Udruženje boraca ratova od 1990. Crne Gore zahtijeva hitan prijem kod ministra finansija Aleksandra Damjanovića u cilju iznalaženja privremenog modela povećanja primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite, a od Vlade i Skupštine da do kraja godine pripreme i donesu izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
To je saopšteno na pres konferenciji Udruženja povodom zahtjeva za intervenciju koji će uputiti državi zbog visine primanja ratnih vojnih invalida, drugih boraca i porodica palih boraca.
Direktor Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, Radan Nikolić, rekao je da u prilog njihovom zahtjevu idu obavljeni razgovori sa predstavnicima više parlamentarnih stranaka.
„Predstavnici parlamentarnih stranaka najavili su podršku unapređenju sistema boračko-invalidske zaštite, što sadrži i predlog zaključaka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu sa 77 sjednice od 6. februara, koji se odnose na ratni zločin označen kao „Lora 3, a koji će biti podnijeti Skupštini na usvajanje“, podsjetio je Nikolić.
On je napomenuo da obim prava i visina primanja korisnika prava po osnovu Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti u Crnoj Gori su najmanji u regionu, a situacija je veoma pogoršana realizacijom programa „Evropa sad“.
„Zato imamo apsurd da je prosječna neto plata u novembru prošle godine u Crnoj Gori bila za 54 eura veća nego u Srbiji, a da su u Crnoj Gori od 1,8 do 3,5 puta manje lične invalidnine, 1,9 puta manje porodične invalidnine, tome priblžno manje nadoknade za tuđu njegu i ortopedski dodatak i druga primanja, u odnosnu na ista primanja u Srbiji“, naveo je Nikolić.
On je rekao da sve navedeno zahtijeva i promjenu zakonskog osnova za određivanje mjesečnih primanja u iznosu od 307 eura uz polugodišnje usklađivanje visine mjesečnih primanja.
„Posebno je alarmantna situacija sa RVI, kojih je po podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore ukupno 281, a od kojih je čak njih 217 raspoređeno u šest zadnjih grupa sa ličnom invalidninom od 41,65 do 124,90 eura. Što se do skora nije desilo, ti ljudi iz svih krajeva Crne Gore, s ogorčenjem traže hitnu intervenciju države.Nikolić je rekao da prema podacima Udruženja ratnih vojnih invalida Srbije, lična invalidnina zadnjih šest grupa RVI u toj zemlji iznosi od 126,88 do 267,11 eura“, naveo je Nikolić.
On je dodao i da prema podacima Udruženja ratnih vojnih invalida Srbije, lična invalidnina zadnjih šest grupa RVI u Srbiji iznosi od 126,88 do 267,11 eura
„Najveća lična invalidnina u Crnoj Gori izosi 693,88 eura, a u Srbiji 1.251,34 eura. Odnos najmanje i najveće invalidnine u Crnoj Gori je približno 1:17, a u Srbiji 1:10. Porodična invalidnina po osnovu palog borca u Crnoj Gori iznosi 416,39 eura, a u Srbiji 779,70 eura. Broj prava u sklopu boračko-invalidske zaštite u Crnoj Gori je 11, a u Srbiji 25, što je prvenstveno razlika u kvalitetu zaštite, koju je dužna da obezbijedi i Crna Gora“, naveo je Nikolić.
Kako je rekao za razlku od Crne Gore, boračko-invalidska zaštita u Srbiji sadrži niz drugih prava RVI od vitalnog značaja za njih uz bitnu napomenu u zakonu da su to prava i po osnovu nacionalnog priznanja.
„Tražimo da ih nadležni organi Crne Gore slijede u tome i konačno odbace diskriminaciju i predrasude prema borcima iz devedesetih“, poručio je Nikolić.
Prema njegovim riječima, posleratni sindrom sve je češći problem koji niko ne rješava i država o problemima ratnih veterana uopšte ne vodi računa.
„Ona prosto bježi od njih i ponaša se kao da rata nije ni bilo, kao da ti ljudi ne postoje“, kazao je Nikolić.
On je dodao da će tražiti boračke legitimacije koje će omogućiti državi da ima podatke o broju boraca i da svoja prava, koja su samo na papiru, lakše ostvaraju sa ispravom
Prema njegovim riječima, to je urađeno u Srbiji, Republici Srpskoj, a imaju ih u Hrvatskoj.
„Već ponedjeljak ćemo uputiti zahtjev za prijem ministru Damjanoviću i nadam se da ćemo zajedno sa ministrom rada i socijalnog staranja, odmah formirali Radnu grupu koja će raditi na izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti“, zaključio je Nikolić.
Član Predsjedništva Udruženja boraca, Veselin Krcunović, naglasio je razliku između zakona Crne Gore i Srbije.
„U Članu 5. Zakona Srbije stoji: Pripadnik oružanih snaga Savezne Republike Jugoslavije vršio vojne dužnosti ili druge dužnosti za vojne ciljeve ili za ciljeve državne bezbjednosti radi odbrane suvereniteta nezavisnosti i teritorijalne cjelokupnosti Savezne Republike Jugoslavije od 24. marta do 26. juna. 1990. godine“, rekao je Krcunović.