Pandemija Covid-19 poljuljala je tržište skijanja, ali izgledi za naredni period su optimistični zbog porasta broja skijaša i odmarališta koja ulažu u infrastrukturu, navodi se na sajtu Savills.com, koji navodi četiri ključne tačke te ocjene
1. Iskoristiti planinski život na najbolji mogući način
Iako pandemija ograničava putovanja, usporava broj posjetioca i kretanja, ona takođe uzrokuje promjene u načinu života koje bi mogle koristiti skijalištima nakon što ona prođe.
Jedan od trendova je poštovanje prirode. Skijališta ovo nude u izobilju, s otvorenim prostorima i čistim vazduhom. Privlačnost za planinski život ili ljetovanje, ljeti i zimi, vjerovatno će se nastaviti i nakon pandemije i privući novu bazu gostiju.
Pandemija je takođe donijela rad od kuće i očekuje se da će se to nastaviti čak i kada se bude pojavila vakcina. Rad od kuće, pod uslovima da postoji dobra širokopojasna internet mreža, može se obavljati bilo gdje, uključujući i skijalište. Ljudi se mogu odlučiti za manje, ali duže posjete kako bi to najbolje iskoristili, što bi bio preokret trenda koji se odnosio uglavnom na vikend putovanja.
Uprkos najvećoj globalnoj ekonomskoj krizi od Drugog svjetskog rata, cijene nekretnina u najskupljim odmaralištima porasle su, što pokazuje kontinuiranu potražnju.
2. Pozitivni znakovi na alpskim tržištima
Iako tržišta nekretnina u skijalištima imaju svoje pokretače, važno je razmotriti ekonomiju i cijene nekretnina na nacionalnom nivou.
Analiza ekonomske situacije u Austriji, Francuskoj, Italiji i Švajcarskoj pokazuje da se predviđa da će Austrija imati najmanji ekonomski pad nakon Covid-19. Prema Oxford Economics, očekuje se da će austrijski BDP pasti -4,1% u 2020. u odnosu na -8,6% u Francuskoj. Međutim, u narednih pet godina predviđa se da će Francuska ostvariti najjači rast (27,1%), a slijedi Austrija (24,6%). Podaci za Švajcarsku su -6,4% i 18,3%, dok su za Italiju -8,4% i 19,3%.
Tržišta stanova tokom pandemije bila su izuzetno robusna, a mnoge su zemlje zabilježile su rast zbog vladinih podsticaja i niskih bankarskih kamatnih stopa, što dovodi do ocjene da su tržišta nekretnina i dalje atraktivna. Postoje neke kratkoročne prijetnje, s obzirom na zabrinutost da puni ekonomski učinak pandemije tek treba osjetiti. Međutim, dugoročne osnove izgledaju stabilno.
3. Broj skijaša u porastu
Broj posjetilaca na ski centrima širom svijeta povećao se tokom sezone 2018/19 treću godinu zaredom (prema Laurentu Vanatu). Globalno, brojke su premašile 350 miliona prvi put nakon više od jedne decenije. Najznačajniji porast bio je u Kini (14,1%), ali zabilježen je rast i u Rusiji (10,0%), Češkoj (6,6%) i Švedskoj (5,0%). Alpi, do sada najveće skijaško područje, bilježe prosječan rast od 0,6%.
Sezona 2019/20 zaustavljena je sredinom marta, dok će broj posjetilaca 2020/21 zavisiti od zatvaranju odmarališta i ograničenjima putovanja. Međutim, brojke pokazuju da se potražnja za skijanjem povećava.
4. Više ulaganja u infrastrukturu
Uprkos pandemiji, 117 žičara trebalo bi da budu otvorene u sezoni 2020/2021. Gotovo jedna trećina je u Alpama, povećavajući ukupan broj u regiji za 0,9%. Inače, postoje i nove žičare u Stjenovitim planinama SAD (14 žičara), u Zapadnom dijelu Pacifika u SAD (8), Sjeverna Amerika (10), Skandinavskim planinama (5) i Pirinejima (4).