Od početka rata u Ukrajini, 24. februara, u Crnu Goru je ušlo 33.126 osoba iz te zemlje a napustilo 23.829, podaci su Ministartva unutrašnjih poslova do 26. juna ove godine.
– Prema evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova, do sada je registrovano 4.649 zahtjeva za odobrenje privremene zaštite podnijetih od strane lica iz Ukrajine od kojih je 1.591 odobreno, dok su ostali u proceduri odobravanja – saopšteno je Pobjedi iz MUP-a.
Lica iz Ukrajine se najčešće obraćaju ovom ministarstvu sa pitanjima koja se tiču zdravstvene zaštite za ova lica i ostvarivanja prava na rad.
Crna Gora je nakon početka ruske agresije na Ukrajinu donijela Odluku o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine.
Svi državljani Ukrajine koji trenutno borave u Crnoj Gori, po osnovu dozvole o boravku, kao i oni koji bi mogli potencijalno doći u našu zemlju kao izbjeglice, biće obuhvaćeni Odlukom o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine, koju je Vlada Crne Gore usvojila prije dva dana na osnovu prijedloga Ministarstva unutrašnjih poslova, temeljeno na preporukama Evropske komisije. Važenje ove vanredne mjere oročeno je na godinu.
Odlukom se, na praktičnom planu, definiše da svi državljani Ukrajine koji ispunjavaju uslove za dosadašnje produženje privremenog boravaka mogu podnijeti zahtjev kod područnih jedinica i filijala MUP-a, iako nemaju važeću putnu ispravu, s tim što će biti u obavezi da istu dostave naknadno.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je nadležno za izdavanje isprava kojima se odobrava privremena zaštita i izdavanje uvjerenja o jedinstvenom matičnom broju, kako bi lica iz Ukrajine koja ispunjavaju uslove za ostvarivanje privremene zaštite ostvarila svoja prava.
Iz ministarstva je Pobjedi saopšteno da je za nadzor nad sprovođenjem Odluke o odobravanju privremene zaštite Vlada Crne Gore obrazovala je Koordinaciono tijelo koje čine, pored predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova, predstavnici međunarodnih organizacija UNHCR (United Nations High Commissioner for Refugees), IOM (International Organization for Migration), i sa EUAA (European Union Agency for Asylum), predstavnici ministarstava iz resora zdravstva, finansija, prosvjete, rada i socijalnog staranja, kao ključnih za ostvarivanje prava definisanih Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.
– Sve organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, koje su nadležne za zaprimanje zahtjeva za odobravanje privremene zaštite licima iz Ukrajine, ista upoznaju o pravima koja proističu iz instituta privremena zaštita, u skladu sa važećim Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, na jeziku koji ova lica razumiju – saošteno je iz MUP-a.
Natalija Fijalka je ranije Pobjedi kazala da većina građana Ukrajine ne ostane trajno u Crnoj Gori, te da se Ambasadi ne obraćaju svi Ukrajinci koji dođu u Crnu Goru.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, prije početka rata u Crnoj Gori je bilo više od 2.000 ukrajinskih državljana, te ih sada, zajedno sa onima koji su pobjegli, ima preko 10.000.
Na pitanje Pobjede koliko je onih koji se vode kao izbjeglice, a koliko onih koji nijesu zatražili taj status, a borave u Crnoj Gori, Fijalka je kazala da se moraju razlikovati dva različita postupka – klasični azil i privremena zaštita.
– Ukupno je azil u Crnoj Gori zatražilo svega sedam državljana Ukrajine. Status privremene zaštite, koji omogućava boravak naših državljana u Crnoj Gori tokom jedne godine, medicinsku pomoć, kao i dozvolu za rad – zatražilo je otprilike četiri hiljade ljudi – kazala je otpravnica poslova Ukrajine.
Ističe da im se svaki dan javljaju Ukrajinci koji borave u Crnoj Gori ili planiraju da dođu ovamo, a da su najčešći problemi neposjedovanje važeće putne isprave i odsustvo drugih ličnih dokumenata.
– Za sve njih Ambasada je omogućila besplatno produžavanje pasoša, kojem je istekao rok važenja, unos u putne isprave podataka o djeci, izdaju privremenog identifikacionog dokumenta za one koji su bježeći od rata doputovali bez pasoša i mnogo drugog – kazala je Fijalka.
Ističe da se traže različite vrste pomoći – od konsultacija za zapošljavanje do uvoza životinja.
– Pomažemo im – prema našim mogućnostima, a takođe upućujemo našim partnerskim organizacijama ili volonterima koji prema našim procjenama mogu na najbolji način pomoći Ukrajincima – rekla je ona.