KOLAŠINSKI BOB IPAK SKORO TRI PUTA SKUPLJI OD JAHORINSKOG: Korupcija u najavi

Tender koji je Uprava za kapitalne investicije raspisala 05. aprila ove godine za izgradnju novog boba na šinama kao sastavnog dijela šestosjedne žičare K8 Troglava, u zoni Ski centra Kolašin 1600, ukupne vrijednosti od tri miliona eura bez, odnosno 3,63 miliona sa PDV-om, projekat je Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, na čijem čelu je Vladimir Martinović. Interesantan je podatak da je Martinović, kao predsjednik Opštine, Odluku za određivanje lokacije potpisao još u martu prošle godine.

Ovaj projekat, sporan sa više aspekata, skoro tri puta je skuplji od onoga na Jahorini, otvorenog 2019. godine, koji je koštao 1.800.000 eura ali je u tu cijenu bio uključen i prateći objekat koji je izgrađen u blizini vještačkog jezera na vrhu Jahorine. Riječ je Olimpijskom baru, izgrađenom na 1.879 metara nadmorske visine sa više od 700 kvadratnih metara prostora.

Po nezvaničnim procjenama stručnjaka iz ove oblasti, izgradnja Olimpijskog bara koštala je oko 700.000 eura. Kada se ta cifra oduzme od 1.800.000 eura koliko je uloženo u jahorinski bob sa objektom, ostaje da je sam bob koštao oko 1.100.000 eura.

Sa druge strane, ovaj kolašinski bez pratećeg objekta košta više od tri miliona. U informaciji Ministarstva turizma se ne navodi kako se došlo do te cifre, na osnovu kojih parametara i inputa i kada se očekuje povrat investicije, da bi građani Crne Gore koji ga plaćaju, znali precizno šta se radi sa njihovim novcem.

Da sve miriše na, u najmanju ruku, nelegalne radnje i korupciju, dokazuje i podatak da je, kako kažu u Ministarstvu turizma, cijena projektovana “na osnovu analize tržišne vrijednosti Skijališta Crne Gore”.  Kakvi „esperti“ za tržište rade u Skijalištima, pokazuje činjenica da je samo ove godine država uplatila kompaniji 200.000 eura za isplatu zarada, a da je prethodne, 2022. godine preduzeće poslovalo sa minusom od čak 230.000 eura. Skijališta Crne Gore su odavno pojela osnivački kapital, poslovanje je pratilo niz afera, od partijskog zapošljavanja, preko nezakonitih imenovanja u Odbor direktora do pozicioniranja kadra URA na rukovodne pozicije. I to je samo vrh ledenog brijega.

Država se, dakle, u poslu vrijednom tri miliona eura, oslonila na analize vječitih gubitaša. Očigledno je da nekome sa državnog, ali i lokalnog nivoa odgovara ovaj ”uspon” cijene kolašinskog boba na više od tri miliona eura, i gotovo tri puta skupljeg od jahorinskog, kada se umanji za cijenu Olimpijskog bara.

Da su finansijski padovi, a cjenovni usponi više nego sumnjivi očekivano je, s obzirom da je u čitav posao umiješan Dejan Ljevnaić, direktor OC Jahorina. Naime, bob na Jahorini je realizovao Ljevnaić, a izradila ga kompanija SunKid, čiji je zastupnik takođe Ljevnaić. Očekuje se da će upravo ova kompanija dobiti posao i u Kolašinu, jer je Ljevnaić odavno infiltriran u poslove Skijališta Crne Gore, gdje vedri i oblači zajedno sa svojim drugom, Predragom Milanovićem, koji pokriva funkcije pomoćnika izvršnog direktora i rukovodioca sektora tehničkih poslova i razvoja.

Kako su Milanović i Ljevnaić „razvili“ Skijališta, pokazuje podatak da je preduzeće odavno trebao da ode u stečaj jer ne može da pokrije ni tekuće poslovanje. Takvoj kompaniji država sada radi bob, po projektovanom cijenom od tri miliona koja ne samo da nema tržišno uporište, već je potpuno izvjesno da nikada neće vratiti početna ulaganja. Umjesto da se fokusiraju na vještačko osnježavanje i taj novac ulože u te svrhe, Ministarstvo pravi „ringišpil“ na Bjelasici.

Da bi građanima bilo jasnije o čemu se radi, bob koji planiraju da „ugrade“, ne može da radi bez žičare, a zimi se mora demontirati. Bob koji je na jednoj šini, ide metar od zemlje a ručno se prebacuje na žičaru i onda se na vrhu opet ručno skidaju. Minimum pet fizičkih radnika treba da ga opslužuje u svakom trenutku.

Portal Aktuelno će detaljno pisati o Ljevnaićevim poduhvatima u regionu i kako je OC Jahorinu doveo u minus koji se mjeri stotinama miliona eura. Da se to ne bi desilo Kolašinu, nadležni državni organi bi morali da reaguju. Jer je korpuciju bolje spriječiti, posebno kada su sumnje u nelegalne radnje više nego očigledne.

L.P.Đ.