Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Kavarić: Utvrditi ko je nezakonito isticao državnu zastavu na Cetinju

Kavarić uputio zahtjev Ministarstvu pravde i Upravi za inspekcijske poslove da obavi inspekcijski nadzor na Cetinju i pokrene postupak zbog, kako kaže nezakonitog isticanja, upotrebe i uklanjanja državne zastave

Advokat Mitropolije crnogorsko – primorske (MCP) Dalibor Kavarić uputio je zahtjev Ministarstvu pravde i Upravi za inspekcijske poslove da obavi inspekcijski nadzor na Cetinju i pokrene postupak zbog, kako kaže nezakonitog isticanja, upotrebe i uklanjanja državne zastave.

“Dana 07.08. i 08.08. 2022. godine, za sada nepoznata lica izvršila su nezakonito postavljanje Zastave Crne Gore na mjesto i način protivan Zakonu o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore i protivno Pravilniku o bližem načinu isticanja, upotrebe kao i sastavu materijala Zastave Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 067/19 od 11.12.2019), na način što su na kovanu ogradu Cetinjskog Manastira, na kovanu ogradu Vlaške kao i na zvoniku Bajičke Crkve, kao kulturnih dobara i vjerskih objekata, improvizovanim vezivnim sredstvom pričvrstili više Zastava Crne Gore i na taj način istu upotrijebili u prilici, na mjestu i na način protivan naprijed navedenim imperativnim propisima i na taj način umanjili, degradirali i zloupotrijebili Državnu zastavu kao najvažniji državni simbol i reprezent Crne Gore”, navodi se u zahtjevu.

On pojašnjava da se Zakonom o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore propisuje upotreba:

“Na zgradi Skupštine Crne Gore; 2) na zgradama u kojima se nalaze službene prostorije Predsjednika Crne Gore, Vlade, Ustavnog suda, Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužioca i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda; 3) na rezidenciji predsjednika Crne Gore; 4) na zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova čiji je osnivač država odnosno lokalna samouprava (član 15).

Zastava se ističe: 1) na Dan državnosti Crne Gore i u dane drugih državnih praznika Crne Gore, na zgradama u kojima su smješteni državni organi i organi lokalne samouprave; 2) na zgradama predstavništava Crne Gore u inostranstvu; 3) na vazduhoplovima, brodovima i drugim plovilima u skladu sa posebnim propisima; 4) na glasačkim mjestima za vrijeme izbora i referenduma; 5) u dane žalosti, koje odredi Vlada, Zastava se ističe na pola koplja (Član 16).

Zastava se može isticati: 1) prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova, na kojima je Crna Gora predstavljena, u skladu sa pravilima održavanja tih skupova; 2) prilikom proslava, svečanosti, kulturnih, sportskih i drugih manifestacija; 3) u drugim slučajevima predviđenim zakonom (Član 17)”, navodi se u Zahtjevu.

Kavarić dodaje da proizilazi da predmetnim Zakonom i Pavilnikom, nije propisano da se Zastava Crne Gore može isticati, a posebno nije propisano da se državna Zastava stalno vije, na kulturnim dobrima ili kulturno istorijskim posmenicima, a posebno nije propisano, niti moguće da se Zastava ističe na vjerskim objektima, imajući u vidu da su shodno članu 14 Ustava Crne Gore vjerske zajednice odvojene od države a da se često u javnom životu vjerskim zajednicama zamjera da se bave djelatnostima iz nadležnosti državnih organa, ili se Crkvi ili vjersim zajednicama spori javno-pravni karakter (subjektivitet) radi čega ovakvo isticanje Zastave krši princip odvojenosti i autonomije Crkve u odnosu na Državu.

“Član 18 Zakona propisuje da kada se ističe sa jednom ili sa više zastava drugih država ili međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, Zastava zauzima počasno mjesto.Počasnim mjestom Zastave smatra se mjesto u centru kruga, tjemenu polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi zastava, središnje mjesto između zastava i lijevo mjesto, gledano sprijeda, od zastave druge države ili međunarodne organizacije. Član 20 normira da Zastava ne smije biti postavljena tako da dodiruje tlo, niti kao prostirka, zavjesa i sl. Član 20a normira da bliži način isticanja, upotrebe, kao i sastav materijala Zastave propisuje Ministarstvo”, pojašnjava Kavarić.

Napominje da je u smislu unaprijed navedenoga člana 20 a Zakona o državnim simbolima, Ministarstvo kulture kao nadležno, donijelo Pravilnik o bližem načinu isticanja, upotrebe kao i sastavu materijalu Zastave Crne Gore koji je objavljen i koji u članu 1 bliže propisuje način isticanja, upotrebe, kao i sastav materijala zastave Crne Gore (u daljem tekstu: Zastava).

“Isticanje Zastave uređuje član 2. Zakona na način da se Zastava ističe u eksterijeru i enterijeru objekta. Isticanje Zastave u eksterijeru objekta (Član 3): Zastava u eksterijeru ističe se na najvišoj tački objekta ili na prednjoj fasadi, na način da bude postavljena na jarbol kružnog presjeka koji je izrađen od inoksa, mesinga ili aluminijuma. Minimalna visina jarbola iz stava 1 ovog člana, jednaka je trostrukoj širini Zastave. Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, Zastava se kači o slobodnostojeći jarbol pozicioniran neposredno uz objekat, čija minimalna visina iznosi najmanje šest metara ili o koplje izrađeno od inoksa, mesinga ili aluminijuma, pričvršćeno na prednjoj strani fasade, trijemu ili najistaknutijem dijelu objekta, najviše pod uglom od 45 stepeni u odnosu na fasadu, na način da donji dio Zastave ne dodiruje prolaznike ili rastinje. Vijorenje Zastave postiže se instalacijom posebnog L mehanizma sa rotirajućim elementom, koji omogućava da Zastava bude jasno vidljiva, zategnuta, stalno raširena i pokretna u pravcu vjetra”, navodi se u Zahtjevu.

Kavarić navodi da je kaznenim odredbama istoga Zakona propisano da će se novčanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice a fizičko lice novčanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura u sljedećim slučajevima.

“Ukoliko upotrijebi Grb i Zastavu u obliku i sadržini suprotno čl. 4 i 5 ovog zakona; 2) upotrijebi Grb i Zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore (član 8); 3) na Grbu ili Zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni (član 9 stav 1); 4) upotrijebi Grb i Zastavu kao robni ili uslužni žig, dizajn, ili kao bilo koji drugi znak za obilježavanje roba ili usluga, osim u slučaju da dobije prethodnu dozvolu od strane državnog organa nadležnog za poslove kulture (član 10); 5) upotrijebi oštećeni ili za upotrebu nepodobni Grb ili Zastavu (član 11); 6) zastavu postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirku, zavjesu i sl. (član 20); 7) u tekstu ili melodiji Himne prilikom izvođenja izvrši bilo kakvu izmjenu (član 22 stav 2); 8) izvodi Himnu na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore (član 25). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura odgovorno lice u pravnom licu”, pojasnio je on.

Ukazao je na sljedeće.

“Imajući u vidu da su u konkretnom Zastave postavljene na Manastir, na Vlašku Crkvu, Bajičku Crkvu kao vjerske objekte i kulturna dobra visoke kategorije, da samim tim nijesu postavljene na mjesto na kome se može postavljati Zastava tako da se stalno vije, na mjesto na kome se Zastava ističe ili na mjesto na kome se Zastava može isticati, te da samim tim nije bilo Zastavu moguće postaviti na propisani način: na jarbol kružnog presjeka koji je izrađen od inoksa, mesinga ili aluminijuma. Da je minimalna visina jarbola iz stava 1 ovog člana, jednaka je trostrukoj širini Zastave. Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, Zastava se kači o slobodnostojeći jarbol pozicioniran neposredno uz objekat, čija minimalna visina iznosi najmanje šest metara ili o koplje izrađeno od inoksa, mesinga ili aluminijuma, pričvršćeno na prednjoj strani fasade, trijemu ili najistaknutijem dijelu objekta, najviše pod uglom od 45 stepeni u odnosu na fasadu, na način da donji dio Zastave ne dodiruje prolaznike ili rastinje, što u konkretnom nije slučaj. U konkretnom osim što nije postavljena na dozvoljeno mjesto ni vijorenje zastave nije postignuto instalacijom posebnog L mehanizma sa rotirajućim elementom, koji bi omogućavao da Zastava bude jasno vidljiva, zategnuta, stalno raširena i pokretna u pravcu vjetra, to proizilazi da je opisanim radnjama osumnjičenih izvšen opisani prekršaj”, navodi Kavarić.

Pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko primorske predložio je da Uprava za inspekcijske poslove izvrši inspekcijski nadzor na Cetinjskom Manastiru, Vlaškoj Crkvi, Bajičkoj Crkvi te po potrebi i na drugim vjerskim objektima u Prijestonici Cetinje, uz pomoć Uprave Policije identifikuje lica koja su počinila opisane protivpravne kaznene radnje i pokrene odgovarajući prekršajni postupak protiv lica koja su izvršila nezakonito postavljanje Zastava Crne Gore na mjestima i način protivan članu 15, 16 i 17 Zakona o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore i članu 1, 2, 3 i 7 Pravilnik o bližem načinu isticanja, upotrebe kao i sastavu materijalu Zastave Crne Gore koji je objavljen (“Službeni list Crne Gore”, br. 067/19 od 11.12.2019), te da naloži osumnjičenima, da o svom trošku uklone naprijed navedene i nezakonito postavljenje državne Zastave.

IzvorRTCG

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

5 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
RIR
09.08.2022-19:51 19:51

A po kojem Zakonu visi srpska zastava –crkve srbije u KO na Crkvi u Starom Gradu , a ko moze i po kojem Zakonu da neko baca državnu zastavu…
čoče povrijeđena srpska Crkva , sa cg zastavama a što je okupirala NASE Crkve-
to mu normalno ne smeta…

Bodin
09.08.2022-19:54 19:54

Čuš ” Nezakonito isticao državnu zastavu”!?
U Americi (USA) nema objekta gdje nije istaknuta državna zastava! Na kranovima u lukama se viori, na vozovima, u parkovima, školama, bolnicama, na privatnim kućama i posjedima … A tebi smeta. Razumljivo! Za tebe je ona tuđa kao što si i ti tuđin u našoj Crnoj Gori!

KLEMENTINA
09.08.2022-22:21 22:21
Reply to  Bodin

Tužno je kad navodno obrazovan čovjek SVOJU GLAVU MJESTO DA DRŽI NA RAMENA SPUŠTI NA STOLICU

KLEMENTINA
09.08.2022-21:13 21:13

Pitam te koja tačka zakona karakteriše i povlači odgovornost za IZDAJNIKE.

Pravi Grbljanin
10.08.2022-17:43 17:43

Apo kojim propisima evo 40 godina visi srpska trobojka na crkvu Sv. Nikole u Kotoru, zbog koje se turisti ne mogu čudu načuditi advokate?
I da te podsjetim tu crkvu je napravio i dao najveći doprinos FranjoJosip za njegove pravoslavne podanike. Zašto je istu okupirala crkva Srbije i istu uknjižila na sebe, stručnjače prava.
Isto tako je okupirala i na sebe prepisala katiličku crkvu sv. Luke koju je napravio Mayro Casafranka 1195 godine.
Nećeš valjda advokate da tvrdiš da je to bio Srbin, i ako se nebi čudio svemu što je do sadauradila crkva koju zastupaš.