Postoje datumi u godini koji bi nekim međunarodnim dekretom trebali biti izbrisani iz kalendara ili bi se odlukom Ujedinjenih nacija tog dana trebale zabraniti sve aktivnosti kako bi njihovo štetno dejstvo bilo što manje ili u potpunosti nestalo.
Jedan od takvih datuma je 15. april, koji je tokom istorije čovječanstvu nanio mnogo štete i nalazi se na crnoj listi kao najbaksuzniji dan u godini… A sve je počelo daleke 1811. godine i kletvom indijanskog vrača plemena Šauna…
Taj 15. april je i u Crnoj Gori više puta upamćen kao crn dan u godini i kod svih naših građana izaziva negativna sjećanja i bolne uspomene iz više razloga, i nije se samo jednom pokazao kao datum za dodatni oprez.
Naime, 15. aprila 1971. godine od posljedica ranjavanja u napadu na Ambasadu Jugoslavije u Štokholmu preminuo je ambasador Vladimir Rolović, kojeg je osam dana ranije smrtno ranio ustaški fanatik Miro Barešić.
Kao najtragičniji datum urezan u sjećanju najvećeg broja Crnogoraca jeste 15. april 1979. godine, kada je Crnogorsko primorje zadesio katastrofalan zemljotres koji je tog dana za samo nekoliko sekundi odno 101 život, a više od 600 građana Crne Gore je povređeno, dok je preko 80.000 stanovnika naše države ostalo bez krova nad glavom.
Posebno zanimljiva priča vezana je za američke predsjednike birane na okruglu godinu, a jedna od žrtva prokletstva indijanskog plemena Šauna je i 16. predsjednik SAD Abraham Linkmoln, na kojeg je 14. aprila 1965. godine u pozorištu iz neposredne blizine iz revolvera pucao Džon Vilks But. Linkoln je preminuo dan kasnije, dakle 15. aprila od posljedica ranjavanje metkom u glavu…
No vratimo se prokletstvu koje je više od vijeka bilo pogubno za američke predsjednike birane na okruglu godinu. Naime, indijanski vrač Tenskvatava, brat, poglavice Tekumseha, kojeg su u ratu 1811.godine amrički vojnici više puta prevarili prokleo je predsjednike koji će biti izabrani na okruglu godinu.
Amerikanci su početkom 19. vijeka Indijancima uzeli svu zemlju, a čaša je prelivena kada je konjica generala Vilijama Harisona, budućeg američkog predsjednika, napravila veliki pokolj i poubijala sve članove plemena Šauna. Nakon toga indijanski vrač pozvao je “duhove svojih predaka” i sa njima prokleo Harisona i Amerikance…
“Postaćeš veliki poglavica bijelog naroda, ali nećeš do kraja izvesti svoj mandat, ni ti ni bilo koji poslije tebe koji bude izabran u godini koja završava nulom. Umrijećeš nasilnom ili prirodnom smrću. Tako mi Manitua, ovako će biti, i svaki put kad umre neki američki predsjednik neka se svi sjete smrti mog naroda.”
Vilijam Harison izabran je za predsjednika 1840. godine i samo mjesec dana nakon stupanja na dužnost je umro i tako postao predsjednik sa najkraćim mandatom u istoriji SAD. Kletva je bila pogubna za sve američke predsjednike do Ronalda Regana koji je izabran za predsjednika 1980. godine, ali je on preživio atentat. Ukupno sedam američkih predsjednika u nizu biranih u godini koja završava sa nulom nije dočekalo kraj svog mandata.
Posebno dramatična je tragedija broda Titanik, koji je na svom prvom putovanju, pred ponoć 14. aprila 1912. godine, udario u ogromnu ledenu santu i negdje oko 2.20 minuta poslije ponoći tragično završio svoje prvo plovidbu. U toj tragediji živote su izgubila 1.523 od ukupno 2.224 putnika.
Dvije godine kasnije NATO je preuzeo odgovornost za bombardovanje i smrt 75 izbjeglica sa Kosova, koji su bili “kolateralna šteta” američkih djeljenja pravde.