Nedjelja, 16 Juna, 2024
Rubrika:

Građanske vrijednosti i region – dokle smo stigli

Mandić je apostrofirala ostrva otpora u društvu – građansko društvo u akademskoj zajednici ili nevladinom sektoru, kao i slobodne mediji iako su svedeni na minimum

Sedmi, završni, panel na Sarajevskom plenumu bio je posvećen građanskim vrijednostima u regionu. O tome su govorili reditelj Andro Martinović, iz CANU iz Crne Gore, istoričar dr Hrvoje Klasić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sofija Mandić iz CEPRIS-a iz Srbije i dr Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a moderatorka je bila prof. dr Sabina Bakić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

„Zapadni Balkan treba da nauči da balansira između činjenice da je Evropa mirovni projekat i da se trenutno nalazi u ratu“, kazala je Sofija Mandić uz ocjenu da Srbija nije u potpuno posvećena evropskim vrijednostima.

„Srbija se nalazi i u izbornoj i u ustavnoj krizi. To je veliki vrijednosni poraz za Srbiju koja je u prethodnih 30 godina imala slobodne izbore. Ta je kriza ogolila da režim, koji je autoritarni, nema više većinsku podršku, ali i da se ne može pobijediti na izborima“, navela je ona.

Mandić je apostrofirala ostrva otpora u društvu – građansko društvo u akademskoj zajednici ili nevladinom sektoru, kao i slobodne mediji iako su svedeni na minimum.

„Građansko društvo i građanske vrijednosti u Srbiji se nalaze u stanju hibernacije i ne mogu biti nosioci značajnih promjena u društvu… Postoji priličan rascijep između onoga što se vidi u medijima i zvaničnom narativu i onoga što građani intimno misle i osjećaju“, zaključila je ona naglašavajući značaj obrazovanja kako bi se išlo ka promjenama.

Andro Martinović je stava da stvari treba posmatrati u više dimenzija i kroz različita vremena.

„Naša najčešća pitanja još uvijek su “šta se desilo”. I nije tačno da se ne suočavamo sa prošlošću. Vidite da se konstantno suočavamo sa prošlošću. Na primjer, u mojoj profesiji, Srbija to stalno radi praveći filmove i serije o različitim istorijskim tačkama. Međutim, pitanje je kakva je to interpretacija. Ona najviše liči na ogledalo iz bajke u kojem se to suočavanje dešava tako da sam “ja” najljepši i najbolji u tom ogledalu, što ne odgovara stvarnosti niti omogućava pravo suočavanje sa istinom,“ kazao je Martinović.

KAko ja naveo, građanin je onaj ko stalno promišlja svijet oko sebe. Onaj koji nije statista u sopstvenom životu.

“Nama je potrebno, prije svega, da izgradimo tog građanina“, zaključio je on.

Hrvoje Klasić podsetio je na slučaj ratnog zločina u Štrpcima iz 1993. godine, kada je grupa vojnika izvukla grupu ljudi zbog njihove nacionalne pripadnosti, a što je velika većina putnika nijemo posmatrala, dok je jedan odlučio da reaguje.

„Time je on pokazao građanske vrijednosti – solidarnost, odgovornost, toleranciju i građansku hrabrost. To je platio svojim životom“, kazao je Klasić.

On se zapitao i koliko smo odmakli od toga u 2024. godini i koliko bi danas bilo posmatrača, a koliko onih koji bi pokazali građansku hrabrost.

„Ako se osvrnemo u prošlost, mi vidimo da jesmo imali građanske vrednosti – kroz partizanski pokret, bivšu Jugoslaviju, vrijeme kada je bilo solidarnosti… Nema potrebe da gledamo negde drugdje, dovoljno je da pogledamo kako smo se mi u prošlosti ponašali“, podsjetio je on.

Kako je istakao, Hrvatska je napravila mnoge promjene na bolje od kada je ušla u EU, ali je ostalo i još mnogo posla.

“Nije Danska, ali je ispred Zapadnog Balkana. Bez obzira na sve nedostatke, danas ne razmišljam o tome da li su izbori bili pokradeni, znam da je moguće da će, ukoliko se neka afera otkrije, i predsjednik ili premijer završiti u zatvoru, nemam osjećaj da me država vara i potkrada“, poručio je on.

Prema njegovim riječima, pronaći građanina u apsolutnom smislu tog pojma danas je gotovo nemoguće.

“Biti građanin znači biti radikalno nezavistan. To je nemoguće, jer u našim društvima se zahtijevaju čisti i jednodimenzionalni identiteti koji su nespojivi sa konceptom građanstva. Svjedočimo radikalnom odbacivanju ideje građanstva od strane srpskog i hrvatskog nacionalizma. Ovi nacionalizmi tretiraju ideju građanstva kao mimikriju, iza koje se krije vladavina većinskog naroda. U njihovom viđenju, građanska država je zapravo muslimanska država”, kazao je Nerzuk Ćurak.

On je pojasnio da u realno-političkom polju to proizvodi mnogo nesporazuma i dovodi do dehumanizacije bosanskog društva. U tom smislu, istakao je da antifašistički pokret mora postati mjesto iz kojeg se kreće u izgradnju građanskog društva, jer je to ideja zajedništva Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ćurak je dodao da je neophodno raditi na elementarno malim stvarima i na taj način izgraditi građanina.

„Bosna i Hercegovina je, uprkos svim strahotama, nasilju i agresiji koji su se desili, zadržala elemente suštinskog zajedništva“, zaključio je on.

Na petom regionalnom plenumu Quo vadis, Balkan? koji je održan u Sarajevu kroz sedam panela i dodatne sesije izlaganja je imalo 42 stručnjaka iz akademske zajednice, NVO sektora, institucija, politike i diplomatske zajednice.

Sarajevski plenum Quo Vadis, Balkan? organizuju Regionalna Akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Srbije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN US), uz podršku Evropskog fonda za Balkan (EFB).

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve