Subota, 25 Maja, 2024
Rubrika:

IJZ: Prosječan unos soli u Crnoj Gori i dalje visok

Dvostruko veći od preporučenog

Prosječan unos soli, mjeren među odraslim stanovništvom u Crnoj Gori, je i dalje visok i iznosi 11,6 g soli/dan, i više je nego dvostruko veći od preporučene granice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) do pet g/dan, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) povodom Svjetske nedjelje prevencije prekomjernog unosa soli.

Kako navode, značaj Svjetske nedelje prevencije prekomjernog unosa soli je da se skrene pažnja na negativne posljedice na zdravlje i ukaže na efikasan pristup smanjenju dnevnog unosa soli.

Ističu da prekomjeran unos soli ima negativan uticaj na zdravlje.

Dovodi do povećanog rizika obolijevanja i umiranja od povišenog krvnog pritiska, i drugih kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani i moždani udari, gojaznosti, osteoporoze, raka želuca, Menierove bolesti i bolesti bubrega. Procjenjuje se da je svake godine 1,89 miliona smrtnih slučajeva u svijetu, povezano s konzumiranjem previše soli/natrijuma.

“Smanjenje upotrebe soli je preventivna mjera koja je već dvije decenije prihvaćena na globalnom nivou kao efikasna strategija za unapređenje javnog zdravlja. Model smanjenja unosa soli u Velikoj Britaniji, ali i u drugim zemljama inspirisao je svijet i do danas više od 90 zemalja ima neki oblik politike smanjenja soli. Tri četvrtine soli koju prosječan stanovnik konzumira svakog dana je već prisutna u upakovanoj i pripremljenoj hrani. Potrošač ne može da utiče na količinu te soli, tako da je posljednjih godina u cijelom svijetu fokus na mjerama i promjenama u prehrambenoj industriji i ugostiteljstvu, jer bez smanjenja „skrivene soli“ u gotovim proizvodima ne može se postići ni potreban efekat smanjenja unosa soli pojedinca”, navodi se u saopštenju.

Evidentno je, dodaju, da i dalje postoje uvriježeni stavovi i ponašanje u ishrani koji doprinose prevelikom unosu soli, kao i niska svijest o značaju prevelikog unosa soli na zdravlje.

“Najveći dio soli koji unosi stanovništvo u Crnoj Gori je iz tzv. „skrivenih“ izvora, tj. iz pekarskih i suhomesnatih proizvoda, sireva, industrijski proizvedene hrane, konzervirane hrane, „grickalica“, konditora, gotovih jela iz restorana i „brze“ hrane”, ističe se u saopštenju.

Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, domaćim proizvođačima i partnerima, radi na smanjenju „skrivene“ soli u hrani uz kampanju povećanja svijesti i znanja opšte populacije.

Osnovne preporuke kako se može smanjiti unos soli/natrijuma:

  • jesti uglavnom svježu, minimalno prerađenu hranu,
  • birati proizvode s malo natrijuma (manje od 120 mg natrijuma /100 gproizvoda – ovakvi podaci dostupni su na deklaracijama proizvoda),
  • hranu pripremati sa malo ili bez dodatka soli/natrijuma,
  • umjesto soli koristiti bilje i začine za poboljšanje ukusa i aromatizovanje hrane,
  • ograničiti upotrebu komercijalnih umaka, preliva i instant proizvoda,
  • ograničiti konzumaciju prerađene hrane,
  • ukloniti slanik sa stola.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve