Ponedjeljak, 24 Juna, 2024
Rubrika:

Djela svjetske kulturne baštine u izdanju FCJK

Marko Višić preminuo je 31. januara 2023. godine, a FCJK, objavljujući njegova djela, doprinosi da se njegovo ime i stvaralaštvo pamti, poručili su tokom predstavljanja knjiga profesori FCJK Andrijana Nikolić i Novica Vujović

Profesor Marko Višić preveo je na crnogorski jezik djela: „Ilijada“, „Odiseja“, „Gilgameš“, „Književnost drevnog Bliskog istoka“ i „Antologija stare helenske lirike“, koja je u okviru biblioteke Fundamenta Civilisationis objavio Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

Marko Višić preminuo je 31. januara 2023. godine, a FCJK, objavljujući njegova djela, doprinosi da se njegovo ime i stvaralaštvo pamti, poručili su tokom predstavljanja knjiga profesori FCJK Andrijana Nikolić i Novica Vujović.

„Za knjige, ali i za prve pisane tragove Višić je govorio da su mostovi među ljudima, a Meša Selimović je rekao i da je književnost ta koja spaja ljude i civilizacije. Ako uzmemo univerzalno načelo Iva Andrića da most ima svoju pragmatičnu, estetsku, etičku i filozofsku funkciju, onda i knjiga ima takvu funkciju, sve nas spaja. Višić u svojim predgovorima pominje jedan motiv kojim je bio vođen, a koji je volio prevoditi, a to je motiv ljubavi, kao nadidejna vodilja“, kazala je prof. dr Andrijana Nikolić.

Ističući da se profesor Višić bavio ranom periodizacijom, helenskom, hebrejskom, sumerskom, vavilonskom, egipćanskom književnošću, profesorica Nikolić navela je kako je sam profesor Višić govorio da je nemoguće za jednu, npr. za sumersku književnost tačno odrediti vrijeme nastanka, pa ni autora, ali da je moguće svrstati je po rodovima: epika, lirika i drama, te da je Višić to uradio na vrlo „ekspilicitan, analitički i lucidan način“.

“Radio je vrlo predano i posvećeno. To se može primijetiti u prevodima Ilijade i Odiseje, napisanih čuvenim heksametrom, stihom od 14 do 17 slogova, sklapajući stihove, vodeći računa o stopama, što je mnogo naporno, a uradio je to najvjerodostojnije originalu”, ocijenila je Nikolić.

Fascinantna je, smatra profesorica Nikolić, „Književnost drevnog Bliskog istoka“, kroz koju se može pratiti odnos starih civilizacija prema božanstvima. Autor pravi distinkciju između onoga što je nastalo na mitu i onoga što je nastalo na legendi, ukazuje da je mit ono što je nastalo na pričama o bogovima i vilama, vilenjacima, što nas vodi na ono što je praiskon književne riječi, u usmenu književnost, na Homera, a Homer je zapravo nešto što je zapisano.

„Višić je bio erudita, predani istraživač koji je sebe dao ovom velikom poslu i ovo pred nama je bogatstvo svake biblioteke“, istakla je profesorica Andrijana Nikolić.

Profesor Novica Vujović ukazao je na to da je Marko Višić, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, bio naučnik renesansno usmjeren na širinu obrazovanja. Diplomirani klasični filolog, potom magistar klasičnih nauka, a zatim doktor klasičnih nauka. Bavio se, kako je sam pisao, istraživanjem: ranog mišljenja i spekulativne misli drevnih naroda; duhovnog i vjerskog života starih Egipćana, Sumerana, Akađana, Vavilonjana, Hebreja, Helena i Rimljana; antičke filozofije i filozofije uopšte te medicine, muzike i književnosti. Zanimao se profesor Višić za istoriju religije, arheologiju, etnografiju, epigrafiju, onomastiku, što je sve i vidljivo iz naslova i sadržaja studija i monografija iz njegove bibliografije.

Djela svjetske kulturne baštine u izdanju FCJJK

„Ukupna znanja o antičkoj književnosti i misaonom, vjerskom i drugim aspektima života naroda drevnih civilizacija profesora Marka Višića posebno su mjesto dobila u izdanjima koja je prevodio, metrički oblikovao, uvodnim studijama i komentarima opremio, a koja su, evo, kao dragocjena riznica štampana s logom naše ustanove. Posebnu dimenziju njegova rada vidimo u tome što je kroza svaki tekst ukazivao na brojne aspekte proučavanja u komparativnome kontekstu starih jezika, kultura i književnosti što su na njima nastale. Originalnost Višićeva pristupa književnome tekstu i starim jezicima vidi se i iz činjenice da je u pojedinim segmentima svojih tekstova svjesno odstupao od jezičke norme kako bi ispoljio osobenost svojega jezika i stila“, rekao je Vujović.

“Antologije stare helenske književnosti, rasprave i prevodi nastali iz pera Marka Višića već su decenijama obavezna literatura na katedrama za klasične nauke u Zagrebu i Beogradu. Srećna okolnost za crnogorske akademske i kulturne prilike jeste izdavačka djelatnost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost zahvaljujući kojoj su ta izdanja sad dostupnija crnogorskim učenicima, studentima i profesorima”, rekao je Vujović.

Najavio je da će uskoro u izdanju FCJK biti objavljene još dvije knjige iz ove edicije priređivača profesora Marka Višića.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve