Žene u Crnoj Gori sramota da prijave nasilje

Misija OEBS-a u Crnoj Gori predstavila je rezultate studije koja pokazuje da društvene norme i stavovi doprinose rodnoj nejednakosti i nasilju nad ženama

Gotovo jedna od pet žena u Crnoj Gori kaže da je iskusila fizičko i/ili seksualno partnersko ili nepartnersko nasilje nakon svoje 15. godine, pokazalo je istraživanje Misije OEBS-a u Crnoj Gori.

foto skupstina.me

Misija OEBS-a u Crnoj Gori predstavila je rezultate studije koja pokazuje da društvene norme i stavovi doprinose rodnoj nejednakosti i nasilju nad ženama.

Istraživanje je takođe pokazalo da postoji dobar pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženama u Crnoj Gori, ali da ga treba ažurirati i u potpunosti implementirati.

“Više od jedne od dvadeset žena kaže da je doživjela proganjanje (nakon 15. godine) tri od deset žena doživjele su seksualno uznemiravanje (31 odsto), dok njih 18 odsto kaže da su doživjele seksualno uznemiravanje tokom 12 mjeseci prije istraživanja”, ističe se u istraživanju.

Nejednakost polova predstavlja i uzrok i posljedicu nasilja, za šta su krive nepravične norme i stavovi u vezi s polovima.

“Jedna trećina anketiranih žena smatra da je Crna Gora društvo u kome se prioritet daje dječacima i muškarcima, i u kući i na poslu, dodajući da su još uvijek prisutni stavovi gdje se krivi žrtva. Više od dvije petine vjeruje da bi se većina njihovih prijatelja složila da “dobra žena treba da poštuje svog muža čak i kada se s njim ne slaže” (43 odsto), a 14 odsto vjeruje da bi se njihovi prijatelji složili “da je ženina dužnost da ima seks sa svojim mužem“, navodi se u istraživanju.

Četvrtina se slaže da je nasilje nad ženama često isprovocirala sama žrtva.

“Više od dvije od pet žena (42 odsto) su iskusile neki oblik psihičkog, fizičkog i/ili seksualnog nasilja od intimnog partnera ili nekog drugog nakon svoje 15. godine. Skoro petina žena koje su ikada imale partnera (19 odsto) navelo je da su iskusile fizičko i/ili seksualno nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera (19 odsto), dok je 31 odsto odsto svih žena iskusilo seksualno uznemiravanje”, ističe se u istraživanju.

Kako se dodaje, društvene norme i stavovi u vezi s ulogama žena i nivo prihvatanja rodne nejednakosti pružaju kontekst za ovo nasilje.

“Žene u kvalitativnom istraživanju podijelile su mišljenje da se od žena u Crnoj Gori očekuje da ispune tradicionalne uloge i da se ponašaju na određeni način, npr. da uvijek dobro izgledaju, da se udaju mlade i da nemaju više seksualnih partnera. Rekle su da su žene one koje se primarno brinu o porodici i da su odgovorne za održavanje domaćinstva”, navodi se u istraživanju.

Rezultati ankete i kvalitativno istraživanje ukazuju da socijalne norme i stavovi doprinose rodnoj nejednakosti i nasilju nad ženama

“Mnoge žene u Crnoj Gori vjeruju da žene treba da poštuju svoje muževe i da je nasilje u porodici privatna stvar. Kvalitativno istraživanje pokazalo je takođe da je normalno da žene imaju seks sa svojim partnerima čak i kad to ne žele. Ta uvjerenja doprinose rodnoj nejednakosti i okruženju u kojem se toleriše nasilje nad ženama”, ističe se u istraživanju.

Nasilje nad ženama ne prijavljuje se dovoljno i postoji nedostatak povjerenja u institucije.

“Iako većina žena smatra da je nasilje nad ženama uobičajeno iskustvo, a jedna od pet žena izjavila je da su doživjele fizičko i/ili seksualno nasilje, većina žena ne prijavljuje nasilje policiji ili drugim institucijama. Sramota, strah od počinioca i nepovjerenje u institucije su među najčešćim preprekama za prijavljivanje. Postoji zabrinjavajući trend kontra-prijavljivanja, koji krivicu prebacuje na žrtvu, dok je prijavljivanje i krivično gonjenje psihološkog i seksualnog nasilja posebno teško”, ističe se u istraživanju.

Svaka četvrta žena kaže da se ne osjeća dobro informisanom o tome što učiniti ako doživi nasilje, pri čemu se ta brojka povećava na 52 odsto među ženama koje teško izlaze na kraj sa svojim prihodima.

U OEBES-u navode da postoji solidan pravni okvir, ali ga treba ažurirati i u potpunosti implementirati Crna Gora ima dobre zakone i politike, ali se one ne primjenjuju na adekvatan način.

“Većina slučajeva nasilja u porodici tretira se kao prekršaj, a zatvorske kazne su rijetke. Eksperti i ekspertkinje su predložili da se više napora uloži u borbu protiv fizičkog nasilja u porodici, ali i psihološkog nasilja i seksualnog nasilja”, ističe se u istraživanju.

Dalje navode da postoje praznine u pružanju kvalitetnih usluga podrške i kapaciteta ženskih skloništa i drugih usluga podrške, posebno za ugrožene grupe kao što su etničke manjine i žene s invaliditetom.

“Potrebno je poboljšati kvalitet i kapacitet ženskih skloništa. Ženama su potrebni dugoročni smještaj, finansijska pomoć i podrška u pronalaženju posla. Postoji nedostatak pravne pomoći i prihvatnih centara za slučajeve seksualnog nasilja. Žene iz etničkih manjina, uključujući Romkinje i žene s invaliditetom, suočavaju se s dodatnim preprekama u pristupu specijalizovanim službama”, ukazuje se u istraživanu.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Maryse Daviet kazala je da rezultati istraživanja ne samo da će povećati svijest i razumijevanje problema, već će doprinijeti i poboljšanju kreiranja nacionalne politike i pomoći žrtvama.

“Treba napomenuti da su crnogorske vlasti poduzele niz koraka u usklađivanju zakona i politika sa međunarodnim standardima u oblasti promovisanja rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja nad ženama. Ipak, razmišljajući o rezultatima istraživanja, postaje jasno da svi treba da radimo zajedno na jačanju sinergijskih akcija, dalje doprinosimo rodnoj ravnopravnosti i efikasno okončamo nasilje nad ženama”, rekla je Daviet.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da mnoge žene koje su doživjele nasilje to nikada nikome nisu rekle, bilo da se radi o policiji, zdravstvenim službama, prijatelju, susjedu ili kolegi.

“Otkriveno nasilje je samo djelić stvarnosti. EU poziva na pristup nulte tolerancije prema nasilju, ohrabruje žrtve da govore i poziva političare da djeluju kao odgovorni uzori u prevenciji i borbi protiv seksualnog uznemiravanja”, kazao je Orav.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kazala je da nasilje nad ženama nije individualni problem, već problem cijelog društva.

“Trudimo se da ga izmjestimo iz sfere privatnog, gdje još uvijek dominantno pokušavaju da ga zadrže, i pokažemo da je on problem svih nas i da je nasilje nad jednom ženom nasilje koje mora da se tiče cijelog društva”, kazala je Drobnjak, dodajući da OEBS-ovu studiju treba smatrati dodatnim pozivom na akciju crnogorskim institucijama.

Predstavljajući rezultate istraživanja, menadžerka projekta u Sekciji za rodnu ravnopravnost u Kancelariji Generalnog sekretara OEBS-a, Serani Siegel kazala je da uticaj nasilja može biti ozbiljan i dugotrajan.

“Psihološke posljedice, kao što su anksioznost i gubitak povjerenja, doživjelo je oko polovina žena koje su ikada imale partnera koji je bio nasilan prema njima. Ipak, samo nekoliko žena je kontaktiralo posebne servise nakon doživljavanja nasilja. Ovo može biti povezano sa još uvijek rasprostranjenim uvjerenjem da je nasilje u porodici privatna stvar koja treba da se čuva u porodici. Stavove, norme i vjerovanja koja opravdavaju nasilje nad ženama treba rješavati u njihovom korijenu, jer oni nastavljaju da održavaju ovo ozbiljno kršenje ljudskih prava”, istakla je Siegel.

Komentari

avatar