Mobilni telefoni danas više ne služe samo za glasovnu komunikaciju putem telefonske mreže.
Prije tačno 50 godina, 3. aprila 1973. godine, Martin Kuper, vođa istraživačke grupe u Motoroli, obavio je poziv koji će ući u istoriju. Ispred hotela Hilton Midtaun u Njujorku u ruku je uzeo prototip mobilnog telefona i nazvao svog “rivala”, Džoela Engela, inženjera koji je radio u Bell Labsu.
Pred novinarima i fotografima, Kuper je nazvao Engela na fiksni telefon i tako otvorio eru mobilne telefonije. Ali, prvi komercijalno dostupni mobilni telefoni, na tržištu će se pojaviti tek deset godina kasnije. I tada su bili izuzetno veliki i skupi, a tek su rijetki mogli da sebi priušte broj mobilnog telefona i pretplatu.
Danas je gotovo nemoguće zamisliti život bez mobilnog telefona. I to ne bilo kakvog, već onog “pametnog”. Ono što je na početku bio uređaj težak jedan kilogram s baterijom koja je mogla da izdrži pola sata, danas je uređaj težak tek nešto više od table čokolade, čija baterija može da traje i više od dana.
Mobilni telefoni danas više ne služe samo za glasovnu komunikaciju putem telefonske mreže. Oni su postali mnogo više. Uređaji veličine dlana danas su prozor u svijet koji omogućava pristup internetu, društvenim mrežama, navigator koji će nas odvesti gdje želimo da idemo, fotoaparat, baterijska lampa, digitalni trener, pa čak i ljekar.
Tokom COVID-19 pandemije, mobilni telefoni postali su uređaji za praćenje kontakata među zaraženim osobama, omogućili su ljekarima da budu u kontaktu s bolesnima, a u kombinaciji s vještačkom inteligencijom omogućuju i dijagnozu različitih bolesti.
Pametni telefoni postali su, zahvaljujući različitim aplikacijama, i učitelji. U prodavnicama aplikacija moguće je preuzeti (ili kupiti) različite aplikacije za učenje koje mogu pomoći djeci i mladima u školi, ali i onima koji nemaju pristup učiteljima da savladaju neko dodatno gradivo.
U kombinaciji s proširenom realnosti možemo videti koje su zvijezde na nebu, kako izgleda neki komad namještaja u našoj dnevnoj sobi, ali i da identifikujemo predmet ispred sebe.
Ali, pametni telefoni imaju i “tamnu stranu”. Sve duže korišćenje dovelo je i do zavisnosti od pametnih telefona, zdravstvenih problema zbog neprirodnog položaja tijela i šake tokom korišćenja, a ljekari još uvijek utvrđuju koliku štetu intenzivno korišćenje društvenih mreža, igranje mobilnih igara ili jednostavno gledanje u ekran, mogu da nanesu djeci i odraslima.
I kakva je onda budućnosti mobilnih telefona? Od velikih, nezgrapnih uređaja, smanjili su se na veličinu upaljača, a potom ponovno počeli rasti. Ako pitate tehnološke kompanije, budućnost mobilnih telefona je – blistava.
U kombinaciji s vještačkom inteligencijom i digitalnim asistentima, ovi su uređaji su nezamenjivi u svakom džepu. Još kad im se priključe pametne naočare ili sočiva, mogli bismo reći da će mobilni telefoni zaista postati naš produžetak. Koliko je to dobro ili loše za nas? Pokazaće vrijeme.