Vlada Crne Gore preporučila je u polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana za poglavlje 23, pozivajući se na preporuke Venecijanske komisije, izmjene Ustava u dijelu provosuđa po kome bi izbor vrhovnog državnog tužioca trebalo izmjestiti van parlamenta.
Vlada je u obimnom dokumentu istovremeno preporučila da bi razloge za razrješenje sudija i tužioca trebalo takođe unijeti u najviši pravni akt.
– Crna Gora treba da izmijeni svoj Ustav u skladu s preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima, kako bi se obezbijedila nezavisnost i odgovornost pravosuđa, navodi se u petom polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana za 23. pregovaračko poglavlje – Pravosuđe i temeljna prava za period januar – jun 2017.
Venecijanska komisija
U dokumentu se precizira da bi izmjene, između ostalog, trebalo da obuhvate pitanja promjene sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta.
– Najmanje 50 odsto Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta trebalo bi da čine članovi koji dolaze iz pravosuđa. Ove članove trebalo bi da biraju njihove kolege koje predstavljaju različite nivoe pravosuđa, bez miješanja Skupštine (osim isključivo deklarativno), navodi se u dokumentu koji je usvojen na sjednici Vlade 27. jula.
Po Ustavu Crne Gore, Sudski savjet ima predsjednika i devet članova. Članovi Sudskog savjeta su: predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija, četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu, kao i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta.
Izbor
Tužilački savjet takođe ima predsjednika i deset članova. Predsjednik Tužilačkog savjeta je vrhovni državni tužilac.
Članovi Tužilačkog savjeta su pet državnih tužilaca koji imaju stalnu funkciju i najmanje pet godina radnog iskustva u obavljanju tužilačke funkcije, četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na predlog nadležnog radnog tijela jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde.
U dokumentu se precizira da tužioce ne bi trebalo da bira Skupština. Izmjenama Ustava koji su dogovorili vlast i opozicija tokom 2014. predviđeno je da vrhovnog državnog tužioca bira Skupština u dva kruga i to u prvom krugu dvotrećinskom, a u drugom tropetinskom većinom.
Takve restriktivne norme su dovele do toga da je jedva postignut kakav-takav konzenzus o izboru aktuelnog VDT Ivice Stankovića. U dokumentu se navodi i dio koji predviđa još jednu izmjenu Ustava.
– Razloge za razrješenje sudija i tužilaca bi takođe trebalo unijeti u Ustav, navodi se u odeljku Akcionog plana pod nazivom nezavisnost pravosuđa.
Teško do dvotrećinske većine za izmjenu Ustava
Da bi se mijenjale odredbe Ustava u dijelu pravosuđa, potrebna je dvotrećinska većina poslanika.
Takav scenario je trenutno teško izvodljiv, imajući u vidu opozicioni bojkot parlamenta i nepovjerenje vlasti i opozicije kada je u pitanju potencijalna promjena Ustava.
– Nije realno očekivati razgovore o promjeni Ustava, makar do kraja 2018, procjenjuje izvor Pobjede iz Vlade.
Izvor: Pobjeda