Đurović: Postoji rizik od blokade u pregovorima, Hrvatska to već koristila kada je u pitanju Srbija

Po sadašnjim pravilima politika proširenja je poznata po iskustvima blokade. I to je instrument koji je Hrvatska inače već koristila kada je u pitanju bila Srbija. Kada je u pitanju Crna Gora, to nikad nije bilo korišćeno. Sad taj rizik postoji – ocijenila je bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović za Radio Slobodnu Evropu.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore danas je saopštilo da žali zbog otkazivanja susreta ministara odbrane Hrvatske i Crne Gore, koji je dva dana ranije trebalo da bude održan u Tivtu, i da se nada da će buduća saradnja biti u skladu sa dobrosusjednim odnosima.

Do susreta nije došlo jer su dvojica ministara imali oprečne stavove koji se tiču vlasništva nad vojnim brodom “Jadran”, a oko koga se dvije države decenijama spore. Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović je uoči susreta rekao da Hrvatska na brod nema pravo, te da o tome nisu spremni da pregovaraju.

Reakcija hrvatskog ministra Ivana Anušića bila je otkazivanje sastanka, uz komentar da stavovi ministra Krapovića “ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Hrvatske i istorijskih činjenica”.

Sporeći se sa hrvatskim ministom, Krapović je, između otalog, rekao da je njegov hrvatski kolega napravio “pogrešnu procjenu” ako misli da može da “ucjenjuje Crnu Goru samo zato što je Hrvatska članica EU”.

On je rekao i da smatra da je Anušić politizovao priču oko vlasništva nad brodom zbog toga što se Hrvatska nalazi u izbornoj godini.

Krapović je za ministra odbrane izabran 31. oktobra prošle godine, a Anušić dvije sedmice kasnije.

Upozorenje

Đurović je za RSE ocijenila da je ovo “samo jedno upozorenje kako sa deficitom diplomatskog iskustva možemo da poremetimo odnose koje smo dugo njegovali”.

Ona je podsjetila da je Crna Gora sa susjedima, pa i Hrvatskom, godinama imala dobrosusjedske odnose, koje i dalje treba njegovati.

Đurović se, ipak, nada da će se stvari popraviti, jer bi, u suprotnom, to moglo usporiti integracije Crne Gore.

Đurović, koja je od 2004. do 2010. godine bila na pozicijama potpredsjednice vlade ili ministarke zadužena za evropske integracije, smatra da je “optimalno vrijeme za završavanje tih pregovora prošlo”.

– A to je bilo prije nego što je Hrvatska postala članica EU, kada je nama to Evropska komisija prijateljski sugerisala. Bilo je to 2007. do 2010. godine – navela je ona.

Međutim, ističe da u tadašnjem Ministarstvu vanjskih poslova nisu bili istog mišljenja kao Evropska komisija.

Crna Gora sa Hrvatskom ima više neriješenih pitanja, prije svega morske granice na poluostrvu Prevlaka.

Hrvatska je 2013. godine postala članica EU.

Ratne teme Hrvatska i Crna Gora ostavile po strani

Odnosi dvije države, nakon učešća Crne Gore u agresiji na Dubrovnik početkom 1990-ih, potpuno su se normalizovali tokom protekle tri decenije.

Obje države su danas članice NATO. Hrvatska je u Evropskoj uniji (EU), a Crna Gora u procesu pridruživanja.

Dugogodišnji novinar iz Dubrovnika Luko Brailo za RSE podsjeća da je u vrijeme ranijih premijera Hrvatske sa crnogorskim vlastima napravljen prećutni dogovor da se teške ratne i poslijeratne teme stave u stranu.

Odnosi su poboljšati do te mjere da je Hrvatska pomagala Crnoj Gori na evropskom putu, napominje Brailo.

– Međutim sad, sa ovako tvrdim stavovima oko Prevlake, broda Jadran i drugih, rasplamsavaće se nekakva vrsta netrpeljivosti na obje strane, što je poslije 30 godina nepotrebno – smatra on.

Brailo ocjenjuje i da “Krapovićeva epizoda, zasad epizoda, ne doprinosi normalizaciji odnosa”.

Kako kaže, problemi se mogu riješiti samo dijalogom, uz uslov da političari budu razumni.

– Neophodno je da obje strane pronađu dovoljno razumne ljude koji će iza reflektora i medija pripremati teren da se otvoreni problemi počnu rješavati – ocijenio je on.

EK: Dobro odnosi, uz povremene tenzije

Najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) ocijenila je da je otkazivanje sastanka “još jedna potvrda antievropskog karaktera Vlade”i da je Krapović “obrukao Crnu Goru”.

DPS je tri decenije vladala Crnom Gorom. U tom periodu odnosi dvije države prošle su put od učešća Crne Gore u agresiji na Dubrovnik preko izvinjenja Hrvatskoj i potpune normalizacije odnosa.

Vlast u Crnoj Gori sada čine Pokret Evropa sad, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i albanske partije, uz manjinsku podršku snaga nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta.

Krapovićeve Demokrate su nastale iz Socijalističke narodne partije, koju je osnovao nekadašnji predsjednik Crne Gore i bliski saradnik predsjednika Srbije i Jugoslavije Slobodana Miloševića, Momir Bulatović.

Brailo je kazao da nije iznenađen oštrim nastupom ministra odbrane Crne Gore s obzirom na politički milje iz koga potiče.

– Sa jedne strane umivena retorika o EU i NATO, a sa druge strane veoma jasno prosrpsko i prorusko djelovanje, moralo je dovesti do pucanja u ovoj situaciji sa Hrvatskom – navodi Brailo.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da odnosi sa Hrvatskom “ostaju dobri uz povremene tenzije” koje se tiču neriješenih bilateralnih pitanja i nekih istorijskih događaja.

Protestne note zbog “Jadrana”

U središtu spora je školski brod “Jadran”, usidren u Tivtu, u kojem su dvojica ministara trebala da se susretnu.

Još od raspada bivše Jugoslavije i pokretanja sukcesije između država nastalih njenim raspadom, Hrvatska od Crne Gore potražuje školski brod iz 1933. jer smatra da na njega ima pravo na osnovu činjenice da je brod, koji je bio u sastavu Ratne mornarice bivše JNA, svoju bazu imao u Splitu.

Međutim, kako je nakon izbijanja rata u SFRJ postignut dogovor da se imovina koja se na početku sukoba našla na teritoriji pojedinih republika može smatrati i vlasništvom tih republika, tako je i “Jadran”, koji se u tom trenutku zatekao na remontu u tivatskom “Arsenalu”, ostao u posjedu Crne Gore.

Hrvatska je najmanje dva puta u proteklih deceniju upućivala protestnu notu Crnoj Gori vezano za brod “Jadran”.