Nezadovoljna predloženim Nacrtom, koji je Vlada Crne Gore utvrdila 2015., MCP je podnijela primjedbe na skoro svaki predloženi član.
“Učesnici Međunarodne naučne konferencije “Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja u Crnoj Gori” su pažljivo proučili i razmotrili proces pripreme i sadržaj Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti , koji je Vlada Crne Gore utvrdila 30. jula 2015. godine”, navodi se u saopštenju Mitropolije SPC.
U MCP tvrde da su učesnici Konferencije saglasno naglasili da je pravo na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja je prirodno, nezastarivo i neotuđivo pravo koje pripada svakom čoveku bez obzira na to gdje živi.
“Religija prethodi stvaranju države i mora biti priznata, a ne kreirana ili promijenjena od strane države. Međutim, svaka Vlada, uključujući i Vladu Crne Gore, ima pravo da olakša i reguliše postojeće ispoljavanje vjerskih uvjerenja kao integralni dio društvene stvarnosti”, navode u Mitropoliji SPC.
Prema njihovim riječima u evropskom kontekstu, Vlade, kada regulišu ostvarivanje ovih prava u javnom interesu, obavezane su Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (ECHR) , odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Smjernicama Savjeta Evrope (SE) i Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) i drugim relevantnim međunarodnim pravnim aktima.
“Shodno tome, pravo na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja podleže samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su proporcionalna, neophodna i dozvoljena u demokratskom društvu. Naročito ističemo da Vlada nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove crkava i vjerskih zajednica, niti može narušavati njihovu unutrašnju autonomiju, tj. njihova vjerska pravila i unutrašnji poredak. Protivpravno ili nepromišljeno djelovanje Vlade ili državnih organa u važnoj i delikatnoj oblasti kao što je donošenje zakona i pravno regulisanje prava na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja može dovesti do narušavanja vjerske tolerancije u društvu”, smatraju u Mitropoliji SPC.
Prema mišljenju učesnika konfrencije, brojne odredbe Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti nijesu u skladu sa obavezujućim međunarodnim konvencijama i drugim međunarodno-pravnim aktima, odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i gore navedenim Smjernicama Savjeta Evrope i OEBS-a.
“Na putu ka pristupanju Evropskoj uniji, Crna Gora je pozvana da uspostavi otvoren, redovan i transparentan institucionalni dijalog sa crkvama, vjerskim zajednicama i drugim organizacijama o pitanjima od zajedničkog interesa. Da bi se Nacrt zakona uskladio sa međunarodnom legislativom o osnovnim pravima i sudskom praksom, neophodno je da se čitav proces pripreme i kasnijeg donošenja zakona o načinu ostvarivanja prava na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja vrati u okvire propisane zakonodavne procedure koja uključuje obavezno učešće predstavnika svih zainteresovanih subjekata, civilnog društva i pravnih stručnjaka”, navode u MCP-u.
Isto tako, smatraju u MCP, mora se otvoriti dijalog koji će podstaći proces donošenja zakona u kome bi se otklonila diskriminacija crkava i vjerskih zajednica u drugim oblastima kroz odgovarajuću regulativu za prevazilaženje dugogodišnjeg blokiranja zahtjeva crkava I vjerskih zajednica, kao i drugih pravnih subjekata, za restitucijom ili obeštećenjem imovine konfiskovane tokom totalitarnog komunističkog režima, pravednu zastupljenost u državnim medijima, uključujući i tijela koja donose odluke o sadržajima za emitovanje, dobijanje odgovarajućeg pristupa javnom obrazovnom sektoru kako bi bili u mogućnosti da vrše vjersko obrazovanje u javnim školama u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima.
“Ako implementacija takvog inkluzivnog procesa i novog zakona koji odražava najviše standarde međunarodne zaštite slobode vjeroispovijesti ili vjerovanja bude uspješna onda ne bi samo poslužila društvenom miru i političkom pomirenju u Crnoj Gori već bi, takođe, mogla postaviti primjer najbolje prakse čitavom regionu”, zaključuju u Mitropoliji SPC.
Vlada je najavila da će u drugoj polovini ove godine biti donijet Novi zakon o slobodi vjeroispovijesti.