Srijeda, 26 Januara, 2022
Rubrika:

Globalni rast će se smanjivati do 2023., povećavajući rizik od otežanog zaduživanja za ekonomije u razvoju

Očekuje se osjetno usporavanje globalnog rasta s 5,5 procenata u 2021., na 4,1 procenat u 2022. i 3,2 procenta u 2023., kako se neobično velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna i monetarna podrška prekidala širom svijeta

Nakon snažnog oporavka u 2021., globalna ekonomija se suočava s izrazitim usporavanjem uz prijetnje uzrokovane novim varijantama COVID-19 i povećanjem inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju, navodi najnoviji izvještaj Svjetske banke pod nazivom Globalni ekonomski izgledi. Očekuje se osjetno usporavanje globalnog rasta s 5,5 procenata u 2021., na 4,1 procenat u 2022. i 3,2 procenta u 2023., kako se neobično velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna i monetarna podrška prekidala širom svijeta.

Brzo širenje omikron varijante ukazuje da će pandemija, vjerovatno, u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti. Pored toga, primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama – uključujući Sjedinjene Države i Kinu – će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju. U vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi valovi COVID-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, bi mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.

“Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s COVID-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni  problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju. Da bi se više zemalja postavilo na povoljnu putanju rasta, potrebno je koordinirano međunarodno djelovanje, kao i sveobuhvatan niz odgovora nacionalnih politika”, rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju. Očekuje se da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s 5 procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023. – što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije varate u pred-padnemijske trendove u tim ekonomijama.

Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023.

Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje; dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati 4 procenta ispod pred-pandemijskog obima. Za mnoge ranjive ekonomije, to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog  pred-pandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod.

U međuvremenu, rastuća inflacija – koja naročito teško pogađa radnike s niskim primanjima – ograničava monetarnu politiku. Na globalnom nivou i u naprednim ekonomijama, inflacija je na najvišim nivoima još od 2008. Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju, dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače svoju podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak – dosta prije završetka oporavaka.

Najnoviji izvještaj Globalni ekonomski izgledi sadrži analitičke odjeljke koji daju aktuelni uvid u tri prepreke koje se javljaju i stoje na putu trajnog oporavaka u zemljama u razvoju. Prvi odjeljak, o dugu, poredi posljednje međunarodne inicijative za prevazilaženje problema neodrživog duga u zemljama u razvoju – Zajednički okvir G20 – s prethodnim koordiniranim inicijativama za olakšanje smanjenja duga. Uz napomenu da je COVID-19 doveo ukupni svjetski dug do najviših nivoa u posljednjih pola stoljeća, iako je okruženje kreditora postalo izuzetno složeno, zaključuje da će se buduće koordinirane inicijative za smanjenje duga suočavati s većim poteškoćama za ostvarivanje uspjeha. Primjena iskustva stečenih tokom prethodnih restrukturiranja na Zajednički okvir G20, može povećati njegovu efektivnost i izbjeći nedostatke s kojima su se suočavale ranije inicijative.

“Odluke koje kreatori politike donesu u narednih nekoliko godina će odrediti tok naredne decenije. Neposredni prioritet bi trebalo biti osiguranje šire i ravnomjernije raspodjele vakcina, tako da se pandemija može staviti pod kontrolu. Ali rješavanje neostvarivanja napretka na razvoju, kao što je rastuća nejednakost, će zahtijevati istrajnu podršku. U vremenima visokog duga, od ključnog značaja će biti globalna saradnja da bi se pomoglo na povećanju finansijskih resursa za zemlje u razvoju, tako da one mogu ostvariti zeleni, otporan i inkluzivan rast” rekla je Mari Pangestu, upravna direktorica Svjetske banke za razvojnu politiku i partnerstvo.

Drugi analitički odjeljak ispituje uticaje ekspanzije i recesijeciklusa na cijena proizvoda za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju, od kojih većina zavisi u velikoj mjeri od izvoza proizvoda. U izvještaju se navodi da su ti ciklusi bili naročito intenzivni u posljednje dvije godine, kada su cijene proizvoda doživjele kolaps s pojavnom COVID-19, a potom su se, prošle godine povećale, u nekim slučajevima do najviših nivoa do sada. Globalna makroekonomska kretanja i  faktori snabdijevanja roba će vjerovatno uticati na nastavak ekspanzije i recesije ciklusa na tržištu proizvoda. Za mnoge proizvode, ti se ciklusi mogu pojačati faktorima klimatskih promjena i energetske tranzicije u cilju napuštanja fosilnih goriva. Analiza takođe pokazuje da su porasti cijena roba od 1970tih bili uglavnom veći od njihovih padova, stvarajući značajne prilike za snažniji i održiviji rast u zemljama izvoznicama – ako provode discipliniranu politiku tokom perioda rasta, da bi iskoristile povoljne okolnosti.

Treći analitički odjeljak istražuje uticaj COVID-19 na nejednakosti u svijetu. Navodi da je pandemija povećala nejednakost prihoda u svijetu, dijelom dovodeći do preokreta u napretku ostvarenom u prethodne dvije decenije. Pandemija je povećala nejednakost i u mnogim drugim sferama ljudske aktivnosti – raspoloživost vakcina; ekonomski rast; pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti; te obim gubitka radnih mjesta i prihoda, koji se pokazao većim za žene, nisko-kvalificirane i radnike u neformalnom sektoru. Taj trend bi mogao ostaviti trajne posljedice: na primjer, gubici ljudskog kapitala uzrokovani prekidom obrazovanja se mogu preliti na naredne generacije.

“U svjetlu projiciranog usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, koji zasjenjuju izglede, ekonomije u nastanku i razvoju će trebati pažljivo prilagoditi svoju fiskalnu i monetarnu politiku. Takođe trebaju provesti reforme da bi otklonile posljedice od pandemije. Te reforme bi trebale biti dizajnirane da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena“, kazao je Ayhan Kose, direktor Grupe za izglede Svjetske banke.

Najnovije

Zirojević: Neka se premijer samouhapsi ili u toplini svog doma čeka dolazak ruke pravde

U potpunosti se slažem sa premijerovom konstatacijom. Ne pamti ova država nesposobnijeg, komičnijeg i vlastoljubivijeg premijera od njega. Čovjeka koji je spreman na sve,...

Martinović: Manje zaraženih, 75 odsto preminulih nevakcinisani

Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Adis Martinović kaže da je epidemijska kriva u Crnoj Gori u silaznoj putanji. Navodi da je među preminulim kovid pacijentima...

Abazović sa ambasadorima Kvinte i Popom

Počeo je sastanak potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića sa ambasadorima Kvinte i ambasadorkom EU u Crnoj Gori Kristinom Oanom Popa. Počeo sastanak potpredsjednika Vlade @dritanabazovic 🇲🇪 sa ambasadorima Kvinte...

Rabrenović: Ne vjerujem u pozitivnu ulogu GP URA

Izjava lidera Demokratskog fronta da će prvo da smijene potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, pa da s njim prave novu vlast, djeluje politički ironično, ocijenio je...

Legende i priče s Lovćena (VI)

Pišu: Božidar Proročić, književnik i publicista i Veselin Živanović, hroničar LEGENDA O KATUNU VUČI DO - NJEGUŠKI Katun Vuči do - Njeguški nalazi se u prostranoj...

Najčitanije

Povezano

GI 21. maj: Crnoj Gori potreban temeljit ekonomski reformski program

Crnogorska ekonomija je posljednje dvije godine pretrpjela krupnu štetu. Prvo je uzdrmana kovid pandemijom, da bi je nakon toga destruirala nova Vlada uz zdušnu...

Patriotizam i biznis

Za aktuelno.me Piše: Ivona Bujišić Kao neko ko je u narodu postao prepoznat po satiri i sarkazmu kada je u pitanju tumačenje crnogorskog mentaliteta, u razgovorima...

Svjetska ekonomija 2022: Brige i optimizam

Autor: Vladimir Balaž, Izvor: Autonomija Prevod: Vladimira Dorčova Valtnerova Kraj godine je u sjenci nadolazeće lavine zvane omikron. Restorani, kafići i barovi se zatvaraju širom razvijenog...

Svjetska ekonomija 2022: Brige i optimizam

Autor: Vladimir Balaž, ekonomista, Prevod: Vladimira Dorčova Valtnerova (Autonomija) Kraj godine je u sjenci nadolazeće lavine zvane omikron. Restorani, kafići i barovi se zatvaraju širom...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve