Evropska unija će nastaviti da ističe demokratizaciju i vladavinu prava kao oblasti u kojima je u Crnoj Gori potreban napredak, ali neposredno posredovanje, kao u slučaju Makedonije, nije na dnevnom redu. Opozicija u Crnoj Gori nema mnogo izgleda da uspije ako joj je cilj destabilizacija vlasti, kaže u intervjuu Vikend novinama poznati evropski ekonomski stručnjak i profesor bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov.
Gligorov ocjenjuje da Crna Gora i Makedonija imaju šansu da postanu članice Evropske unije u mandatu nove Evropske komisije, koja će biti izabrana tokom ove godine.
“Evropska unija se ranije dosta oslanjala na strategiju po kojoj je ključ za evrointegracije preostalog neintegrisanog Balkana napredak u Srbiji. Ukoliko se pristup, poslije makedonske demokratizacije, promijeni sa novom Komisijom, moguće je da će se pridruživanje Crne Gore i Makedonije razdvojiti od Srbije, Bosne i Hercgeovine i Kosova (a onda i Albanije) i da će se pregovori ubrzati”, ocjenjuje Gligorov.
Komentarišući političke i ekonomske interese velikih sila na Zapadnom Balkanu, Gligorov naglašava da najveću odgovornost za bezbjednost regije imaju Sjedinjene Američke Države, prije svega preko NATO saveza. Za Rusiju je, kako kaže, osnovni cilj zaustavljanje širenja NATO saveza, a potom da obezbijedi kontrolu nad izvorima energije na Balkanu.
“Kada je riječ o Balkanu, nema sumnje da se ruski uticaj ne povećava, ali destabilizacija nije trenutno u ruskom interesu. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Kina su u osnovi angažovane na očuvanju stabilnosti regije. Kada je riječ o Crnoj Gori, rusko nezadovoljstvo njenim učlanjenjem u NATO je jasno. Ali dosadašnji ruski napori da u osnovi srpskim strankama smijeni vlast u Crnoj Gori nijesu uspjeli. Eventualno međunarodno posredovanje u sukobima vlasti i opozicije obično vrši Evropska unija. Trenutno to nije na dnevnom redu nigdje u regiji, pa ni u Crnoj Gori. Evropska unija će nastaviti da ističe demokratizaciju i vladavinu prava kao oblasti u kojima je u Crnoj Gori potreban napredak, ali neposredno posredovanje, kao u slučaju Makedonije, nije na dnevnom redu. Opozicija u Crnoj Gori nema mnogo izgleda da uspije, ako joj je cilj destabilizacija vlasti. Uspjeh na izborima, uz odgovarajuće uslove za slobodnu i fer konkurenciju, to je već dostižniji cilj”, smatra on.
Odgovarajući na pitanje da li su protesti u državama regiona na neki način povezani Gligorov kaže da je riječ je o krizi legitimnosti.
“Ali, one imaju različite uzroke i vjerovatno domete. U Srbiji je, prije svega, riječ o nedostatku prostora, bilo u politici ili u javnosti, za djelovanje opozicije. Uz to, sva vlast – izvršna, zakonodavna, sudska -je u rukama jednog čovjeka, predsjednika države, koji nije ustavno ovlašćen da ima bilo koju od tih vlasti. Uz to, arogancija i verbalno nasilje nad neistomišljenicima gotovo svakodnevno i preko svih sredstava informi-sanja koje vlast kontroliše su nepodnošljivi. Što su sve uslovi za razvoj prave krize. U Albaniji je osporavanje legitimnosti vlasti manje-više stalno, od ranih devedesetih prošloga vijeka, i uglavnom iz istih razloga – korupcija – i istim sredstvima – sukobi na ulici i u institucijama. Slično je i na Kosovu. U Crnoj Gori, koliko sam u stanju da vidim, opozicija traži program kojim može da podupre osporavanje legitimnosti vlasti predsjednika države. Ranije je srpska opozicija bila neuspješna, dok se sada traži građanska alternativa. To bi moglo da dovede do promjena na sljedećim izborima. U Banja Luci opozicija nema mnogo izgleda, jer legitimnost ne znači ništa, sve dok Srbija i Rusija stoje iza Milorada Dodika. Uopšte govoreći, u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj je riječ o anti-autoritarnim krizama legitimnosti, dok je u Tirani i na Kosovu riječ o dugoročnijem nezadovoljstvu kvalitetom vlasti, ko god da je vrši”, smatra Gligorov.
Na pitanje mogu li i aktuelni protesti uticati na rejting Crne Gore u svijetu, na priliv stranih direktnih investicija, koje čine 10 odsto crnogorskog BDP – a Gligorov odgovara odrično.
“Nije riječ o novim pojavama, kako ja vidim, ne postoje očekivanja da bi crnogorske vlasti, pa uostalom ni opozicija, htjeli da ugroze privredni napredak. Uostalom, opozicija, ako želi da bude uspješna, ne može da otuđi poslovne ljude, domaće ili strane. Tako da se to ne očekuje. Inače bi se Crna Gora, imajući u vidu strane i javne dugove, suočila sa velikim problemima, čemu bi mogla da teži samo opozicija sa programom “što gore to bolje”, a to, znam i iz dosadašnjeg iskustva, nije popularno u Crnoj Gori”, rekao je on između ostalog.
Gligorov se osvrnui i na ulaganja Kine u regionu.
“Kina ima uglavnom komercijalne interese, prije svega kako bi imala bolji pristup evropskom tržištu i veći uticaj na njega. Tako da je Kina zainteresovana za stabilnost Balkana, što je neminovno dovodi u relativno tijesne veze sa onima koji su na vlasti”, naglasio je on.