Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Ulazak Jelice J. Novaković u svijet nauke i botanike predstavlja inspirativnu priču o posvećenosti, obrazovanju i neizmjernoj ljubavi prema prirodi. Već u ranoj mladosti, otkrila je svoju strast prema biljkama i životinjama, inspirisana svojim đedom Milojkom Gavrilovićem, profesorom biologije, koji ju je uveo u čaroban svijet bioloških nauka. Njen đed nije samo bio Jelicin mentor, već i njen prvi učitelj o važnosti očuvanja prirode i biodiverziteta. Kroz brojne avanture u prirodi, Jelica je naučila da prepoznaje biljne vrste, istražuje staništa i posmatra divlje životinje. Ova iskustva su ne samo obogatila njen život, već su i postavila temelj za njenu buduću strast prema botanici. Njena priča nas uči o važnosti podrške, obrazovanja i istrajnosti u ostvarivanju svojih snova. Kroz njen lični put, saznaćemo kako je ova izuzetna žena uspela da premosti izazove i postane istaknuta ličnost u oblasti koju je toliko volela – proučavanju biljaka i očuvanju prirode.
Njen put ka postizanju izuzetnih dostignuća u ovoj oblasti započeo je na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Još tokom svojih osnovnih akademskih studija, kojima se posvetila izučavanju biologije, Jelica je pokazala znatiželju i entuzijazam za prirodne nauke. Njena ljubav prema biljkama i svijetu prirode postala je sve očiglednija kako je napredovala kroz osnovne studije. Nakon završetka osnovnih studija na istom fakultetu, Jelica se odlučila da nastavi svoje obrazovanje i dublje istraživanje botanike. Upisala je Master akademske studije u oblasti eksperimentalne i primijenjene botanike na Univerzitetu u Beogradu. Tokom ovih studija, Jelica je stekla dublje teorijsko i praktično znanje o biljnom svijetu, njihovoj morfologiji, ekologiji i ekosistemima. Njena stručnost i strast prema botanici nisu prošli neprimjećeno, pa je Jelica J. Novaković kasnije odlučila da se upusti u izazov doktorskih akademskih studija, ponovo se fokusirajući na eksperimentalnu i primijenjenu botaniku. Tokom doktorskih studija, usmjerila je svoj istraživački fokus na različite aspekte botanike, uključujući taksonomiju, morfologiju, molekularnu sistematiku i mnoge druge. Ovaj obrazovni put bio je ključan za Jeličinu kasniju karijeru kao istaknutog botaničara i naučnog savjetnika. Njeno obrazovanje na Univerzitetu u Beogradu pružilo joj je temeljno razumijevanje botaničkih nauka i pripremilo je za izazove i istraživanja u oblastima kao što su biodiverzitet, ekologija i zaštita prirode. Ulazak u svijet botanike na ovakav način označio je početak Jeličine impresivne karijere, dajući niz značajnih dostignuća i doprinosa botaničkoj zajednici.
Planine su prirodna čuda koja dominiraju pejzažima Zapadnog Balkana, pružajući spektakularne prizore i bogatstvo prirodnog nasleđa. One nisu samo impresivni vrhovi koji krase horizont, već i neophodni ekosistemi koji igraju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta i ekološke ravnoteže. Istraživanje planinskih područja Zapadnog Balkana nije samo naučna radoznalost, već i esencijalna potreba za očuvanjem prirodne raznovrsnosti i zaštite prirodnih resursa ovih prelijepih predjela. Jedan od tih neumornih istraživača je i Jelica Novaković, koja je proširila svoje vidike saradnjom sa botaničarima iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i drugih djelova ovih prostora. Sa više od decenije profesionalnog iskustva u oblasti biologije i ekologije, Jelica Novaković je svojim predanim radom ostavlja dubok trag u istraživanju biljnog svijeta planinskih regija ovih zemalja. Njena profesionalna karijera obuhvata niz značajnih pozicija, uključujući rad kao istraživač pripravnik, istraživač saradnik, i trenutno, kao naučni saradnik na Univerzitetu u Beogradu – Biološki fakultet. Tokom svoje dosadašnje karijere, Jelica Novaković je bila ključni član mnogih istraživačkih projekata koji su se bavili proučavanjem biodiverziteta planinskih ekosistema. Njen doprinos obuhvata istraživanje flore i faune, analizu ekoloških procesa i širenje znanja o važnosti očuvanja ovih krhkih prirodnih sredina. Njena saradnja sa botaničarima iz različitih djelova regiona omogućila je razmjenu iskustava i znanja, što je rezultiralo boljim razumijevanjem biljnog svijeta ovih planinskih područja. Osim toga, njena uloga kao naučnog savjetnika bila je inspiracija mnogim mladim istraživačima i studentima da se posvete proučavanju prirode i očuvanju biodiverziteta.
UČEŠĆE U NAUČNIM PROJEKTIMA I STRUČNA USAVRŠAVANJA U INOSTRANSTVU
Jelica Novaković daje itekako značajan stručni doprinos u nizu istraživačkih projekata tokom svoje dosadašnje karijere, fokusirajući se na biodiverzitet i očuvanje prirodnih resursa ovih planinskih područja. Evo pregleda njenih uloga i značaja u nekoliko ključnih projekata:
“Ecosystem services assessment of Ribnica Gorge (Western Serbia) through citizen science” (2023) – Jelica Novaković je rukovodilac ovog projekta, čiji je glavni cilj procjena ekosistemskih usluga u Ribničkoj klisuri na zapadu Srbije kroz angažovanje građana u naučnim istraživanjima. Njen doprinos ovom projektu ogleda se u vođenju i organizaciji istraživačkih aktivnosti, kao i u angažovanju lokalne zajednice u prikupljanju podataka o biodiverzitetu i ekosistemu. Ovaj projekat ima izuzetan značaj jer povezuje naučnu zajednicu sa lokalnim stanovništvom radi boljeg razumjnevanja i zaštite prirodne sredine.
“Monitoring zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta PIO Maljen” (2023) – Jelica Novaković je učesnik u ovom projektu koji sprovodi Javno preduzeće “Srbijašume” u saradnji sa Šumskim gazdinstvom Užice. Njen stručni doprinos se ogleda u istraživanju i praćenju zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta u okolini planine Maljen. Njeno angažovanje pomaže u boljem razumijevanju i zaštiti biološke raznovrsnosti ovog ekosistema.
“Citizens for SDG 15.1” (2023) – Jelica Novaković učestvuje u ovom projektu koji se finansira iz programa Horizon Europe za istraživanje i inovacije Evropske unije. Ovaj projekat ima za cilj podršku ostvarivanju Cilja održivog razvoja 15.1 – očuvanje, obnova i održivo korišćenje ekosistema na Zemlji. Njen doprinos u okviru ovog projekta se odnosi na istraživanje i razvoj inovativnih rešenja za očuvanje biodiverziteta i prirodnih resursa.
“Balkan biodiversity across spatial and temporal scales – patterns and mechanisms driving vascular plant diversity” (2022-) – Jelica Novaković je učesnik u ovom projektu koji istražuje biodiverzitet na Balkanu kroz prostorne i vremenske skale. Njen doprinos ovom projektu se odnosit na proučavanje faktora koji utiču na različitost vaskularnih biljaka i identifikaciju oblasti visokog biodiverziteta.
“Podaci i usluge vezani za uspostavljanje ekološke mreže na teritoriji Republike Srbije” (2022-) – Jelica Novaković je učesnik u ovom projektu koji se bavi uspostavljanjem ekološke mreže na teritoriji Republike Srbije, uključujući i uključivanje u ekološku mrežu Evropske unije NATURA 2000. Njen doprinos u ovom projektu obuhvata prikupljanje i analizu podataka o ekosistemima i biodiverzitetu u cilju uspostavljanja održive ekološke mreže.
“Mikromorfološka, fitohemijska i molekularna istraživanja biljaka – sistematski, ekološki i primenljivi aspekti” (2012-) – Jelica Novaković je bila učesnik u projektu Ministarstva za prosvjetu, nauku i tehnološki razvoj koji se bavi istraživanjem biljaka na mikromorfološkom, fitohemijskom i molekularnom nivou. Njen doprinos projektu se ogleda u istraživanju morfoloških i molekularnih karakteristika biljaka, kao i njihovih ekoloških aspekata.
Jelica J. Novaković je ima izuzetno bogato iskustvo u oblasti botanike kroz svoje istraživačke boravke i stručna usavršavanja širom svijeta. Njena predanost prema prirodi i biljkama vodila ju je na putovanja i saradnju sa uglednim institucijama i naučnicima iz različitih zemalja. Prvi značajan korak u njenom međunarodnom naučnom putovanju bio je boravak u Španiji u gradu Barseloni. Tamo je imala priliku da se upozna sa mediteranskim ekosistemom i proučava raznovrsnost biljnih vrsta koje se mogu naći u tom dijelu Evrope. Ovo iskustvo je obogatilo njeno razumijevanje flore i ekologije sredozemnih regiona.
Nakon Španije, Jelica je svoje znanje i istraživačke vještine usavršavala u Austriji, tačnije u Beču, jednom od evropskih centara za botanička istraživanja. U Beču je imala priliku da sarađuje sa vodećim stručnjacima iz oblasti botanike i da istražuje bogatstvo alpske flore. Ovo iskustvo joj je omogućilo da upotpuni svoje znanje o planinskim biljkama i njihovoj prilagodljivosti na ekstremne uslove. Mađarska, sa svojom bogatom prirodnom raznovrsnošću, takođe je bila destinacija na Jelicinom naučnom putovanju. Boravak u Budimpešti omogućio joj je da se upusti u proučavanje tradiocionalnih biljnih ljekova i etnobotanike ovog regiona. Ova iskustva su dodala još jedan sloj njenom širem razumijevanju biljaka i njihove uloge u različitim kulturama i zajednicama. Leuvarden u Holandiji je bila destinacija đe je proširila svoje znanje o ekologiji vodenih biljaka i wetland ekosistemima. Ovo iskustvo je doprinijelo njenom shvatanju globalnih ekoloških izazova i značaja očuvanja vodenih staništa. Kroz sve ove istraživačke boravke, Jelica J. Novaković je stekla neprocjenjivo iskustvo i razvila mrežu naučnih kontakata širom svijeta. Njena ljubav prema botanici i prirodi nije samo obogaćena znanjem, već je takođe inspirisala druge da se posvete očuvanju i proučavanju našeg dragocjenog prirodnog svIJeta.
OTKRIĆE I OPIS NOVE VRSTE CENTARUEA ZLATIBORENSIS DOPRINOS NAUCI
Jedan od dosadašnjih najznačajnijih doprinosa nauke predstavlja otkriće nove vrste na planini Zlatibor u Zapadnoj Srbiji. Ovu izuzetno važnu naučnu inovaciju Jelica J. Novaković je zajedno sa svojim kolegama otkrila i detaljno opisala 2018. godine. Ovo otkriće predstavlja plod šestogodišnjih istraživanja, koja su vođena sa posebnom pažnjom i obuhvatala su širok spektar analiza i studija, kako bi se nova vrsta što temeljnije dokumentovala.
Nova vrsta, nazvana Centaurea zlatiborensis, Zlatković, Novaković & Janaćković, pripada porodici Asteraceae, poznatijoj kao glavočike. Ono što čini ovu vrstu posebnom jeste to što je endemična za Srbiju i trenutno je zabilježena samo unutar granica Parka prirode Zlatibor. Ovo otkriće otvara vrata za dalja istraživanja i istraživanje biodiverziteta na ovom području.
Nakon opisa i identifikacije ove nove vrste, sprovedena je i procjena njenog konzervacijskog statusa prema kriterijumima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN). Rezultati procjene ukazuju na to da ova vrsta spada u kategoriju kritično ugroženih vrsta, što naglašava hitnu potrebu za njenom zaštitom na prirodnom staništu. Ova otkrića i istraživanja ne samo da obogaćuju naše znanje o florističkom bogatstvu Zlatibora i Srbije, već takođe naglašavaju važnost očuvanja prirode i njenog jedinstvene biodiverziteta. Jelica J. Novaković i njene kolege su, kroz svoj napor i posvećenost, postavili temelje za buduće istraživačke napore i zaštitu ove dragocjene endemične vrste. Njihova istrajnost u istraživanju i očuvanju prirode predstavlja inspiraciju i primjer kako nauka može da doprinese očuvanju prirodne raznovrsnoti naše planete.
ISTRAŽIVANJE LOVĆENA, PROKLETIJA I DURMITORA
Jelica J. Novaković istražuje crnogorske planine Lovćen i Prokletije i to sistematika i evolucija biljaka sa fokusom na taksonomiju, nomenklaturu, morfologiju, horologiju, molekularnu sistematiku, citologiju, fotohemiju i etnobotaniku; biodiverzitet i zaštita prirode; građanska naučna istraživanja. Očuvanje Biodiverziteta: Njeno istraživanje pomaže u identifikaciji, klasifikaciji i razumevanju raznovrsnosti biljnih vrsta u ovim planinskim regionima. Ova raznolikost predstavlja ključni deo biološke raznolikosti Balkanskog poluostrva. Poznavanje i dokumentovanje biljnih vrsta od suštinskog je značaja za očuvanje ovog bogatstva i zaštite ugroženih i retkih vrsta. Ekološka raznovrsnost: Istraživanje ekoloških interakcija između biljaka i okoline u ovim planinskim ekosistemima pomaže u razumijevanju njihovih uloga u ekosistemskim procesima. To može biti ključno za očuvanje ovih osjetljivih ekosistema, kao i za upravljanje resursima. Prilagođavanje na klimatske promjene: Proučavanje morfologije, evolucije i ekologije biljaka može pomoći u razumijevanju kako se biljke prilagođavaju klimatskim promjenama. To je od suštinskog značaja za predviđanje budućih promjena u ovim planinskim ekosistemima i planiranje mjera zaštite. Etnobotanika: Jelica J. Novaković takođe istražuje lokalno znanje i upotrebu biljaka od strane lokalnog stanovništva. Ovo je važno za očuvanje tradicionalnih metoda liječenja i upotrebe biljaka, kao i za podršku održivom razvoju ruralnih zajednica na području Lovćena.
Jedno od prethodnih istraživanja koje je Jelica J. Novaković sprovela predstavljalo je duboko angažovanje u proučavanju endemičnih žutocvjetnih vrsta Centaurea na planinama Durmitor i Prokletije u Crnoj Gori. Ovo istraživanje se pokazalo izuzetno značajnim, kako za nauku, tako i za očuvanje biodiverziteta ovog regiona. Dvije značajne vrste, Centaurea gjurasinii Bošnjak i Centaurea crnogorica Rohlena, bile su predmet istraživanja. Bošnjak je prvi put opisao Centaurea gjurasinii 1938. godine, dok je Rohlena opisao Centaureu crnogoricu 1921. godine. Međutim, tipski vauceri (herbarijski uzorci koji se koriste kao referenca za određenu vrstu) ovih vrsta bili su izgubljeni, a mnogi su sumnjali u postojanje ovih vrsta, tretirajući ih kao sinonime za žutocvjetnu Centaureu chrysolepis Visiani. Jelica J. Novaković i njeni kolege su se suočili sa izazovom da pronađu ove rijetke biljne vrste u teško dostupnim predjelima crnogorskih planina. Kroz obimna i naporna terenska istraživanja, uspjeli su da lociraju populacije ovih biljaka i potvrde validnost njihovih vrsta. Osim toga, vršili su tipifikaciju, što znači da su prvobitno sakupljene herbarijske primerke povezali sa pravim i validnim imenima ovih biljaka. Ova istraživanja su imala dubok uticaj na botaničku zajednicu, jer su otkrila rijetke i ranije nepoznate endemične vrste, pružajući dragocjeni doprinos poznavanju biodiverziteta Balkanskog poluostrva. Jelica J. Novaković je takođe doprinijela očuvanju ovih vrsta, budući da je njeno istraživanje omogućilo bolje razumijevanje njihovog staništa i potreba za zaštitom. Njena posvećenost i upornost u terenskom istraživanju su svijetli primjer kako posvećenost i nauka mogu zajedno doprinijeti boljem razumijevanju prirode i očuvanju biodiverziteta.
DOPRINOS ISTRAŽIVANJIMA LJEKOVITOG BILJA LOVĆENA
Jelica J. Novaković i Božidar Proročić rade na izuzetno značajnom projektu – pripremi knjige posvećene ljekovitom bilju Lovćena. Ova knjiga će predstavljati dragocjen resurs ne samo za Crnu Goru već i za cijelu Evropu, jer će obuhvatiti obilje informacija o biljnim vrstama koje rastu na Lovćenu, uključujući njihovu ljekovitu, ekološku vrijednost, tradicionalnu primjenu i kulturno nasleđe vezano za ove biljke. Takođe, knjiga će pružiti uvid u biodiverzitet Lovćena istražujući endemične vrste i njihovu ulogu u očuvanju ekosistema. Etnobotanika, kao dio ovog istraživanja, ima poseban značaj. Ona će otkriti kako je lokalno stanovništvo koristilo biljke u tradicionalnoj medicini, ishrani i ritualima, čime će se očuvati dragocjeno kulturno nasleđe Lovćena. Osim toga, etnobotanička istraživanja će pomoći u razumijevanju veze između ljudi i prirode, što je ključno za promociju održivog razvoja i zaštite okoline. Ova knjiga će, dakle, biti ne samo naučni resurs već i važan instrument za promociju očuvanja prirode i kulturnog nasleđa Lovćena. Njena vrijednost će prevazići regionalni značaj i doprinijeti globalnom razumijevanju važnosti očuvanja biodiverziteta i tradicionalnog znanja o biljkama. Dosadašnja istraživanja su već dokumentovala 225. biljaka na Lovćenu, ali ova knjiga će znatno proširiti ovu listu. Osim toga, istraživanja Jelice J. Novaković i Božidara Proročića će obuhvatiti različite segmente, prateći stručna pravila i metodologiju, čime će osigurati visok nivo pouzdanosti i detaljnosti informacija. Naša terenska istraživanja su nezamjenjiva jer omogućavaju direktno proučavanje flore Lovćena i njegove primorske podgorine. Ovaj predio je bogat različitim ekosistemima i biljnim vrstama, a istraživanja Jelice J. Novaković i Božidara Proročića pružaju jedinstven uvid u njihovu distribuciju, biologiju i ekološki značaj. Priprema knjige o ljekovitom bilju Lovćena ne samo da će doprinijeti naučnoj zajednici i botaničkoj struci već će i lokalnoj zajednici i široj javnosti pružiti važne informacije o prirodnom bogatstvu Lovćena. Ova knjiga će biti vrijedna publikacija za brojne istraživače, stručnjake, ali i za sve one koji se interesuju za očuvanje prirode i tradicionalno znanje o biljkama.
Ova stručno naučna knjiga će obuhvatiti niz faktora i aspekata koji su od suštinskog značaja za razumevanje i korišćenje ljekovitog bilja na Lovćenu i njegovoj primorskoj podgorini. Neki od tih faktora uključuju: Botaničke karakteristike biljaka: Detaljno opisivanje morfologije, anatomske strukture, raspodjele i habitata biljnih vrsta koje se koriste u tradicionalnoj medicini i farmakopeji Lovćena. Ljekovita svojstva: Proučavanje hemijskog sastava biljaka, njihova ljekovita svojstava i mehanizama djelovanja. Ovo uključuje istraživanje aktivnih jedinjenja, njihovih farmakoloških efekata i potencijalnih primjena u medicini. Etnobotanička istraživanja: Analiza tradicionalnih metoda i recepata za pripremu ljekova i tretmana sa ljekovitim biljem. Ekološka studija: Ispitivanje uticaja berbe ljekovitog bilja na lokalne ekosisteme, procjena rizika od prekomjernog sakupljanja i identifikacija osetljivih vrsta. Održivost uzgoja: Razmatranje mogućnosti za uzgoj ljekovitog bilja na Lovćenu i načina očuvanja divljih populacija. Ovo uključuje istraživanje optimalnih uslova za gajenje, selekciju sorti i metode zaštite od bolesti i štetočina. Farmakopeja: Pregled savremenih farmaceutskih istraživanja koja uključuju analizu efikasnosti i bezbjednosti ljekova baziranih na ljekovitom bilju. Ovo podrazumijeva i proučavanje potencijalnih interakcija sa drugim ljekovima i kontraindikacija. Ekonomski faktori: Analiza ekonomske isplativosti uzgoja i eksploatacije ljekovitog bilja na Lovćenu, uključujući procjenu tržišta, potražnje i potencijalnih koristi za lokalnu zajednicu. Pravni i regulativni okviri: Ispitivanje relevantnih zakona i regulativa koji se odnose na sakupljanje, uzgoj, preradu i prodaju ljekovitog bilja na ovom području. Sve ove faktore zajedno će činiti osnovu za stručno naučnu knjigu koja će pružiti sveobuhvatno razumijevanje ljekovitog bilja Lovćena sa ciljem promocije očuvanja prirode, tradicionalnog znanja i primjene u savremenoj medicini. Kulturološki aspekti: Analiza kulturnog značaja ljekovitog bilja na Lovćenu i njegovoj primorskoj podgorini, uključujući običaje, ritualne upotrebe i simboliku povezanu sa određenim biljkama. Ovo će dodatno naglasiti duboko ukorijenjenu vezu između prirode i kulture na ovom području. Edukacija i informisanje: Razmatranje potrebe za edukacijom lokalnog stanovništva, turista i stručnjaka o očuvanju ljekovitog bilja i njegovom ispravnom korišćenju. Razvoj programa i materijala za edukaciju o ljekovitom bilju. Saradnja i partnerstva: Identifikacija potencijalnih partnera iz akademske zajednice, institucija, nevladinih organizacija i privrede kako bi se podržala istraživanja, očuvanje i promocija ljekovitog bilja Lovćena. Budući izazovi: Razmatranje budućih izazova i prilika u vezi sa ljekovitim biljem na Lovćenu, uključujući klimatske promjene, urbanizaciju, turizam i promjene u potražnji za prirodnim ljekovima. Međunarodna saradnja: Ispitivanje mogućnosti za međunarodnu saradnju sa sličnim projektima i istraživačkim grupama iz drugih djelova Evrope kako bi se razmijenila iskustva i znanje o ljekovitom bilju. Sve ove komponente će doprineti stvaranju sveobuhvatnog vodiča o ljekovitom bilju Lovćena, pružajući informacije koje će biti od koristi kako za naučnike i stručnjake, tako i za širu javnost, istraživače prirode, turiste i sve one koji se interesuju za očuvanje prirodne raznolikosti ovog izuzetnog područja.
NAGRADE, PRIZNANJA, BUDUĆNOST
Jelica J. Novaković, istaknuti botaničar i naučni savjetnik, svojom predanošću i kontinuiranim doprinosom botaničkoj zajednici, ostvarila je značajna priznanja i nagrade tokom svoje karijere. Predstavićemo neke najprestižnijih priznanja koja je dobila i osvijetliti njen značaj u svijetu botanike. Nagrada “Nedeljko Košanin” za najbolju doktorsku disertaciju iz botanike (2021): Jelica Novaković je zaslužila ovo priznanje za svoj izuzetan doprinos u oblasti botanike. Nagrada “Nedeljko Košanin” predstavlja visoko poštovanje i priznanje njenog stručnog rada; SYNTHESYS+ Projekti HU-TAF 8447 i AT-TAF 8485 (2020): Učešće u ovim projektima dodatno je obogatilo Jelicinu naučnu karijeru i omogućilo joj pristup vrhunskim istraživačkim resursima. Ovi projekti su predstavljali važan korak ka internacionalizaciji njenih istraživanja i saradnji sa kolegama iz različitih djelova sveta. Nagrada za mlade istraživače na konferenciji Biogeografija Karpata (2017): Jelica Novaković je pokazala svoju izuzetnu sposobnost za istraživanje i doprinos u oblasti biogeografije na ovoj konferenciji. Ovo priznanje naglašava njen kontinuirani rad na istraživanju biodiverziteta i ekologije. Članstvo u naučnim udruženjima: Jelica Novaković je aktivna članica nekoliko prestižnih naučnih udruženja, uključujući Hrvatsko botaničko društvo, Međunarodno udruženje za taksonomiju biljaka, Srpsko biološko društvo, Društvo za biološka istraživanja “Sergej D. Matvejev“ i Biološko istraživačko društvo “Josif Pančić.“ Njen angažman u ovim organizacijama dodatno ističe njen značaj u botaničkoj zajednici.
U svijetlu ovih nagrada, priznanja i članstava u naučnim udruženjima, budućnost Jelice J. Novaković izgledaće blistavo. Nastaviće sa svojim istraživanjima, doprinoseći razvoju botanike i ekologije u Crnoj Gori i šire. Njena stručnost i posvećenost oblasti botanike čine je jednom od ključnih naučnih imena u očuvanju prirodne raznovrsnosti i promociji značaja ljekovitog bilja. Jelica J. Novaković nije samo koleginica i saradnica, već i prava prijateljica. Njen doprinos u oblasti biologije i botanike je impresivan, ali ono što je još važnije, to je njen karakter i entuzijazam koji čine da je posebna. Kao prijateljica, Jelica je uvek tu da podrži i inspiriše. Njen pozitivan duh, posvećenost prema prirodi i naučnom istraživanju čine svaki naš susret ispunjenim energijom i inspiracijom. Kao biolog, Jelica je istinski posvećena svom poslu. Njena stručnost i znanje su impresivni, ali ono što je još važnije, to je njena predanost očuvanju prirode. Njen rad na istraživanju biodiverziteta i zaštiti prirode ima velik uticaj na očuvanje ekosistema i biljnih vrsta. Kao saradnik, Jelica je izuzetno predana i odgovorna. Uvijek se trudi da postigne najbolje rezultate u našim naučnim projektima i istraživanjima. Njena profesionalnost i posvećenost su neprocjenjive za uspješnu saradnju. U cjelini, Jelica J. Novaković je osoba koja me inspiriše svojim, znanjem i karakterom. Raditi sa njom i nazivati je prijateljicom je pravo zadovoljstvo i privilegija. Njen doprinos u polju biologije i botanike je velik.