Kineski ambasador Lui Jin, rekao je da su Zapadni Balkan, Kina i SAD otvoreni da unaprijede saradnju i da ta saradnja otvara mnoge mogućnosti tako da svi imamo korist od toga.
Kako je rekao, odnosi između Crne Gore i Kine su zasnovani na kvalitetnom uzajamnom povjerenju.
„Naše zemlje su uvijek tretirale jedna drugu kao jednake. Iako su istorijski posmatrano postojale prepreke ka saradnji, Kina je podržavala napore Crne Gore ka pristupanju EU. Isto tako, i Crna Gora je uvijek podržavala Kinu. Postoji politički koncenzus vođa u Crnoj Gori i Kini. Dva premijera se često čuju telefonom i održavaju pisanu komunikaciju. Drago nam je da Crna Gora ide ka tome da postane članica EU”, rekao je ambasador Jin danas na konferenciji “EU, Kina i Zapadni Balkan: Izazovi i perspektive za dalju integraciju” održana je danas u kancelarijama EU Info Centra u organizaciji Ekonomskog fakulteta.
Kako je rekao, postoji i korist između odnosa, te da je politička saradnja Crne Gore i Kine doživjela veliki razvoj kada su podržali rano pridruženje Crne Gore EU.
“Naša saradnja se fokusira na energetiku i nadamo se da ćemo moci da pružimo podršku vašem ekonomskom potencijalu. Naša saradnja potvrđuje naše povjerenje u vašu stabilnost”, rekao je on.
Kina je otvorena sa saradnju sa EU u smislu pomoći zemljama Zapadnog Balkana.
Na konferenciji su govorili profesorica na Ekonomslom fakultetu Danijela Jaćimović, savjetnica glavne pregovaračice za pristupanje Crne Gore EU Dragana Marković, predsjednik Atlantskog savjeta Savo Kentera, a preko video linka uključila se i šefica delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, kineski ambasador u Crnoj Gori Liu Jin, Frank Schimmelfennig iz ETH Cirih i Kong Tianping sa kineske akademije socijalnih nauka.
Dragana Jaćimović je rekla da je seminar imao za cilj da razmotri da li i u kojoj mjeri prisustvo Kine može da utiče na odnose između EU i zemlje Zapadnog Balkana.
„Politika proširenja je jedan od najuspješnijih politika EU koja je donijela nevjerovatan prosperitet i razvoj. To je najmoćniji instrument koji ima EU da obezbijedi mir i stabilnost“, rekla je Jaćimović.
Pitanje koje se postavlja je kako se nositi sa globalnom igračima na Zapadnom Balkanu.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je od Samita u Solunu Evropskoj uniji jasno da je budućnost Balkana u EU. Kina je jedan od najvažnijih partnera EU. Ona je istovremeno partner sa kojima EU mora pronaći ravnotežu interesa.
Kako je rekla, Crna Gora i druge zemlje Balkana su izabrale ulazak u EU kao svoj strateški cilj.Važno je zapamtiti da EU ne postavlja samo standarde koje Crna Gora treba samo da štrikira, jer nudi i ruku pomoći kada situacija postaje teška. To se, kako je rekla, pokazalo u koronakrizi, kada su obezbijedili maske, opremu i sve što je bilo neophodno za pomoć.
Na Crnoj Gori je, smatra Popa, da upravlja odnosom sa Kinom u svoju korist.
Danijela Marković kazala je da ovo je važna geopolitička tema.
Kako je rekla, ako se osvrnemo na ulogu EU ona ostaje veoma izražena.
„Evropska unija odražava saradnju i sa najvećim svjetskim silama poput Kine i SAD. Poseban značaj unija ima i u kontekstu globalne trgovine jer članice EU čine oko 15 odsto glavnog uvoza i izvoza. Dodatna inicijativa 17 plus je pokazala svoju važnost za saradnju Kine i zemalja Zapadnog balkana odnosno Evrope i Azije“, kazala je ona.
Kako je istakla, interes Crne Gore i našeg regiona je da pristupimo EU ali to nije samo naš interes nego i interes same unije.
„Naš regoion je kao jedna kapija Evrope i interesna je sfera velikih globalnih subjekata“, naglašava ona.
Posebno je istakla i da je velika podrška građana Crne Gore za pristupanje EU, i iznosi 85 odsto.
Naša zemlja je, kaže, u ranoj fazi prihvatila novi metodologiju Evropske unije ali i potvrdila svoj put ka pristupanju.
Crna Gora nastavila je da pregovara o pristupu EU sa fokusom na poljima 23 i 24.
Frenk Schimmelfennig rekao je da misli da je jasno da uprkos nekoliko revidiraja stretegije proširenja EU i podešavanja instrumenata EU, sam proces ostao dosta stabilan tokom vremena.
„Javno mnjenje je ranije u većoj mjeri podržavalo proširenje nego sada, ova politika je bila bolja 90-ih i 2000-ih i treba da utvrdimo šta se to do sada promijenilo. Postoji skepticizam kada su u pitanju zemlje koje treba da uđu u EU a koje se smatraju siromašnijm od prosjeka država u koje su već u EU. Proširenje je pod uticajem euroskepticizma i u samoj EU. Ima dosta anti EU sentimenta koji se koristi kao pitanje proširenja, prijeti se referendumima kako bi se građani mobilizovali u smislu integracija a to nije do Zapadnog Balkana nego je to loša sreća što se proces pristupanja odvija kada je na sceni skepticizam“, kazao je on.
Kako je rekao, ono što se promijenilo u procesu integracije u EU je potpuno drugačiji geoplotički kontekst u kome se proširenje dešava.
„Rekao bih da se čini da se ZB našao u balansu u smislu proširenja jer sa jedne strane imamo domaću politizaciju i geopolitičku konkurentnost gdje EU ima interes da inregriše region, a sa druge strane imamo skepicizam i razmatranje regiona oko pristupa EU, što sprječava da EU smatra ingeraciju regiona kao svoj prioritet“, rekao je on.
Kong Tianping kazao je da u Kini nikada ne koriste termin Zapadni Balkan u zvaničnim dokumentima te da je taj termin izmislila i kreirala EU za potrebe proširenja.
„U Kini koristimo izraz Balkan ili oblast bivše Jugoslavije. Regija ZB je istorijski bure baruta, regon je bio pun krvi sukoba i rata, svjedočio je Prvom, Drugom balkanskm ratu, Svjetskim ratovima i ratu nakon raspada Jugoslavije. ZB je dio tržista u razvoju jer se zemlje ZB kreću ka evropskoj ekonomiji“, rekao je on.
Kina je posvećena razvoju odnosa sa zemljama Zapadanog Balkana.
Savo Kentera je rekao da vjeruje da Kina nema razloga da se miješa u unutrašnja pitanja u Crnoj Gori.
„Suviše smo mali da bi jednu Kinu interesovali da se miješa u našu unutrašnju politiku i ne samo našu nego cijelog Zapadnog Balkana“, rekao je on.
Kazao je da moramo biti obazrivi da ne zaboravimo i ulogu koju EU ima ne samo tokom kovid krize nego i u drugim situacijama. Ne smijemo da mislimo da nas je samo Kina spasila u određenim situacijama.
„Kina je samo koristila sporost EU i uskočila da pomogne radi pozicioniranja sebe u svim zemljama EU. Moramo biti obazrivi da ne upadnemo u zamku a EU, mora imati mehanizam da reaguje brže, ako ne budu to uradili, ne mogu da se ljute ako Kina, Rusija ili neki drugi igrač zauzme poziciju na prostoru ZB“, kazao je Kentera.
Zaključio je da mi kratkoročno možemo imati veću korist od Kine ali dugoročno moramo da promislimo kako dalje da djelujemo i kako da se postavimo.