Subota, 27 Jula, 2024
Rubrika:

SO KOLAŠIN USVOJILA SAGLASNOST NA UGOVOR O IZGRADNJI KOMUNALNE INFRASTRUKTURE: Investitori uštedjeli kolašinskom budžetu više od milion eura

Na lokalitetu Kolašin 1600 izgrađeni su ili u fazi izgradnje objekti S, Q i R, za koje je investitor platio naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, u ukupnom iznosu od 106.987 eura. Procijenjena obaveza investitora po osnovu te vrste naknade za sve objekte koje namjerava da gradi je oko 2,85 miliona eura.

Skupština Opštine Kolašin većinom glasova ovlastila je predsjednika Opštine Petra Bakića da potpiše Ugovor o izgradnji komunalne infrastrukture.

Naime, na lokalitetu Kolašin 1600 izgrađeni su ili u fazi izgradnje objekti S, Q i R, za koje je investitor platio naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, u ukupnom iznosu od 106.987 eura. Procijenjena obaveza investitora po osnovu te vrste naknade za sve objekte koje namjerava da gradi je oko 2,85 miliona eura.

“Kako je iznos uplaćene naknade nedovoljan za izgradnju komunalne infrastrukture za potrebe funkcionisanja objekata, investitor je pokazao interesovanje da izvrši opremanje građevinskog zemljišta, ne samo za izgrađene objekte već i za objekte koji će se graditi u narednom periodu… Procijenjeni troškovi izgradnje komunalne infrastrukture iznose 2.47 miliona eura…”, piše u obrazloženju predloga Odluke o saglasnosti.

Razlika u vrijednosti naknade za komunalno opremanje i vrijednosti planiranih radova, pada na teret investitora, zahvaljujući čemu će Opština da uštedi 293.000 eura.

Razlika između procijenjenog iznosa ukupnih naknada i troškova za izgradnju komunalne infrastrukture u okviru Planinskog centra Kolašin 1450 je još veća. Na toj lokaciji izgrađeni su ili u fazi izgradnje objekti B, D i E, i nekoliko chalet-a (vile) za koje je investitor Ski resort Kolašin 1450 platio 84.594 eura naknade. Za komunalnu infrastrukturu na tom dijelu Bjelasice biće potrebno, kako je procijenjeno, čak 2,84 milona eura, pa će investitori obezbijediti još 924.262 eura.

Da se na ovaj potez nije moglo čekati, pokazuje i podatak da je stub državne žičare K7, koji nije izgrađen na lokaciji koja je predviđena planskim dokumentom, i čiji temelji nijesu u dimenzijama koje su bile predviđene za to, prijetio da se uruši. Ali se zahvaljujući privatnom invesitoru ušlo u sanaciju problema na način koji je struka zahtijevala. Očigledno je da se na državnim projektima fušerisalo, pa je nepohodno da invesitori preuzmu izgradnju infrastrukture kako bi bila odrađena na kvalitetan način, uz stalni nadzor i kontrolu, da se izbjegne „smanjenje“ dimenzija temelja stubova, čija je razlika otišla u privatne džepove.

L.P.Đ.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve