Utorak, 21 Maja, 2024
Rubrika:

Izložba Matice crnogorske ”Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka” otvorena u Nacionalnoj biblioteci Češke u Pragu

Izložba će biti otvorena do 30. aprila

Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ sa 24 ilustrovana panoa i pratećim katalogom na češkom i engleskom jeziku, koju je Matica crnogorska priredila u čast 530 godina štamparske tradicije u Crnoj Gori, otvorena je sinoć u Pragu u Nacionalnoj biblioteci Češke u prisustvu brojne publike.

Program je realizovan uz podršku Ambasade Češke u Crnoj Gori i ambasadorke Janine Hrebičkove, poručuju iz Matice.

Prema riječima predsjednika Matice crnogorske Ivana Jovovića, izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ je ujedno i povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore i Češke, u čijim temeljima je ugrađena ćirilo-metodska tradicija, koja je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog i češkog naroda.

“Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, te njihovih učenika, tj. sljedbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa svojim autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio raspostranjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena, a što je bilo od presudnog značaja za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima. U tom kontekstu možemo sagledati i pojavu štamparstva u slovenskom svijetu, imajući, prije svega, u vidu činjenicu da među slovenskim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, s tim da Česi među spomenutim narodima posjeduju najbogatiji fond inkunabula – šezdesetak koje su štampane latiničnim pismom, dok Crnogorci imaju pet ćiriličnih inkunabula, zbog čega je bibilioteka „Klementinum“ upečatljivi ambijent za prezentaciju srednjevjekovnog crnogorskog štamparstva”, rekao je Jovović na otvaranju izložbe.

Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka, prema njegovim riječima, predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru.

“Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima. To je uzrokovalo da se djela srednjevjekovne tehnike štampe iz Crne Gore, kao i onih štampara sa crnogorskog prostora, poput Božidara Vukovića Podgoričanina, koji su djelovali u drugim sredinama, u kratkom periodu, do kraja XVI vijeka, potisnu i izgube na tlu Crne Gore, mada bogoslužbene ćirilske knjige iz ovih štamparija nalazimo u svjetovnim i crkvenim ustanovama širom država Balkana, ali i na tlu nekadašnje Austrougarske”, rekao je Jovović.

Kako je nasljeđe crnogorskog srednjevjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van zemlje porijekla, Matica crnogorska je uspjela u namjeri da fragmente pomenutih knjiga sabere u cjelinu, simbolički otvarajući proces vraćanja ove baštine u crnogorsku kolektivnu memoriju.

“Pri čemu je prezentovano nasljeđe dobilo internacionalno značenje, o čemu svjedoči i manifestacija u Pragu”, istakao je Jovović.

Smatra da je ova izložba događaj koji dodatno otvara horizonte na polju kulturne saradnje između institucija Crne Gore i Češke.

“S obzirom na to da odnosi između ove dvije države, odnosno naroda naročito su sadržajni u posljednja dva stoljeća, što je razlog da te relacije do danas počivaju na obostranom iskrenom prijateljstvu”, zaključio je predsjednik Matice crnogorske.

Na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ u Pragu govorili su direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltin, rukovodilac Slovenske biblioteke pri Nacionalnoj biblioteci Češke republike Lukaš Babka, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke republike Jan Marjan i češki istoričar František Šistek, saradnik Matice crnogorske.

Izložba će biti otvorena do 30. aprila.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve