U prvih 100 dana svog mandata, Vlada se suočava s kritikama i skepticizmom, a ekonomista Ammar Borančić ističe da su očekivanja građana ostala neispunjena. Naglašava da je socijalna agenda, na kojoj je Vlada bazirala svoj politički uspon, ostala zanemarena, dok su populistička obećanja ostala neostvarena. Borančić posebno ističe nedostatak transparentnosti u programu rada Vlade, te upozorava na nepoznanice u vezi s programom Evropa sad 2, čija implementacija, prema njegovom mišljenju, može dodatno pogoršati ekonomske probleme zemlje.
S druge strane, analitičarka javnih politika iz Preokreta Andrijana Radović primjećuje da obećanja dominiraju kada je sadašnja Vlada u pitanju, ali i da je često prate odgode u njihovoj realizaciji, što ukazuje na taktiziranje i strategiju pripreme za buduće izbore. Iako su neki koraci poput organizacije popisa i izbora sudskih instanci bili pozitivno ocijenjeni, Radović ističe nedostatak jasne socijalne politike te apeluje na građane da insistiraju na ostvarivanju obećanja. Dok se političke kombinacije i retorika ostavljaju po strani, fokus bi trebalo da bude na realnim rješenjima za ekonomske i socijalne izazove kako bi se zemlja uspješno nosila s potencijalnom krizom.
Socijalna pitanja ostala u zapećku
– Ako se po jutru dan poznaje, teško da ova vlada može donijeti značajnije iskorake za Crnu Goru. Ono na čemu je temeljila svoj politički uspon, socijalna pitanja, ostalo je potpuno u zapećku bez ikakve indicije i projekcije da će uopšte biti moguće realizovati populistička obećanja. Kažem obećanja jer ekspoze i program rada Vlade, podsjetiću, od premijera kada je biran u Skupštini nijesmo ni imali priliku da čujemo – naglasio je Borančić za Pobjedu. On ističe da je program Evropa sad 2 još uvijek nepoznanica crnogorskoj javnosti.
– Sa projektovanim budžetom u kojem u samoj projekciji fali oko 700.000 miliona eura, ili gotovo jedna trećina prihoda, iluzorno je očekivati da se uspiju servisirati i osnovne potrebe države, a kamoli relizovati bilo kakav dodatni program poput ES2 čija je jedina projekcija još više potrošnje bez jasnog pokrića na prihodnoj strani. U ovakvom ambijentu, relizacija ovakvog programa samo bi dodatno podstakla inflaciju i bila udarac za tržište koje već sad kaska za javnom upravom kada su u pitanju zarade, što je nečuveno za bilo koju državu EU. Jedino što su građani dočekali jeste povećanje minimalnih penzija, što jeste značajno za dio penzionera, ali i diskriminatorski za veći dio naših sugrađana koji su ostali bez ujednačenog uvećanja ovog primanja – poručio je Borančić.
Kaže da činjenica da Vlada nije sposobna da ispuni ono što je sama potpisala kroz kolektivne ugovore sa zdravstvom ili prosvjetom dovoljno govori, a najavljeni štrajkovi prosvjetara najvidljiviji su rezultat ekonomske politike Vlade Crne Gore- neplanski, bez jasne vizije i zatvaranje očiju pred problemima.
– Istovremeno, rezultat takve politike je i galopirajuća inflacija, ali i nedostatak želje ili umijeća Vlade da se suoči sa inflacijom, pa su i dosadašnja povećanja zarada ostala potpuno beznačajna kada je u pitanju životni standard građana koji za prosječna primanja mogu sebi da obezbijede mnogo manje potrepština nego ranije, iako svjetsko tržište već neko vrijeme bilježi pad cijena namirnica. Da ne govorim o potpuno zaboravljenoj priči o obezbjeđivanju robnih rezervi dok se istovremno najavljuje povećanje poreza na dodatnu vrijednost – poručuje Borančić.
S druge strane, pohvaljuje iskorake koji se tiču zadovoljavanja kriterijuma za pregovarčka poglavlja sa EU, 23 i 24, ključna za Crnu Goru, kroz izbor najviših sudskih i tužilačkih instanci, što su ocijenili i naši evropski partneri.
– Ohrabrujemo Vladu da suštinski, a ne samo retorički, zaista nastavi takvim koracima i pokuša da očuva evropsku perspektivu Crne Gore koja je djelovanjem posljednje dvije vlade dovedena u pitanje. To je strateški važno pitanje naše države oko kojeg moramo imati konsenzus u svom političkom djelovanju.
Analitičarka javnih politika iz Preokreta Andrijana Radović kazala je da je sto dana Vlade dominatno obilježila obećanja i najava postepenog odlaganja njihove realizacije.
– Dajem dva primjera: prvo da će prosječna zarada 1.000 eura biti za godinu od stupanja na dužnost se ipak prolongira više mjeseci i izgradnja dva auto-puta neće biti za četiri godine, već za šest ali će biti uz još dvije brze ceste. U oba slučaja imamo sličan model, da odlaganjem otvarate sebi manevarski prostor i kupujete vrijeme, uz moguću pripremnu strategiju za naredne izbore uz izgovor da nemate povoljan politički ambijent da ostvarite zacrtane ciljeve. Korektnosti radi, minimalmna penzija ide na 450 eura, ali ostaje da se vidi koje će to posljedice imati jer sada imamo izjednačenu minimalnu platu i minimalnu penziju, uz otvoreno pitanje kako će ići dinamika rasta ostalih penzija – istakla je Radović.
Obećanja ili taktiziranja
Za to što je na prezentaciji povodom 100 dana premijer pomenuo ostavku ukoliko ne ispuni obećanja kaže da jeste korak koji na principijelnoj ravni treba pozdraviti.
– To ni u kom slučaju ne znači da moramo odustati od kontrole rada Vlade, transparetnosti i da pristajemo da srljamo u nerezonska i prekomjerna zaduživanja. Jedno treba da prati drugo, u suprotnom radi se samo o taktiziranju gdje bi podnošenje te vrste odgovornosti bilo nedovoljno, ukoliko bi se napravila recimo dugoročna šteta na polju javnih finansija ili ukoliko bi to bilo samo priprema za bolju poziciju na novim izborima – kazala je Radović.
Ona vidi prolongiranje i kada su u pitanju prosvjetari.
– I pored velikog optimizma ne pokazuje mogućnost da ispuni obaveze koje ima recimo prema prosvjetarima, ali da i tu takođe vidimo želju za prolongiranjem ispunjenja tih obaveza. Ujedno, ekspresno smo zaduženi za 159 miliona eura, a u decembru smo imali deficit od 146 miliona eura – istakla je Radović.
Naglasila je da trenutno ne vidi kakvu socijalnu politiku preferiria Vlada, posebno u aktivnostima koje su složene: od stambene pa sve do politike brige o starima, recimo.
– Ono što jeste za pohvalu, to je svakako organizovanje popisa u atmosferi koja je inicijalno bila naelektrisana, a koji se na kraju realizovao, ipak, nakon neke vrste sprovedenog dijaloga. Izabrani su VDT, tri člana Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, ali valja naglasiti i da je to zasluga parlamenta, naravno uz participiranje i stranke kojom premijer rukovodi. Evropska unija je pokazala blagonaklonost na samom početku, ali da razumijemo da oni tu vrstu konstruktivnog i blagonaklonog odnosa imaju na početku admisnistracije ne bi li je, između ostalog, ohrabrili da poradi na postizanju standarda koje zahtijeva članstvo u EU, a koji bi i nama kao državi bili od velike koristi, pored samih ekonomskih benefita – naglasila je Radović i na kraju poručila građanima da treba da insistiraju na realizaciji obećanja.
– Političku kombinatoriku ostavimo onima koji je sad stavljaju u prvi plan, a u ovom periodu najodgovornija je politika koja promišlja rješenja iz izlaska iz potencijalne krize, prije svega mislim na ekonomsku i socijalnu. Obećanja smo vidjeli mnogo u prethodnom periodu, vrijeme je da živimo u realnosti – poručila je Radović.