Srijeda, 19 Juna, 2024
Rubrika:

SPC: Proces izrade nacrta zakona o slobodi vjeroispovjesti opterećen kršenjem procedura

Dosadašnji proces izrade Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti je značajno opterećen kršenjem propisanih procedura koje su do sada primjenjivane na sve do sada usvojene zakone čiji je predlagač bila Vlada Crne Gore, zaključak je učesnika međunarodne naučne konferencije "Sloboda vjeroispovjesti ili uvjerenja u Crnoj Gori", saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske

Dosadašnji proces izrade Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti je značajno opterećen kršenjem propisanih procedura koje su do sada primjenjivane na sve do sada usvojene zakone čiji je predlagač bila Vlada Crne Gore, zaključak je učesnika međunarodne naučne konferencije “Sloboda vjeroispovjesti ili uvjerenja u Crnoj Gori”, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.

foto: MPC

Nezadovoljna predloženim Nacrtom, koji je Vlada  Crne Gore utvrdila 2015., MCP je podnijela primjedbe na skoro svaki predloženi član.

“Učesnici Međunarodne naučne konferencije “Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja u Crnoj Gori” su pažljivo proučili i razmotrili proces pripreme i sadržaj Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti , koji je Vlada Crne Gore utvrdila 30. jula 2015. godine”, navodi se u saopštenju Mitropolije SPC.

U MCP tvrde da su učesnici Konferencije saglasno naglasili da je pravo na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja je prirodno, nezastarivo i neotuđivo pravo koje pripada svakom čoveku bez obzira na to gdje živi.

“Religija prethodi stvaranju države i mora biti priznata, a ne kreirana ili promijenjena od strane države. Međutim, svaka Vlada, uključujući i Vladu Crne Gore, ima pravo da olakša i reguliše postojeće ispoljavanje vjerskih uvjerenja kao integralni dio društvene stvarnosti”, navode u Mitropoliji SPC.

Prema njihovim riječima u evropskom kontekstu, Vlade, kada regulišu ostvarivanje ovih prava u javnom interesu, obavezane su Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (ECHR) , odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Smjernicama Savjeta Evrope (SE) i Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) i drugim relevantnim međunarodnim pravnim aktima.

“Shodno tome, pravo na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja podleže samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su proporcionalna, neophodna i dozvoljena u demokratskom društvu. Naročito ističemo da Vlada nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove crkava i vjerskih zajednica, niti može narušavati njihovu unutrašnju autonomiju, tj. njihova vjerska pravila i unutrašnji poredak. Protivpravno ili nepromišljeno djelovanje Vlade ili državnih organa u važnoj i delikatnoj oblasti kao što je donošenje zakona i pravno regulisanje prava na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja može dovesti do narušavanja vjerske tolerancije u društvu”, smatraju u Mitropoliji SPC.

Prema mišljenju učesnika konfrencije, brojne odredbe Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti nijesu u skladu sa obavezujućim međunarodnim konvencijama i drugim međunarodno-pravnim aktima, odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i gore navedenim Smjernicama Savjeta Evrope i OEBS-a.

“Na putu ka pristupanju Evropskoj uniji, Crna Gora je pozvana da uspostavi otvoren, redovan i transparentan institucionalni dijalog sa crkvama, vjerskim zajednicama i drugim organizacijama o pitanjima od zajedničkog interesa. Da bi se Nacrt zakona uskladio sa međunarodnom legislativom o osnovnim pravima i sudskom praksom, neophodno je da se čitav proces pripreme i kasnijeg donošenja zakona o načinu ostvarivanja prava na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja vrati u okvire propisane zakonodavne procedure koja uključuje obavezno učešće predstavnika svih zainteresovanih subjekata, civilnog društva i pravnih stručnjaka”, navode u MCP-u.

Isto tako, smatraju u MCP, mora se otvoriti dijalog koji će podstaći proces donošenja zakona u kome bi se otklonila diskriminacija crkava i vjerskih zajednica u drugim oblastima kroz odgovarajuću regulativu za prevazilaženje dugogodišnjeg blokiranja zahtjeva crkava I vjerskih zajednica, kao i drugih pravnih subjekata, za restitucijom ili obeštećenjem imovine konfiskovane tokom totalitarnog komunističkog režima, pravednu zastupljenost u državnim medijima, uključujući i tijela koja donose odluke o sadržajima za emitovanje, dobijanje odgovarajućeg pristupa javnom obrazovnom sektoru kako bi bili u mogućnosti da vrše vjersko obrazovanje u javnim školama u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima.

“Ako implementacija takvog inkluzivnog procesa i novog zakona koji odražava najviše standarde međunarodne zaštite slobode vjeroispovijesti ili vjerovanja bude uspješna onda ne bi samo poslužila društvenom miru i političkom pomirenju u Crnoj Gori već bi, takođe, mogla postaviti primjer najbolje prakse čitavom regionu”, zaključuju u Mitropoliji SPC.

Vlada je najavila da će u drugoj polovini ove godine biti donijet Novi zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve