Crna Gora treba da što prije uspostavi Emerald nacionalnu mrežu zaštićenih područja, kako bismo očuvali divlje biljke i životinje i njihova staništa, ali i kako bismo razvili brend na kojem bi država bazirala svoju lokalnu ekonomiju i turističku ponudu. Na taj način bi u isto vrijeme zaštitili i Ćehotinu i Moraču i Buljaricu kao siguran prostor koji daje uslove za siguran posao, kazala je Aleksandra Popović, članica Preokreta.
“Danas, na Međunarodni dan biodiverziteta, vrijedi podsjetiti da čovjekov opstanak zavisi od biljaka i životinja. Bez biljnih i životinjskih vrsta ljudi ne bi imali šta da jedu. Biljke i životinje nam pružaju i niz drugih usluga, koje su od presudnog značaja za ljudsko zdravlje, prosperitet i blagostanje. To je razlog zašto treba da ih zaštitimo”, kazala je Popović.
Međutim, ističe ona, biljne i životinjske vrste i njihov prostor u Crnoj Gori danas nijesu sigurni.
“Nemamo uspostavljene mehanizme njihove zaštite, ne razumijemo dovoljno njihovu ulogu u našem svakodnevnom životu, a često se čuju i stavovi: dok neko umire od gladi, biolozi hoće da štite trave i žabe. A upravo su te trave i žabe oslonac zdravstvenog sistema, jer od njih se proizvode mnogi ljekovi”, navodi Popović.
Kako je dodala, na biodiverzitetu počiva sigurna životna sredina i sigurna ekonomija.
“Zato u Preokretu naglašavamo da je ekonomski razvoj siguran jedino ukoliko je usklađen sa životnom sredinom. U jednom trenutku možemo imati ekonomiju koja će se zasnivati na nestajanju biljaka i životinja”, kazala je Popović.
Međutim, ističe, u drugom trenutku ta ekonomska grana neće više moći da se razvija, što će za rezultat imati gubitak radnih mjesta, dok biljaka i životinja neće biti dovoljno da nas podrže u jednoj od osnovnih potreba– da se prehranimo.
“Tržište nam nameće nepravednu utakmicu pod motom „obogati se ili umri“. U toj trci izgrađen je klasni odnos koji forsira ideju dominacije
čovjeka nad čovjekom, ali i nad prirodom. Tako zaboravljajući na sebe gomilamo društvene probleme, a udaljavanje od ekološkog problema samo produbljuje krizu”, kazala je Popović.
Zato rješavanje ekonomske krize, navodi ona, mora istovremeno biti i rješavanje ekološke krize.
“Drugim riječima, promjena sistema vrijednosti i načina na koji doživaljavamo ekonomski razvoj vodi ka sigurnom prostoru i sigurnom poslovanju”, zaključuje Popović.