Nedjelja, 26 Juna, 2022
Rubrika:

Crna Gora suočena sa novim ekonomskim izazovima uprkos snažnom oporavku nakon pandemije

Početak rata u Ukrajini i povezani događaji su značajno pogoršali izglede Crne Gore za 2022., smanjujući stopu rasta na 3,6 procenata, što je pad sa procijenjenih 5,9 procenata prije rata. Glavni uticaj rata na ekonomiju Crne Gore je preko turizma, što će dodatno usporiti izvoz, privatnu potrošnju i oporavak zaposlenosti

Šest zemalja Zapadnog Balkana suočava se sa novim ekonomskim izazovima uprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije izazvane pandemijom COVID-19, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan (koji predstavlja 21. izdanje ove publikacije).

Ekonomija Crne Gore se snažno oporavila 2021. uz rast od 12,4 procenta, što predstavlja najveću stopu među šest zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, početak rata u Ukrajini i povezani događaji su značajno pogoršali izglede Crne Gore za 2022., smanjujući stopu rasta na 3,6 procenata, što je pad sa procijenjenih 5,9 procenata prije rata. Glavni uticaj rata na ekonomiju Crne Gore je preko turizma, što će dodatno usporiti izvoz, privatnu potrošnju i oporavak zaposlenosti.

„Ekonomije Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, se sada suočavaju sa neobično neizvjesnim izgledima“, kazao je šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru., Kristofer Šeldon.

Kako je naveo, s obzirom da globalne neizvjesnosti i očekivana pooštravanja monetarnih uslova utiču na povećanje troškova finansiranja, Crna Gora mora da ubrza strukturne reforme, uključujući reforme penzionog sistema i da vodi obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažila povećane rizike od rata u Ukrajini na crnogorsku ekonomiju zasnovanu na uslugama.

Rast BDP-a u ovom regionu dostigao je stopu od 7,4 procenta u 2021., nakon pada od 3,2 procenta u 2020. Ovaj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu porasla je u 2021. na istorijski najviši nivo od 45,8 procenta, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu. Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanjem ograničenja kretanja i putovanja.

Međutim, post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom ovog regiona. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022. stopa rasta na Zapadnom Balkanu iznosit će 3,1 procenta.

„Uprkos snažnom oporavku od pandemije, Zapadni Balkan se sada suočava sa novim izazovima čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija“, rekla je direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Linda Van Gelder.

On je dodala kako će Zemljama Zapadnog Balkana biti potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021., između ostalog i na polju smanjenja siromaštva.

Ekonomskim izgledima ovog regiona prijete ozbiljni negativni rizici. Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane. Rizici refinansiranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih uslova na inostranim finansijskim tržištima. Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinansiranja.

U kontekstu energetske krize u Evropi, u izvještaju se predstavlja i procjena osetljivosti zemalja Zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije, mjera koje države usvajaju radi ublažavanja njihovog uticaja i mogućih efekata krize na buduću zelenu energetsku tranziciju.

„U odgovoru na trenutnu energetsku krizu i zaštiti najosjetljivijih domaćinstava i preduzeća, zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebalo da izgube iz vida ni svoje dugoročne ciljeve – ostvarivanje energetske sigurnosti i otpornosti – koji su dio plana zelenih reformi“, rekao je vodeći ekonomista Svjetske banke i jedan od autora izvještaja, Ričard Rekord.

U izvještaju se navodi da na Zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unaprjeđenja upravljanja. U ovom neizvjesnom okruženju, ekonomski rast podstakle bi mjere za smanjenje regulatornih troškova za privredu, povećanje tržišne konkurencije, podršku učešću svih građana na tržištu rada i jačanje nezavisnosti javnih institucija.

Najnovije

Najmanje 22 mrtvih u pabu u Južnoj Africi

Vlasti u Južnoj Africi istražuju smrt najmanje 22 gostiju, čija su tijela pronađena u popularnom ugostiteljskom objektu nedaleko od grada Ist London, naveli su...

SD: Vlada se nadgornjava, a država na čekanju

Baš kako smo i rekli, dok se građanske i vučićevske partije nadgornjavaju u 43. vladi, sad oko toga ko će se kandidovati za Generalnog...

Lideri G7 ismijavali Putina – da li da skinemo sakoe, moramo i mi pokazati...

Lideri zemalja G7 okupili su se danas na samitu u Njemačkoj i tom prilikom zbijali šale na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kada su se...

Opština Kotor: Vlasnik restorana Risan posjeduje terasu bez dozvole

Iz Opštine Kotor oglasili su se nakon što su iz NVO Ugostitelji Crne Gore apelovali na tu opštinu da se odgodi rušenje terase restorana...

Barsa dovela NBA pojačanje

Barselona je dovela pojačanje iz NBA uoči sljedeće sezone. Ugovor sa Kataloncima potpisao je Tomaš Satoranski. Češki plejmejker zapravo se vraća u tabor “blaugrane” poslije šest...

Najčitanije

Povezano

Marej se nada nastupu na Vimbldonu: Povreda se smiruje…

Endi Marej se nada da bi mogao da bude spreman za početak Vimbldona. Zbog bola u abdomenu britanski teniser se prošle sedmice povukao sa turnira...

Svjetska banka tradicionalno važan partner Crne Gore

Potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović susreo se sa šefom Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru Kristofrom Šeldonom sa saradnicima, koji je na početku razgovora uputio čestitke povodom imenovanja na...

Ekspanzija IT sektora, stižu i ukrajinski i ruski programeri; Zaimović: IT industrija može postati jedna od glavnih grana crnogorske ekonomije

IT industrija u Crnoj Gori snažno raste poslednjih godina a sada je stiglo dosta ukrajinskih i ruskih programera. Iako država daje milione ovom sektoru,...

Ratković: Za oporavak crnogorskog turizma neophodno tržišno repozicioniranje

Crna Gora je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nema operativni program oporavka poslije kovida, kazao je za Mediabiro prof. dr Rade Ratković. On je...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve