Biblioteka za slijepe Crne Gore ovih dana obilježava 17 godina svog postojanja i rada, ali i jedan značajniji jubilej – 210 godina od rođenja vladara i vladike cetinjskog i crnogorskog, Petra II Petrovića Njegoša. Time se ova Biblioteka pridružuje brojnim ustanovama kulture širom Crne Gore i regiona koje obilježavaju ovaj važan datum tokom cijele ove kalendarske godine.
Upravo povodom jubileja BZSCG je odlučila da u sklopu redovne produkcije građanima pokloni svoje novo audio izdanje „Gorskog vijenca” i time osvježi i obogati ovdašnju ponudu koja će biti dostupna svima. Tekst najpoznatijeg Njegoševog spjeva pročitao je glumac Jovan Dabović, produkciju potpisuje Vladimir Jovović, a postprodukciju Slobodanka Grdinić.
Publikacija je intenzivno pripremana tokom prethodnih nekoliko mjeseci.
Da Crna Gora danas i Njegoš čini se, nemaju mnogo zajedničkog, smatra direktor Biblioteke za slijepe mr Božidar Denda, u svom obraćanju povodom obilježavanja ova dva značajna datuma kako za samu ustanovu tako i za čitavu državu.
“Pojavio se veliki, a možda čak i nepremostiv jaz između genijalnog pjesnika i crnogorskog vladike i vladara, sa jedne, i današnje Crne Gore u kulturološkom i društvenom pogledu, sa druge strane, bolje reći makar one zvanične, ali i dobrog dijela medijskih kuća, društvenih mreža, portala i drugih koji dominantno kreiraju javno mnenje. Svi oni uglavnom po malo prigovaraju Njegošu ili ga napadaju ili pak zamjeraju drugima zbog tih istih napada i kritike zbog nečeg drugog i drugačijeg u odnosu na ono što je njihov stav i njihova mjera u poimanju Njegoševog lika i djela”, smatra, između ostalog, mr Božidar Denda.
On naglašava da Njegoša ne smijemo tumačiti selektivno i prema dnevnopolitičkim potrebama jer time nanosimo nepopravljivu štetu sebi i Crnoj Gori, ne i Njegošu, jer se njegova veličina i značaj ne mogu umanjiti niti ostaviti u sjenci bilo kog prolaznog, kratkotrajnog političkog ili ideološkog manevra i procesa.
Glavni urednik programa BZSCG Aleksandar Ćuković, govorio je o Njegošu kao kulturnom obrascu.
Prema njegovim riječima, ako se ima u vidu šta fenomen kulturnog obrasca podrazumijeva po svojoj suštini, onda sasvim lako, gotovo empirijski, možemo ustvrditi da Petar II Petrović Njegoš jeste naš kulturni obrazac zbog pečata koje uspijeva da utisne u sfere književnosti, umjetnosti, vjere, nauke, filozofije, politike, prava, običaja, svakodnevice, tradicije, ideologije, pa i popularne kulture i njoj sličnih derivata.
Biblioteka će do kraja godine realizovati više različitih kulturnih i umjetničkih programa za svoje korisnike i uopšte najširi krug ljubitelja kulture.