Utorak, 23 Aprila, 2024
Rubrika:

Bjeković: Ljudska prava ne mogu čekati rješavanje drugih problema

Razgovor je obuhvatio i druge značajne teme kada su u pitanju ljudska prava i slobode i njihovo ostvarivanje.

Ljudska prava ne mogu čekati rješavanje svih drugih problema u društvu, jer su ona sama po sebi prioritetna i zato se ne smiju držati po strani, ocijenjeno je na sastanku ombudsmana Siniše Bjekovića sa komesarkom Savjeta Evrope za ljudska prava, Dunjom Mijatović.

Tokom zvanične posjete Crnoj Gori komesarka Mijatović sa zaštitnikom je razgovarala o aktuelnim temama, s fokusom na socijalnoj koheziji, pravima manjina, govoru mržnje, slobodi izražavanja i slobodi medija.

Sagovornici su se saglasili o važnosti dobijanja „A“ statusa u procesu reakreditacije Zaštitnika pred Globalnom alijanskom nacionalnih institucija za ljudska prava UN-a, za šta je neophodna izmjena Zakona o Zaštitniku kako bi se unaprijedila nezavisnost institucije.

Komesarka Mijatović kazala je da podržava potrebu formiranja radne grupe koja će raditi na pripremi izmjena Zakona u što skorijem roku, čime bi se ojačala finansijsku i institucionalna nezavisnost, uključujući i procedure angažovanja kadra u skladu sa Pariškim principima i drugim medjunarodnim standardima.

“Dobijanje A statusa važno je za državu, ne samo za instituciju Zaštitnika”, kazala je ona, navodeći da je potrebno temu ljudskih prava držati visoko na društveno-političkoj agendi.

Razgovarajući o ispunjavanju preporuka, zaštitnik Bjeković kazao je da je u posljednje vrijeme prisutan trend pasivnosti pojedinih organa javne uprave, kašnjenja u odgovorima i nepostupanja u rokovima.

„Time se šalje svojevrsna poruka marginalizacije ljudskih prava, jer se bavljenjem „većim“ i „važnijim“ temama i nagomilanim ekonomskim, socijalnim, političkim problemima ne može staviti u drugi plan ostvarivanje ljudskih prava.

„Ona ne mogu da čekaju rješavanje drugih problema, jer su ona sama po sebi prioritetna, a građani/ke životno zainteresovani da ih ostvare“, rekao je zaštitnik.

Naglasio je sveprisutan trend uvredljivog govora u javnom diskursu, koji najčešće u onlajn sferi prelazi u govor mržnje, što je posebno izraženo prema manjinskim grupama i ženama u javnom životu. Kada je u pitanju politički diskurs obostrano je ocijenjeno da je oštar, ponekad i uvredljiv, odnosno govor koji šokira javnost karakteristika političkog govora, pri čemu su političari oni koji moraju više da trpe. Na sastanku je rečeno i da miješanje u političke rasprave može biti prihvatljivo samo u izuzetnim okolnostima. Za razliku od toga, obični građani/ke moraju biti zaštićeni od uvredljivog, mizoginog i govora mržnje koji se plasira u javnosti. Isto tako, sve žene, pa i one u političkom i javnom diskursu moraju biti zaštićene od ovih pojava, posebno kada se to dešava izvan debate od javnog interesa i onda kada takvo ponašanje ima za cilj samo da uvrijedi žene. Konačno, u polarizovanom društvu političari moraju shvatiti značaj poruka koje šalju i imati povećanu odgovornost za njihov uticaj u društvu.

Poseban akcenat je stavljen na oblast nasilja u porodici i nasilja nad ženama, uz zaključak da treba biti rezervisan, dok se ne vide efekti nedavnih izmjena krivičnog zakonodavstva, odnosno kakve će one posljedice proizvesti po žrtve nasilja, odnosno da li će se time efikasno uticati na suzbijanje ove pojave.

Na sastanku je ocijenjeno da je potrebno dalje jačanje ambijenta za ostvarivanje slobode izražavanja i rad nezavisnih medija i samoregulacije u ovoj oblasti, kao i sprovođenje aktivnosti kojima će se regulisati odgovornost za nezakonite sadržaje, posebno u internet sferi. Pri tome se mora voditi računa i o medijskim slobodama i slobodi izražavanja, izbjegavajući različite vrste pritisaka na novinare i poslenike javne riječi, naročito iz sfere javne vlasti. U slučajevima kada se primjenjuju mjere ograničenja slobode izražavanja, a naročito kod primjene najstrožijih mjera kao što je krivičnopravna ili prekršajnopravna odgovornost, mora se voditi računa o primjenljivim međunarodnim standardima.

Razgovarajući o položaju Roma u Crnoj Gori, Bjeković je podsjetio da je prošlogodišnji izvještaj institucije (a i trenutna situacija o tome govori) pokazao da pripadnici ovog naroda žive i dalje u lošim materijalnim uslovima, dok jedan broj njih još uvijek nema riješen građansko-pravni status u Crnoj Gori, što direktno utiče i na njihovu socijalnu sigurnost i dobijanje jednakih šansi za ostvarivanje drugih prava. Isto tako, ukazano je na izuzetno teško materijalnu situaciju, posebno kada je u pitanju oblast stanovanja, učešće na tržišt u rada, obrazovanje, zdravstvena zaštita i drugo.

Razgovor je obuhvatio i druge značajne teme kada su u pitanju ljudska prava i slobode i njihovo ostvarivanje.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve