Srijeda, 24 Aprila, 2024
Rubrika:

Nastavak dvodnevne Konferencije o ekonomiji, održan panel na temu ”Inovacije: Pre(d)uzmi ideju”

Nastavljena dvodnevna Konferencija o ekonomiji 2023. Privredne komore Crne Gore

Panelom na temu „Inovacije: Pre(d)uzmi ideju“, 12. nastavljena dvodnevna Konferencija o ekonomiji 2023. Privredne komore Crne Gore, u čijem je fokusu ekonomski horizont Regiona.

Uvodničar je bio Habib Lešević, preduzetnik i motivacioni govornik, NUU Berlin, a moderator diskusije Velibor Bošković, direktor Naučno-tehnološkog parka Crne Gore. Na ovu značajnu temu diskutovali su panelisti: Valentina radulović, osnivačica Flourish, Carl Warkentin, osnivač Circular Textile Platform @ CIRCULAR REPUBLIC, Laura Martin, regionalni director za jugoistočnu Evropu kompanije Glovo i Danilo Bunčić, direktor infrastrukture projekta P3Mobility.

Habib Lešević je govorio na temu „Kako uspostaviti inovaciju da biste iz korijena promijenili biznis“.

“Inoviranje znači uvesti novo u već uspostavljeno. Inovacija nije radikalna transformacija stvarnosti. Preduslov je osporiti status quo i da uvidimo šta možemo uraditi novo i bolje. Tako evoluiramo u drugačije stanje stvari. Za nas to izgleda lako, ali nije, jer smo prirodno pripremljeni da nam to bude problem”, kazao je Lešević.

Kao prepreke inovacijama, među ostalima, vidi svojevrsnu neurološku programiranost čovjeka da ne osporava status quo ako je za njega iole pozitivan, kao i urođenu inerciju prema realizaciji novih stvari.

“Kada počnemo mijenjati status quo ulazimo u zonu nepoznatog, a programirani smo da se opiremo neizvjesnosti. Kretanje ka novom predstavlja rizik da budemo isključeni iz grupe koja radi stvari na isti, stari način”, kazao je on.

Poziva privrednike da preispitaju svoje prakse, i okrenu se heuristici koja vodi inovacijama, umjesto procesnom pristupu koji podstiče status quo i kontrolu.

“Naglasite značaj učenja u odnosu na predviđanje i kontrolu. Menadžment često bira put najmanjeg otpora, ali je u komunikaciji sa zaposlenima bolje biti iskren nego prijateljski nastrojen, te zasnivati organizaciju na meritokratiji. Kompanijska kultura treba da bude usmjerena ka svrsishodnom. Potrebno je pokrenuti zaposlene i ka holističkom djelovanju i stvaranju novih vrijednosti”, zaključio je Lešević.

Velibor Bošković istakao je da je tema inovacija prilično eksploatisana ali da se nedovoljno razumiju njeni procesi i značenje.

“Svi u zajednici moramo nešto preduzeti da bi se stvari mijenjale, u suprotnom se ništa nikada i neće ostvariti. Izlazak iz zone komfora je uvijek neizvjestan, ali moramo pokušati”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, moramo razumjeti okolnosti i činjenice koje nas dovode do toga da radimo na održivosti start-apova kako bi na taj način doprinijeli snaženju cjelokupne crnrogorske ekonomije.

“Održivost start-apova je nešto na čemu svi treba da radimo jer se iz njih može izroditi veliko, kao što je kompanija Rimac automobili, te pomoći razvoju cijele ekonomije i njenoj digitalnoj transformaciji”, kazao je Bošković.

Valentina Radulović, osnivačica kompanije Flourish je posebno zahvalilila Privrednoj komori Crne Gore što je prepoznala i uvrstila temu inovacija u svoju agendu, ističući da su inovacije pravi put ka boljoj i produktivnijoj ekonomiji.

Ona je podijelila svoju priču o osnivanju start-apa, koja je netipična za naše prilike.

“Izlazak iz jedne velike kompanije u kojoj sam radila 17 godina, iz moje naizgled komfort zone, jeste bilo traumtično. Naš poslovni ambijent nije baš otvoren za promjene, a kamoli inovacije, a ja sam sa svojom koleginicom odlučila da krenem u specifične preduzetničke vode koje se tiču edukacija”, kazala je ona.

Kako je navela, u svojoj kompaniji se bave edukacijom djece u oblasti digitalnih vještina, za koje cijeni da su neophodne u dobu u kojem živimo.

“Mi ih ne učimo samo pukom programiranju, već kreativnosti, logici i emotivnoj inteligenciji. Upornost je ključna , bez toga , čak ni u start-ap svijetu, nema uspjeha”, poručila je Radulović.

Kako bi unaprijedili naš preduzetnički naš startap sistem, smatra da je prvenstveno nephodno nephodna edukacija, ali i obezbjeđivanje lakšeg pristupa finansijama.

“Kultura inovacija nam je potrebna još od vrtića. Da gajimo i ohrabrujemo djecu da budu inovativni, kreativni, te da je u redu da prave greške, ali i da pokušaju ponovo”, zaključila je Radulović.

Carl Warkentin smatra da će do 2030. godine većina kompanija imati inkoroporiran koncept cirkularne ekonomije u svoj biznis.

“Svaka kompanija koja želi da bude uspješena u narednoj deceniji mora da inkorporira principe cirkularne ekonomije, kako bi bila resursno efikasna. To je biznis model za budućnost. Kompanije moraju da uvedu nove koncepte poslovanja kako bi se prilagođavale okolnostima a to je vrlo interesantno za start-apove koji mogu brzo da mijenjaju biznis modele”, rekao je Warkentin.

Naglašava da ne možemo biti cirkularni ukoliko smo fokusirani samo na sebe a nijesmo povezani sa okruženjem.

“Moramo se fokusirati na mogućnost da iskoristimo sopstvene resurse. Trenutno, recimo, recikliramo svega jedan odsto odjeće i tekstilna industrija je jedan od najvećih zagađivača. Kad bismo u Njemačkoj reciklirali sav pamuk bili bismo treći najveći snabdjevač ove sirovine u svijetu”, naveo je on.

Warkentin smatra da se moramo prilagoditi cirkularnoj ekonomiji već sada, promijenimo način razmišljanja i poslovanja da bismo mogli da radimo i za deset godina. Smatra da startapovi daju odlične poslovne ideje i treba ih povezati sa velikim preduzećima na obostranu korist.

Danilo Bunčić istakao je da je u svijetu inovacija upornost ključna sposobnost, te da je takođe od izuzetne važnosti oko sebe imati dobar tim, dovoljno „lud“ da izdrži određene napore i sprovede sve što zamislite, ali i da je neophodan faktor sreće.

“Smatram da je jako važno razvijate ekosisteme i zajednice inkubatora znanja, gdje ljudi zajednički dolaze do određenog nivoa samosvjesnosti i znanja”, kazao je on, dodajući i da udruživanje kompanija može značajno pomoći razvoju inovacija.

Prema njegovim riječima, iz kompanije Rimac gdje je radio dugo godina, izašlo je jako puno start-apova, sa ljudima koji su tamo učili i razvijali se.

Bunčić je istakao da naš region ima zaista veliki potencijal za razvoj start-apova, ali da je najbitnije ljude ohrabrivati, pružiti im prostor da se slobodno izraze, kako bi izašli iz svoje zone komfora i napravili nešto novo.

“„Know how“ imamo sve više, ali je ključno učenike i studente više motivisati da budu kreativniji i idu u smjeru inovacija”, poručio je on.

Laura Martin je opisala put kompanije Glovo od osnivanja i kako je transformacijom procesa došlo do njenog rasta i poslovanja u 25 zemalja Evrope, Centralne Azije i Afrike.

“Naša glavna „opsesija“ je da transformišemo način na koji se digitalizuju gradovi u kojima poslujemo. Za Glovo je tehnologija glavni stub kompanije koji povezuje naše korisnike i kurire. Mi dajemo lokalnim biznisima alatke da se povežu online. Recimo, 30 odsto restorana je prvi put pristupilo online kanalima preko Glova”, kazala je Martin.

Prema njenim riječima, da bi došli u lidersku poziciju, pored tehnologije važna je brzina kojom se razvijate i reagujete.

“Budite agilni u donošenju odluka. Mi pokušavamo da uvijek budemo korak ispred i izlazimo van zone komfora. Resurse smo usredsredili na zemlje gdje smo imali bolje rezultate u odnosu na konkurenciju. Takođe, naši lokalni timovi imaju mnogo prostora i moći za odlučivanje čime doprinose da budemo bolji od konkurenata i prilagodimo se potrebama okruženj”, rekla je ona.

Ističe važnost edukacije o novim servisima koje nude, kreiranja dobrog iskustva korisnika, proaktivnog pristupa u poslovanju i realizacije novih ideja.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve