskih, ali i zemljama Zapadnog Balkana, koje su, vjerovatno zato što su u fazi tranzicije, nadamo se ka što skorijem pristupanju EU, posebno ranjive. Takođe, to su društva koja prolaze kroz promjene – društvene i političke, tako da mislim da su u periodu tranzicije one mnogo ranjivije. EU ima na raspolaganju razne programe i alate, ali i finansijske mehanizme da pomogne zemljama u tom pogledu”, dodao je Miler.

U Podgorici će, kako ističe, uskoro početi sa radom Institucija za sajber bezbjednost, koju su osnovale Slovenija i Francuska.

Ustav Crne Gore je nejasan

Činjenicu da u Crnoj Gori imamo Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje prije devet mjeseci i Skupštinu koja je raspuštena, a da se obje institucije ponašaju kao da su u punom mandatu, Miler kaže da je istražio i primjetio da postoje različita mišljenja, uključujući ona koja su kritična.

“Ne govoreći previše o specifičnostima, jer je to drugi problem, mogu da kažem da je Ustav Crne Gore nejasan i to je ono što je kazala i predsjednica parlamenta, gospođa Đurović, mom predsjedniku parlamenta prije par dana. I to je u stvari nešto što bi trebalo izmijeniti. Ustav je pravljen za određeni splet okolnosti, za određeno vrijeme, ali vremena su se promijenila i situacija se promijenila, pa bi se to možda trebalo sagledati. Za slučajeve koje ste spomenuli, Vladu i Parlament, treba reći da Parlament u osnovi još uvijek postoji. On jeste raspušten, ali poslanici i predsjednica parlamenta i dalje legitimno obavljaju svoje funkcije. Sada je pitanje šta on može da uradi u sadašnjim okolnostima i tu mislim da bi Ustav trebalo da bude jasniji”, objašnjava Miler.

Ustavni sud, kako ističe, ima veliki zaostatak u predmetima o kojima treba da odlučuje, i ponosan je, dodaje, na doprinos austrijskih i slovenačkih ministara razrješenju problema.

“To se sada povremeno pokazuje da nije sasvim dovoljno. Treba da postoji i sedmi sudija. Ali mislim da su se neke stvari na taj način popravile i mislim da treba ići dalje. U širem smislu, mislim da postoji veliki problem sa institucijama, njihovom stabilnošću, funkcionalnošću, nedostaje kadrova u institucijama koje treba imenovati, posebno u oblasti pravnih lica i mislim da će to hitno morati da se riješi. Što prije, to je sigurno”, smatra ambasador.

Zakon o Vladi i Zakon o Parlamentu, ističe, moraju biti stavka na listi obaveza za budućnost.

Proces pregovora o pristupanju EU u posljednje tri godine trebalo da bude brži i bolji

Poslednji izveštaji o napretku u evropskim integracijama koji se svake godine objavljuju u oktobru su sasvim jasno pokazali, kaže Miler, da je proces pregovora Crne Gore o pristupanju EU u posljednje tri godine trebalo da bude brži i bolji.

Kako dodaje, uvjeren je da ako su političari koji su na pozicijama odlučivanja zaista odlučni, i ako su okolnosti bolje, mala država kao što je Crna Gora može da napravi velike skokove i ogroman napredak, mnogo brži, mnogo bolji od većih zemalja.

“Nisam toliko zabrinut za status lidera, koji Crna Gora može da povrati. Neophodno je i postojanje 4A – apel vlasti na stanovništvo, ambicije, aspiracije i akcije. I verujem, a to sam rekao nekolicini visokih predstavnika u politici u posljednje vrijeme, da bi Crna Gora mogla da bude Luksemburg na Zapadnom Balkanu. Mala uspješna zemlja koja treba da predstavlja svijetli primjer za druge zemlje Zapadnog Balkana, poštovana, shvaćena ozbiljno. I sasvim sam uvjeren da se to može dogoditi”, siguran je Miler.

Za sada, kako smatra, stagnacija u pregovorima za članstvo u EU neće ugroziti put Crne Gore u budućnost.

Ukoliko, kako kaže, dođe do potpunog zastoja i nikakvog napretka, onda se ni to ne može isključiti kao opcija.

“Govorili smo o ruskoj agresiji na Ukrajini, koja je stvorila pozitivnije okolnosti za diskusiju o proširenju unutar Evrope. I mislim da to treba da prigrabe sve zemlje Zapadnog Balkana, a posebno Crna Gora”, rekao je Miler.

U demokratskom društvu nikada dovoljno izbora, ali mora postojati faza implementacije

Bilo bi bolje da Crna Gora što prije riješi nejasnoće u funkcionisanju, ponavlja Miler riječi predsjednika austrijskog parlamenta Volfganga Sobotke, misleći pod time da bi bilo bolje da se parlamentarni izbori završe do 11. juna.

Od kako boravi u Crnoj Gori, Miler smatra da je bilo mnogo, ako ne i previše političke kampanje.

“Možda bi se moglo reći da u demokratskom društvu nikada ne može biti dovoljno izbora, ali jedna od faza mora biti faza implementacije. Bilo je mnogo obećavajućih perioda, nakon kojih slijedi faza implementacije. Ali to se iz nekog razloga nije dogodilo i mislim da što se ranije desi to bolje. Ali naravno da se nadam i mislim da će razumna odluka biti ili može biti donijeta u vezi sa datumom tih izbora”, smatra Miler.

Prostor mlađim generacijama na listama političkih opcija na predstojećim izborima Miler vidi kao reformu koju je trebalo uraditi i nešto što bi trebalo pozdraviti.

Mladima je, ističe, potrebno dati priliku i dozvoliti da se čuju i da imaju svoj glas u politici u Crnoj Gori.

“Dugo su bili zanemareni. Dakle, čini se da postoji deficit politike u korist mladih i  možda su mlađi političari sposobniji da te stvari realizuju. Tako da mislim da je to znak dobrodošlice. Ali sama mladost nikako nije rješenje. Dakle, to ne znači da mladi političari ne mogu da pogriješe u svojim odlukama i da im ponekad prirodno nedostaje iskustvo. Ali mislim da, sve u svemu, ovo nije loš znak”, smatra austrijski ambasador.

Moguće odlaganje parlamentarnih izbora Miler ne vidi kao razlog za destabilizaciju političke situacije u Crnoj Gori.

On takođe smatra, da bi se trebalo odmoriti od političke kampanje i da se sa stabilnom vladom što prije počne sa implementacijom politika. Kako kaže, “da se pitanja kampanja skinu sa dnevnog reda i krene u akciju”.

Otvoren uticaj iz inostranstva je realnost koja postoji u Crnoj Gori, ističe Miler i dodaje da Crna Gora nije jedinstvena po tom pitanju.

Stvari kao što su, nabraja Miler, finansiranje izbora i druge vrste pomoći – zahtjevaju dodatnu kontrolu.

“Vjerujem  da je fokus EU uglavnom na dešavanjima u sopstvenim državama članicama, gdje na raspolaganju ima alate i mehanizme da razjasni stvari kako bi riješili situaciju, ali i ovlašćenje da sankcioniše stvari koje nisu kompatibilne sa onim što bi trebalo da se dešava u državama članicama EU. Sa zemljama Zapadnog Balkana je, naravno, manje jasno. Dodatno, EU nije toliko koncentrisana na zemlje Zapadnog Balkana, ali sam apsolutno siguran da je, o uticaju u susjednim zemljama, na djelu suptilna diplomatija u razgovoru sa pojedinačnim predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana”, rekao je Miler.

Austrijskom ambasadoru se čini da u javnosti postoji percepcija da se dešavaju neke stvari koje se ne sankcionišu i o kojima se ne govori, dok on vjeruje da se to u suštini radi iza scene na način na koji se to ne radi u javnosti.

Na sceni je, kako kaže on, suptilna diplomatija koja mora da postoji i u njoj se, ističe, ne otkriva sve medijima, kako bi ljudi zadržali dostojanstvo. U takvim pregovaračkim procesima je, smatra Miler, neophodno zadržati autoritet posrednika.

O Otvorenom Balkanu bi trebalo sprovesti diskusiju

Otvoreni Balkan bi mogao da ima određene prednosti, kako bi se neke stvari brže završavale na neformalan način, smatra Miler, ali dodaje da je važno vidjeti da li je to u potpunosti kompatibilno sa pristupanjem EU, Berlinskim procesom i drugim formatima koji se odvijaju paralelno sa onim što se pokušava uraditi sa Otvorenim Balkanom.

“Vjerujem da bi kao i kod svakog članstva u bilo kojem klubu, mora postojati racionalno ispitivanje i način na koji se proučavaju mišljenja prije nego što se donese odluka. Mora postojati racionalna, a ne ishitrena odluka u takvim stvarima i činjenice bi prirodno trebalo da nadmaše emocije i ideologiju. Dakle, odluku da se učestvuje u raznim formatima zbližavanja Zapadnog Balkana, ne treba uzimati olako i treba da bude zaista oslonjena na veoma ozbiljnim ekspertskim osnovama”, naglašava Miler.

On ističe da je potrebno sprovesti diskusiju o Otvorenom Balkanu, pa tek onda formirati mišljenje i donijeti odluku.

Miler se ne slaže u potpunosti sa skepticizmom oko Otvorenog Balkana i mogućeg stvaranja interesnih zona uticaja.

“Treba krenuti sa činjenične osnove, a treba razmotriti i određene kritičke argumente koji postoje”, rekao je Miler.

Crna Gora bi u idealnom slučaju, ističe Miler, morala da shvati da je mala zemlja i da je potrebno da jača svoje pregovaračke sposobnosti i ljudske resurse u tom pogledu.

“Ali trebalo bi da bude u stanju da se bavi svim ovim različitim inicijativama u isto vrijeme. Ne bih da ulazim u to, jer nisam stručnjak za pitanje da li Otvoreni Balkan ima nedostataka ili je dizajniran da ima određene mane kako bi ostvario partijski politički interes”, rekao je on.

Političarima je korisno da oko sebe imaju kompetentne ljude

Postoji problem ako mediji postanu portparoli za ona stanovišta koja nisu dizajnirana da odražavaju raznolikost mišljenja unutar zemlje, istakao je Miler.

On je dodao da je sloboda medija među glavnim prioritetima i od suštinskog značaja za demokratiju, kojoj su potrebna sredstva i institucije za kontrolu i operacionalizaciju politike koja štiti slobodu medija

“Potrebna je i veća zaštita novinara. Bilo je ozbiljnih prijetnji novinarima u Crnoj Gori, što se dešava i u nekim drugim zemljama. I mislim da je u izveštajima o napretku Crne Gore bilo upozorenja i od EU o medijskoj situaciji, na koja treba obratiti pažnju. Dakle, definitivno postoje nedostaci medija, ne samo u vezi sa vlasničkim strukturama. U maloj zemlji je teško diverzifikovati medije i imati reprezentativne glasove koji se čuju u medijima”, objašnjava Miler.

Istakao je da u Crnoj Gori treba da postoji bolji mehanizam i bolje politike kada su mediji u pitanju.

“Razumio sam da su poslednje dvije vlade uradile nešto u tom pogledu. Ministri su se dosta potrudili da uvedu i pripreme nove zakone koji su djelimično vrlo kontroverzni i još uvijek su u izradi i to dugo traje. Ali bolje je da rješavanje tako osetljivog pitanja potraje duže nego da se uvode stvari koje ne funkcionišu”, smatra Miler.

Efikasnost, profesionalizam, obučenost i stručnost, koje osoba nosi sa sobom, treba da budu odlučujući faktor u cijeloj Crnoj Gori kada je riječ o zapošljavanju, istakao je austrijski ambasador, komentarišući namjeru Skupštine Glavnog grada da mimo Savjeta kao nezavisnog tijela, politčki imenuje podobnog generalnog direktora Gradske televizije, koja je naknadno povučena.

“Čuo sam ohrabrujuće signale u posljednje vrijeme u tom pravcu. Riječi su dobre, ali su djela ipak bolja. Dakle, treba sačekati implementaciju. Istovremeno ne može se reći da u prošlosti nije bilo meritokratije i da ona počinje od danas, jer to nije tačno. Crna Gora nikada ne bi funkcionisala kao država, niti bi mogla da postane članica NATO-a, da je bilo drugačije. Dakle, kakva god meritokratija postojala u prošlosti, ona se sigurno može poboljšati I optimista sam da će se to desiti”, dodao je on.

U konačnom, zaključuje Miler, i političarima je korisno da oko sebe imaju kompetentne ljude, a ne samo one koji klimanjem glavom pokazuju lojalnost, dodajući da je COVID kriza pokazala da su za rješavanje konkretnih problema potrebni stručnjaci.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve