Srijeda, 29 Maja, 2024
Rubrika:

Niko kao Lalić nije udario taj lični žig na izdajnike, i neka žeže, neka prži u ovo vrijeme četničkog povampirenja

Poseban ton ovoj večeri dali su muzičari, talentovana violinistkinja Ivana Grujičić i master gitarista Srđan Vlahović. Oni su u toku večeri, u pauzama izveli nekoliko Šubertovih serenada

U organizaciji Crnogorskog Vijeća Srbije sinoć je u saradnji sa Crnogorskom Nacionalnom Zajednicom-Beograd održano veče posvećeno crnogorskom piscu Mihailu Laliću, u čast 110 godina njegovog rođenja.

Na tribini u velikoj sali MEDIJA centra u  Beogradu govorili su Božo Koprivica, književnik i esejista i Ljubeta Labović, crnogorski pisac i novinar. Moderator ovog događaja bio je Filip Mladenović.

Književnik i esejista Božo Koprivica, govorio je o motivu časne smrti u Lalićevoj prozi i istakao da je i u Crnoj Gori i ovdje vrlo mala pažnja posvećena Laliću. U priči “Čobanica” se prvi put u prozi Mihaila Lalića javlja veliki motiv-revolucija i partizaniski rat kao karneval, kao Svadba. U dosta priča Lalić koristi pejzaš, odnosno prirodu kao komentar ratnih strahota.

Niko, kao Lalić, istakao je Koprivica nije udario taj brastvenički, taj lični žig na izdajnike, žig koji žeže do današnjeg dana, i nek žeže, neka prži u ovo vrijeme četničkog povampirenja.

Labović je rekao:

“Lalić je pisac beskompromisan kad su u pitanju ideološke travestije o četništvu, fašizmu i onim ideologijama koje su razbile Jugoslaviju. On ne prihvata isprazna demagoška pomirenja koja ugrožavaju prava i slobode drugih, a koje se naročito danas nude u Crnoj Gori u formi bizarne demagogije i političkih floskula. Lalić je književni velikan koji svoje djelo zasniva na humanizmu i antifašizmu i u kom je nemoguće pronaći sutiacije gdje dobro i zlo ravnopravno koegzistiraju. Ako se društveni kontekst od nekadašnje Jugoslavije, bitno promijenio od onog tadašnjeg koji je jednim dijelom inkorporiran u Lalićevom književnom djelu postavlja se danas pitanje kakav je odnos prema Laliću i njegovim romanima nakon svih tih promjena i nakon 64 ngodine od objavljivanja njegove prve knjige.”

“Lalić je potrebniji danas nego ikad. Zato što se danas ovdje mora postaviti veliko i važno pitanje, a to je zašto revizija istorije, odnosno rehabilitacija ideologije koja je u Lalićevom visoko ocijenjenom, nagrađivanom i čitanom književnom djelu jasno i nedvosmisleno okarakterisana kao saradnička s fašizmom, retrogradna i izdajnička. Postavimo pitanje danas nekako po Laliću, kako je moguće danas rehabilitovati idejne vođe te ideologije. Kako je moguće danas rehabilitovati recimo četničkog vođu Filipa Bekića iz Hajke, kog je tako maestralno u istoimenom filmu odigrao veliki glumac Pavle Vujić. Morate dakle ući u besmiuslenu i apsurdnu borbu sa romanima, sa umjetnošću jednog grandiozno velikog pisca., morate postati, dakle, njegovi protvinici, njegovi oponenti.

Na kraju, ući ćete u sopstveno ludilo, protiv njegovog realizma, ali i protiv njegove imaginacije, izgubićete ponovo kao što ste već gubitnici u stvarnom životu i njegovim romanima. A znate pri tom da je Lalić, između ostalih velikih nagrada, dobio nagradu biblioteka Srbije kao najčitaniji pisac za godinu 1974. Ući ćete tako u onu duhovitu izjavu Dubravke Stojanović da je četnički pokret bio jedini antifašistički pokret koji je poražen u oslobođenoj Evropi.”, zaključio je Labović.

Poseban ton ovoj večeri dali su muzičari, talentovana violinistkinja Ivana Grujičić i master gitarista Srđan Vlahović. Oni su u toku večeri, u pauzama izveli nekoliko Šubertovih serenada.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve