Istraživanje Zavoda za statistiku pokazalo je da je lani u Crnoj Gori bilo 5,3 odsto stanovništva koje je ekstremno materijalno ugroženo, dok je u riziku od siromaštva bilo 23,6 odsto građana.
Kako je pojašnjeno na jučerašnjoj prezentaciji istraživanja o dohotku i uslovima života za period 2013-2017. godine, prvi put je ispitivana deprivacija, odnosno mogućnost domaćinstva da priušti ono što se smatra normalnim za pristojan život.
Kako je rečeno, u stanju ekstremne materijalne ugroženosti nalaze se osobe koje ne mogu sebi da priušte pet i više od devet stavki koje predstavljaju standard Evropske unije. To su: adekvatno zagrijavanje stana, veš-mašina, automobil, sedam dana odmora van kuće godišnje, neočekivani finansijski trošak iz sopstvenih sredstava, telefon, TV u boji, meso ili riba u obroku svakog drugog dana, redovno plaćanje rente, rate za stan ili drugog kredita ili komunalnih usluga za stan u kom domaćinstvo boravi.
Da je materijalno ugroženo, odnosno da ne može da priušti tri i više od ovih devet ovih stavki izjavilo je 35,2 odsto stanovništva. Izrazito materijalno ugroženih, onih koji ne mogu da ispune četiri ili više stavki je 13,9 odsto.
Direktorica Zavoda za statistiku Gordana Radojević pojasnila je da je istraživanje rađeno godišnje u periodu 2013-2017. godine, te da su ista domaćinstva anketirali četiri godine. Prosječan uzorak je 5.100 ljudi, a istraživanje je, kako je precizirala, rađeno prema standardima EU, te su od Eurostata dobili pohvalu i potvrdu za kvalitet. – Svaki pojedinac koji zarađuje manje od 175 eura u riziku je od siromaštva – navela je ona.
Kako je prošle godine 23,6 odsto stanovništva bilo u riziku od siromaštva, u odnosu na 2013. godinu stopa rizika se smanjila za 1,6. Stopa rizika siromaštva u EU, prema njenim riječima, iznosi 17,1 odsto, a najmanja je u Islandu 8,8 odsto, dok je najveća u Srbiji 25,5 odsto.
Pomoćnik direktorice MONSTAT-a Vuk Čađenović je, saopštavajući podatke istraživanja koja se tiču djece, naveo da je lani stopa materijalne deprivacije djece, odnosno mogućnosti da domaćinstvo priušti tri od devet stavki koje predstavljaju standard Evropske unije, iznosila 38,2 odsto, stopa izrazite materijalne deprivacije (nemogućnost ispunjavanja četiri ili više stavki) je 18, 2, a ekstremne (pet ili više stavki) 8,4.
Ekspertkinja UNICEF-a Ekatarina Čen je istakla da je relativna stopa siromaštva djece u Crnoj Gori blizu skoro 32 procenta, u kojoj se nalazi jedno od troje mališana, što je, kako je ocijenila, prilično visoko kada se posmatra prosjek 28 zemalja Evropske unije, gdje je to jedno od petoro djece. Stopa u našoj zemlji, kako je rekla, slična je sa onim u susjednim zemljama. Navela je da u Crnoj Gori 40 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u 2016/17 (EU prosjek: 25 odsto). Nadležni, prema njenim riječima, moraju da obezbijede poboljšanje ove statistike na način što će, između ostalog, podsticati i povećavati dječije dodatke, ali i pomagati roditeljima da rade.
Apsolutno siromašnih 4,4 odsto
Direktorica Zavoda Gordana Radojević je pojasnila da su mjerili i aposolutnu liniju siromaštva, odnosno prag mogućnosti zadovoljavanja minimalnih životnih potreba do koje dolaze na osnovu potrošnje domaćinstava, te su došli do podatka da je u 2017. godini iznosila 192,42 eura eura mjesečno po osobi.
– Dinamika ankete o potrošnji domaćinstava se promijenila i nijesmo bili u mogućnosti da izračnamo na nacionalnom nivou koliko je stanovništa procentualno u riziku od siromaštva, pa smo se poslužili međunarodnom linijom apsolutnog siromaštva koju objavljuje Svjetska banka.
Prema tome, svaki pojedinac koji u Crnoj Gori troši ispod 5,5 dolara dnevno, jeste siromašan. Prema tim podacima, apsolutno siromašnih u Crnoj Gori, koji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe je 4,4 odsto – navela je Radojević.
izvor: Pobjeda