Na sjeveru Crne Gore potrebno je hitno pristupiti izgradnji regionalne sanitarne deponije sa reciklažnim centrom, kako bi se ublažile apokaliptične slike koje ne idu u prilog proglašenju države ekološkom.
Izvršni direktor “Ozona” Aleksandar Perović podsjeća da na ulazu u Crnu Goru iz Srbije, na prelazu Dračenovac kod Rožaja, osim nevjerovatnih saobraćajnih gužvi zbog radova na putu koji traju već tri godine, putnike dočekuje “idilična” slika dima sa više divljih deponija, od kojih je najgora i najveća ona u mjestu Mostine.
“Sa visine od par stotina metara tu se otpad iz čitavog grada izbacuje direktno niz litice u korito rijeke Ibar. Odatle Ibar definitivno nije ista rijeka nego što je uzvodno, a mnogi i ne znaju da se samo desetak kilometara iznad, na izvorištu koje predstavlja ono što u Crnoj Gori zovemo “divlja ljepota”, voda može piti”, kaže Perović za Portal RTCG.
On podsjeća da je ova deponija formirana kao „privremena“, ali je tu ostala 20 godina. Isti problem kao u Rožajama postoji, dodaje, na deponiji između Andrijevice i Plava, koja je smještena pored puta na obali rijeke Lim, zatim na deponiji u Gusinju, Plavu, Mojkovcu ili Bijelom Polju.
Perović ocjenjuje da neuređena gradska smetlišta na sjeveru Crne Gore predstavljaju veliki ekološki i ekonomski problem koji je sistemski i samim tim zahtjeva preuzimanje obaveza od strane Vlade.
On kaže da je neefikasna primjena zakonskog okvira, podcjenjivanje problematike i omogućavanje bahatog, nehunamog odnosa lokalnih samouprava, dovela do toga da su danas ugroženi i javno zdravlje i ekonomija građana opština sjevernog regiona Crne Gore.
“Kada uzmemo u obzir ekosistemske štete po riječne bisere kakve su Tara, Lim, Ibar i njihove pritoke, izvori pitke vode koji građanima ruralnih krajeva bukvalno znače život, moramo doći do zaključka da se radi praktično o organizovanom kriminalu“, kaže Perović.
Da se stanje, kako dodaje, teško može opisati riječima, potvrđuje i činjenica da su zatajile i institucije iz sudske vlasti, naročito tužilaštvo koje je potpuno obesmislio Ustav i Krivični Zakonik Crne Gore, kao ekološke države i samim tim uticalo da se od jedne potencijalno globalno prepoznatljive turističke destinacije pretvorimo u teritoriju potpuno neinteresantnu za investicije koje su u vremenu ekspencije cirkularne ekonomije, usmjerene i na resurse kakav je otpad.
“Ma kako nekom zvučalo nevjerovatno, posljedica nekulture življenja i manjka obrazovanja, zašto su zaslužna izvršna i zakonodavna vlast, koje su dovele do trenutnog katastrofalnog stanja, prouzrokovale su nemjerljive ekološke i ekonomske štete, koje će osjećati i buduće generacije“, smatra Perović.
Prema njegovim riječima sjever Crne Gore je svoje razvojne potencijale trajno ugrozio postojanjem velikog broja divljih deponija, koje su prisutne kako na atraktivnim i komercijalnim mjestima, tako i na onim koja su poznata samo malom broju ljubitelja planinarenja i mještanima.
“Mi kao organizacija koja petnaest godina komunicira i sa mještanima i sa turistima, prosto ne možemo da povjerujemo kada dobijemo poruke i fotografije gdje se sve nekontrolisano odlaže otpad i sve to prolazi bez reakcije nadležnih institucija i kaznenih mjera“, kaže Perović.
On objašnjava da su lokacije koje su određene za privremeno deponovanje komunalnog otpada, zbog neodgovornog ponašanja lokalnih samouprava, kao i miješanja sa drugim, pa i opasnim vrstama otpada, pretvorene u ekološke crne tačke, koje su velika opasnost za javno zdravlje i životnu sredinu.
“Kada smo prije nekoliko godina mapirali divlje deponije po Crnoj Gori, najveći broj je bio registrovan na sjeveru i to na mjestima koja su trebala biti netaknuta priroda, pa samim tim stekli smo utisak da postoji prostor za ispitivanje koruptivno-kriminalnih elemenata kao i unapređenja obrazovanja o ovoj problematici, što su osnovne pretpostavke da se stanje unaprijedi u nekom narednom, sigurno ne tako kratkom periodu“, kaže ovaj ekološki aktivista.
Da ne bi, kaže, bio baš toliko pesimističan, Perović objašnjava da prepoznaje da kao mali sistem „uz kvalitetan plan i odgovoran sistemski pristup, možemo početi sa unapređenjem stanja, ali svakako ne smijemo zaboraviti da svi koji su u proteklim decenijama doveli do ove katastrofe moraju biti procesuirani, jer bez toga nema nade.”
Portal RTCG ranije pisao o divljoj deponiji Vasove vode u Beranama, koju su tadašnje lokalne i državne DPS vlasti, namjeravale da pretvore u regionalnu. Poznato je kako je ta priča završena, i deponija na kraju sanirana.Pa, ipak, niko nikada nije odgovarao što je potrošeno oko dva miliona eura na njeno projektovanje, razne studije i ekspertize, u šta su ušli i poslovi sanacije.
“U procesu pridruživanju EU, za ekoincidente koje po pravilu prati korupcija, a kojih na sjeveru Crne Gore nije malo, niko nikada nije snosio odgovornost“, kaže direktor ekološkog pokreta „Ozon“.